Home Blog Page 1526

Odobren sporazum o eksploataciji gasa iz nalazišta „Leviathan“

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

 

Vlada Izraela odobrila je sporazum o eksploataciji prirodnog gasa iz nalazišta „Leviathan“ na Mediteranu koji je potpisan između Izraela i konzorcijuma kompanija „Delek“ i „Noble Energy“.

Sporazum o eksploataciji gasa potpisan je prošle nedelje, a njime je predviđeno da kompanija „Delek“ u narednim godinama postepeno proda svoje vlasništvo nad nalazištima, dok će kompanija „Noble Energy“ vlasnički udeo smanjiti sa 36 odsto na 25 odsto. Osim toga, predviđeno je da u izgradnju gasovoda bude uloženo oko 1,5 milijardi dolara u naredne dve godine, a gas bi trebalo da bude isporučivan Egiptu, Izraelu i Jordanu.

U planu je da eksploatacija gasa počne 2017. ili 2018. godine.

Sandra Jovićević

Bitno pravovremeno uključivanje u pregovore o klimi

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

 

Ministar zaštite životne sredine Francuske gospođa Segolen Roajal izjavila je na konferenciji za novinare da se šefovi država i vlada mnogo više uključuju u pregovore u klimi što bi trebalo da dovede do očekivanih rezultata.

Ministar spoljnih poslova Francuske gospodin Loran Fabijus istakao je da političari ne treba da se uključuju u poslednji čas u rešavanje problema o klimatskim promenama jer je ovo veoma složen i kompleksan problem. On je dodao da je upravo ovo bio ključni problem prethodne konferencije o klimatskim promenama koja je održana u Kopenhagenu.

Gospodin Fabijus je izjavio i da je potrebno pustiti pregovarače i ministre da razgovaraju o tehničkim elementima novog klimatskog sporazuma.

Sandra Jovićević

Potrošeni prirodni kapaciteti za 2015. godinu

2050 planeta
Foto-ilustracija: Freepik (freepik) AI generisano

 

Neprofitna organizacija „Globalna mreža za ekološki otisak“ objavila je da je za osam meseci 2015. godine čovečanstvo iskoristilo prirodne kapacitete za celu 2015. godinu. Kako se Dan prekoračenja zemlje pomera svake godine unapred, ove godine je to 13. avgust. Nakon ovog datuma, svaka dalja potrošnja prirodnih resursa je neodrživa, a ako se nastavi dalja potrošnja do kraja 2015. godine biće potrošeno 60 odsto više prirodnih resursa nego što je preporučeno.

Predsednik „Globalne mreže za ekološki otisak“ gospodin Matis Vakernagel izjavio je da je potrebno postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva, kako bi se smanjila i potrošnja globalnih kapaciteta.

Dan prekoračenja zemlje prvi put je zabeležen sedamdesetih godina prošlog veka, kada su prirodni resursi bili potrošeni krajem decembra, a od tada se svake godine pomera. Predviđa se da će Dan prekoračenja zemlje 2030. godine biti u junu, što bi odgovaralo potrošnji resursa za dve planete.

Sandra Jovićević

Turska poslala Rusiji nacrt sporazuma za „Turski tok“

Foto-ilustracija: Pixabay (Robzor)

 

Ministar energetike i prirodnih resursa Turske gospodin Taner Yildiz saopštio je da je Turska poslala Rusiji nacrt sporazuma za gasovod „Turski tok“.

Kako navodi agencija „Interfaks, nacrt sporazuma obuhvata samo jednu liniju gasovoda „Turski tok“.

Zamenik načelnika odeljenja za upravljanje projektima kompanije „Gasprom“ gospodin Aleksej Serbjakov istakao je da dokumentacija za gasovod „Turski tok“ predviđa izgradnju četiri deonice po etapama ukupne vrednosti oko 11,4 milijarde evra.

Nedavno je saopšteno da bi gasovod „Turski tok“ mogao biti čak četiri puta manji nego što je to prvobitno predviđeno.

Sandra Jovićević

Rekonstrukcija vodovodne mreže u opštini Novi Kneževac

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

 

U Novom Kneževcu u naselju Siget u toku je druga faza rekonstrukcije vodovodne mreže.

Radove izvodi JKP „7. oktobar“ iz Novog Kneževca, a osim rekonstrukcije 2,5 kilometara vodovodne mreže biće izgrađen i glavni potisni vodovod do Banatskog Aranđelova. Vrednost radova iznosi oko 5 miliona dinara.

Prva faza rekonstrukcije vodovoda završena je prošle godine, a očekuje se da se druga faza završi do kraja avgusta 2015. godine. Treća faza rekonstrukcije vodovodne mreže planirana je početkom septembra ove godine, odnosno odmah nakon završetka druge faze.

Sredstva za projekat rekonstrukcije vodovodne mreže obezbedili su opština Novi Kneževac, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

Sandra Jovićević

E-ink saobraćajni znaci u Australiji

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

 

U Sidneju u Australiji postavljeni su prvi saobraćajni znaci koji koriste „Electronic-Ink“ (E-Ink) tehnologiju.

Saobraćajni znaci rade uz pomoć solarne energije, mogu da se ažuriraju kada je to potrebno i prilagode promeni saobraćaja. Informacije prikazane na znacima prenose se uz pomoć 3G mreže, a kada su statični uopšte ne troše energiju.

Tehnologiju koju koriste saobraćajni znaci u Australiji razvile su američka kompanija „E Ink“ i slovenački programeri „Visionect“. Bazirana je na elektronskom papiru koji je kompanija „E Ink“ razvila 1997. godine. E-ink tehnologija prvu upotrebu imala je za elektronske knjige i smart telefone.

Energetski portal

Moguća izgradnja gasovoda „Tesla“ od Turske do Austrije

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

 

Prema pisanju ruskog lista „Vjedomosti“ Srbija, Makedonija, Mađarska i Grčka mogle bi da potpišu memorandum kojim se predviđa izgradnja gasovoda „Tesla“ od Turske do Austrije koji bi bio nastavak gasovoda „Turski tok“.

List „Vjedomosti“ naveo je da se očekuje da u septembru 2015. godine bude održan sastanak između predstavnika pomenutih zemalja na kome bi trebalo da se donese odluka o izgradnji nastavka „Turskog toka“. Gasovod bi mogao da bude izgrađen do 2019. godine, a procenjuje se da bi njegov kapacitet mogao biti oko 27 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Podsetimo, početkom decembra 2014. godine doneta je odluka o odustajanju od izgradnje Južnog toka i izgradnji Turskog toka. Kapacitet gasovoda će biti 63 milijarde kubika gasa od čega će 14 milijardi kubika biti namenjeno Turskoj, a ostatak će biti namenjen evropskim potrošačima. Početak ovog gasovoda biće u gradu Krasnodarsku u Rusiji, a biće izgrađen po dnu Crnog mora. U planu je da gasovod počne sa radom 2016. godine.

Sandra Jovićević

Izgradnja regionalnog dalekovoda počinje 2018. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

 

Republika Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju u planu izgradnju zajedničkog 400kV dalekovoda koji će povezivati Bajinu Baštu, Višegrad i Pljevlja.

Za potrebe izgradnje dalekovoda u aprilu ove godine operateri prenosnog sistema Srbije, Crne Gore i BiH osnovali su zajedničko preduzeće Centar za koordinaciju sigurnosti. Cilj preduzeća je da razvije neophodne servise propisane evropskim mrežnim pravilima i ENTSO-E internom regulativom.

Izvršni direktor za rad i održavanje sistema u Elektroprenosu BiH gospodin Cvjetko Županić izjavio je da su do sada završeni studija izvodljivosti i glavni projekat, a da je u toku rešavanje imovinsko-pravnih odnosa. Prema njegovim rečima, izgradnja dalekovoda u Bosni i Hercegovini trebalo bi da počne 2018. godine, a biće izgrađena dva kraka – prema Bajinoj Bašti i prema Višegradu koji će zatim ići u Pljevlja. Vrednost dalekovoda u Bosni i Hercegovini biće više od 9,2 miliona evra.

Podsetimo, krajem jula ove godine održan je sastanak između predstavnika Srbije i Crne Gore iz oblasti energetike. Na sastanku je istaknuto da će izgradnja dalekovoda u Srbiji početi 2018. godine, ali da je pre toga neophodno povezivanje na 400kV napon Kraljeva i Kragujevca kako bi se obezbedilo normalno funkcionisanje elektroenergetskog sistema u trenutku izgradnje nove interkonekcije. Takođe je navedeno da će Crna Gora sa Italijom raditi podvodni kabl, a zatim deonicu od Tivta do Pljevlja, kao i da je interkonekcija sa Srbijom nastavak tog projekta.

Vrednost dalekovoda u Srbiji iznosiće oko 48 miliona evra, a u planu je da se polovina projekta finansira uz pomoć grantova Evropske unije.

Sandra Jovićević

Ukrajina ima 13,7 miljardi kubnih metara gasa u podzemnim skladištima

Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

 

Kompanija „Ukrtransgaz“ iz Ukrajine saopštila je da se u podzemnim skladištima u Ukrajini trenutno nalazi 13,7 milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Naveden je i da se skladišta pune tempom od 49 miliona kubnih metara na dan.

Ministar energetike Ukrajine gospodin Vladimir Demčišin nedavno je izjavio da bi Ukrajina trebalo da kupi između 5 i 6 milijardi kubnih metara gasa kako bi se obezbedila za predstojeću zimsku sezonu. Kako je istakao, za kupovinu su potrebna finansijska sredstva koja država još uvek nema, tako da su u toku pregovori sa međunarodnim finansijskim institucijama.

Sandra Jovićević

izvor: tass.ru

Proizvedeno 475205MWh bruto električne energije u NE „Krško“ u julu ove godine

Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

 

Nuklearna elektrana „Krško“ objavila je 18. avgusta 2015. godine izveštaj o radu elektrane za jul 2015. godine.

Elektrana je tokom jula ove godine proizvela 475205MWh bruto električne energije, odnosno 8,8 odsto manje nego što je planirano. Faktor raspoloživosti bio je 90,7 odsto, a faktor iskorišćenja 91,1 odsto. Kako je navedeno, svi bezbednosni sistemi su bili operativni, a elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija.

Udeo u julu ukupne dopusne godišnje radioaktivnosti u tekućim ispustima za tritij iznosio je 0,426 odsto, dok je za ostale radionukleide iznosio 0,00123 odsto.  Uskladišteno je 2496 metara kubnih nisko i srednje radioaktivnog otpada.

Nuklearna elektrana „Krško“ nalazi se u istočnoj Sloveniji, a njeni suvlasnici su Slovenija i Hrvatska. Puštena je u rad 1983. godine, a njena snaga iznosi 696MW.

Sandra Jovićević

izvor: nek.si

Dovoljno zaliha uglja na kopovima

Foto-ilustracija: Unsplash (maks_d)

 

Direktor RB „Kolubara“ gospodin Milorad Grčić izjavio je za RTS da će cena uglja iz ovog rudarskog basena ostati na nivou iz 2014. godine.

On je istakao da će tona sirovog energenta iznositi 3450 dinara, dok će tona sušenog biti 8450 dinara, kao i da ima dovoljno zaliha uglja. Prema njegovim rečima, proizvodnja uglja na kopu „Tamnava-Zapadno polje“ potpuno je normalizovana, dnevno se proizvodi oko 100 hiljada tona uglja.

Gospodin Grčić je dodao da će plan proizvodnje od 29 miliona tona uglja za ovu godinu biti ispunjen.

Sandra Jovićević

Vetropark „Westermost Rough“ od jula zvanično u pogonu

Foto-ilustracija: Pixabay (n-k)

 

Početkom jula 2015. godine zvanično je otvoren vetropark na otvorenom moru u Velikoj Britaniji „Westermost Rough“.

Elektrana se nalazi 8 kilometara od istočne britanske obale, a ima 35 turbina snage po 6MW i prečnika 154 metara. Kapacitet vetroparka iznosi 210MW, a električnom energijom može da snabdeva oko 150 hiljada domaćinstava. Komercijalni vetropark „Westermost Rough“ nalazi se u zajedničkom vlasništvu kompanija „Dong-Energy“, „Marubeni“ i „UK Green Investment Banke“.

Kompanija „Siemens“ će u narednih 5 godina u saradnji sa kompanijom „DONG-Energy“ vršiti sva održavanja postavljenih turbina, a biće korišćena inovativna rešenja kako bi se postigla efikasnost i pouzdanost postrojenja.

Direktor Siemens Offshore Wind and Renewables Divizije gospodin Michael Hannibal izjavio je da je ovo prvi put da je kompanija „Siemens“ instalirala turbine sa direktnim pogonom i prečnikom od 154 metara u okviru komercijalnog projekta velike vrednosti.

Sandra Jovićević

Uskoro ističe rok za prijavljivanje za „Siemens Press Award“

Foto: Siemens

siemens-energy

Kompanija „Siemens“ peti put po redu organizuje takmičenje za novinarsku nagradu „Siemens Press Award“, a tema ovogodišnjeg takmičenja je „Energija i efikasnost“.

Na takmičenju mogu učestvovati novinari čiji je autorski rad na temu zelenih tehnologija, energetskih sistema, efikasnosti, zaštite životne sredine prilikom upotrebe i primene energije objavljen u periodu od 1. marta do 1. septembra 2015. godine. Prilog može biti objavljen u štampanim ili elektronskim medijima, agencijskim prilozima ili prilozima objavljenim u elektronskim medijima.

Ove godine takmičenje će biti održano i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, a autori tri najbolja rada iz svake zemlje dobiće nagradno putovanje u Dansku gde će se upoznati sa najsavremenijim rešenjima na polju iskorišćavanja energije vetra.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: siemens.com

Kompanija „Dalekovod“ gradi dalekovod u Finskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)

 

Hrvatska kompanija „Dalekovod“ potpisala je ugovor sa finskom kompanijom „Fingrid“ o izgradnji dalekovoda u Finskoj.

Predstavnici „Dalekovoda“ saopštili su da je posao vredan 20 miliona evra, a istakli su da je veoma bitan za ovu kompaniju zbog daljeg širenja na finsko tržište. Naveli su da je reč o izgradnji 400 + 110kV dalekovoda Lieto-Forssa na jugu Finske dužine 67 kilometara.

Ugovor su potpisali predsednik uprave kompanije „Dalekovod“ gospodin Paško Vela i predsednik uprave kompanije „Fringid“ gospodin Jukka Ruusunen u Helsinkiju u Finskoj.

Sandra Jovićević

Aplikacija za smanjenje potrošnje energije u domaćinstvima

Foto-ilustracija: : Pexels (Arthur Ogleznev)

 

Kompania „Greenely“ iz Švedske dizajnirala je aplikaciju koja ima za cilj da pomogne domaćinstvima da smanje potrošnju.

Aplikacija prikuplja podatke o potrošnji energije u domaćinstvu, daje nedeljne i mesečne izveštaje o potrošnji energije, upoređuje potrošnju sa susedima, daje savete o smanjenju potrošnje energije. Svi ovi podaci nalaze se na korisničkom interfejsu „Energetsko drvo“, a korisnik im može pristupiti sa različitih uređaja.

Aplikaciju će testirati oko 200 hiljada domaćinstava.

Sandra Jovićević

Cena gasa u Nemačkoj smanjena za 36 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

 

Prema pisanju svetskih medija, cena gasa ruske kompanije „Gasprom“ na nemačkoj granici smanjena je za 36 odsto, što je najniža cena ovog energenta od 2009. godine.

Zbog niske cene koja je uslovljena niskom cenom nafte povećana je isporuka gasa Nemačkoj na 11,7 milijardi kubnih metara. Prošle godine za isti period Nemačkoj je isporučeno 7,8 milijardi kubnih metara gasa, tako da je reč o najvećim isporukama ovog energenta Nemačkoj od 2010. godine.

Inače, isporuke gasa kompanije „Gasprom“ u prvoj polovini ove godine povećane su samo za Nemačku, dok je ostalim zemljama isporuka gasa smanjena.

Sandra Jovićević