Home Blog Page 1513

Kina i Rusija zainteresovane za izgradnju hidroelektrane „Đerdap 3“

djerdapRevitalizacija hidroelektrane „Đerdap 1“ od velikog je značaja za Srbiju i njena šansa da ponovo izvozi struju, izjavila je ministar energetike Republike Srbije, prof. dr Zorana Mihajlović juče u Kladovu prilikom potpisivanja devete dopune Ugovora o evitalizacijia HE „Đerdap 1“.

Revitalizacija hidroelektrane „Đerdap 1“ otpočela je 2009. godine u saradnji sa Ruskom Federacijom, a očekuje se da bude završena 30.aprila 2018.godine. Do sada su revitalizovani četvrti i šesti agregat, a u toku je demontaža petog agregata.

Očekuje se da ovom revitalizacijom radni vek postrojenja bude produžen za 40 godina i njihova snaga bude veća za 66MW, a sadašnja godišnja proizvodnja struje u HE “Đerdap 1” iznosi 5 milijardi kilovat časova Devetu dopunu Ugovora o revitalizaciji najvećeg objekta u jugoistočnoj Evropi, HO “Đerdap 1” potpisali su v.d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ Aleksandar Obradović, direktor Privrednog društva „HE Đerdap“ Goran Knežević i direktor prodaje ruske kompanije „Silovije mašini“ (Силовые машины) Vladimir Ilarionovič Stepančenko.

Gospodin Stepančenko je, tom prilikom, rekao da je dosadašnji uspešno obavljen posao na HE “Ðerdap 1” potvrda odlične međusobne saradnje srpskih i ruskih kompanija, kao i države Srbije. Gospodin Obradović, ispred EPS-a, istakao jе da jе „Đеrdap 1“ najjačе „oružjе“ njihovog prеduzеća u prеdstojеćoj fazi libеralizacijе tržišta strujе koja stupa na snagu početkom slеdеćе godinе, ali da on ne može garantovati uspeh ukoliko ne dođe do radikalnih promena i rekonstrukcije EPS-a uz podršku resornog ministartsva. Ministar energetike, gđa. Mihajlović, je rekla da su pred EPS-om sjajne mogućnosti i da će Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine kao i Vlada Republike Srbije pružiti podršku EPS-u kako bi postao efikasniji.

Ona je najavila i novi energetski objekat i dodala da je za izgradnju nove hidroelektrane „Đerdap 3“ zainteresovano dosta kompanija iz Kine, Rusije i drugih zemalja i da će se u prvom kvartalu 2014.godine najverovatnije znati sa kim će Srbija realizovati tako značajan projekat. Toj odluci prethodiće izrade neophodnih studija izvodljivosti kao i razgovori sa okolnim državama.

Javni solarni punjač mobilnih telefona – najbolja „start-ap“ ideja

Strawberry energyFirma „Strouberi Enerdži“ (Strawberry Energy) iz Beograda dobitnik je prve nagrade za najbolju „start-ap“ (start-up) ideju za projekat javnog solarnog punjača mobilnih telefona. Nagrada, u iznosu od 1000 evra, dodeljena je 18. novembra na investicionom forumu (Belgrade Venture Forum) u Beogradu.

Organizator foruma i izvršni direktor organizacije SEVEN (Serbian Venture Network), gospodin Miloš Došen, rekao je Tanjugu da je učešće na forumu prijavilo 130 kompanija, od toga užim izborom obuhvaćeno 38 koje su predstavile svoje projekte; prisustvovalo je 40 govornika i oko 30 predstavnika srpskih investitora zainteresovanih za investiranje u predstavljene projekte. Među nagrađenima su i „Lav vju studio“, „Arturs“, „Telekardio“, „Festomat“ i „Mobikupon“. Najviše projekata bilo je iz oblasti „zelene“ energije, „izmenjene stvarnosti“, informacionih tehnologija i medicinskih naprava.

Planirana eksploatacija geotermalnih voda u Vojvodini

geotermijaPredstavnici francuske kompanije „Elektrik Strazburg” (Electric de Strasbourg) sastali su se danas u Novom Sadu sa predstavnicima Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine kako bi razgovarali o mogućoj eksploataciji geotermalnih voda u Vojvodini.

Pokrajinski sekretar za energetiku, Nataša Pavićević Bajić, izjavila je da je Sekretarijat izradio atlas geotermalnih voda u kojem se nalazi više od 70 lokacija sa preciznim podacima, dok je procenjeni potencijal 5 puta veći od ukupne potrošnje toplotne energije.

Kako prenosi Beta, generalni direktor odseka za geotermiju kompanije „Elektrik Strazburg”, Žan Žak Graf, rekao je da njihova kompanija želi da uspostavi saradnju sa ovim Pokrajinskim sekretarijatom kako bi se od sledeće godine započelo sa izradom studije izvodljivosti za eksploataciju geotermalnih voda i primenjivosti u industriji što će podržati francuska vlada.

Tehnologija koja će biti primenjena u eksploataciji geotermalnih izvora u Vojvodini jeste fraktura stena, a biće urađen i projekat eksploatacije dubinske geotermalne energije.

Srbija ima povoljan geotermalni potencijal i resurse u vidu petrotermalnih i hidrogeotermalnih energetskih izvora kojima obiluje u značajnoj meri. Kada je Vojvodina u pitanju, značajan geotermalni potencijal leži i u korišćenju zavodnjenih naftnih i gasnih bušotina.

Prema rečima gospođe Pavićević Bajić, u planu je i izrada regionalne strategije za bioenergiju i potpisivanje sporazuma o saradnji sa Svetskom asocijacijom za bioenergiju 26. novembra tekuće godine, s ciljem proizvodnje električne i toplotne energije iz geotermalnih izvora.

Epl završio izgradnju solarne farme u Severnoj Karolini

epl solarna farma

Eplov informacioni centar (Apple Data Center) u Severnoj Karolini završio je izgradnju svoje solarne farme i nedavno postao provajder „čiste“ energije za „Djuk Enerdži” (Duke Energy).

Izgradnja ove solarne farme je najavljena pre 2 godine, a proizvodi oko 50MW električne energije.

Na površini od 100 hektara, odmah pored Eplovog informacionog centra, se nalazi jedna solarna farma snage 20MW, dok se druga solarna farma iste snage nalazi na oko 20km od og tcentra, dok je preostalih 10MW gorivnih ćelija pripojeno samom informacionom centru.

Ove solarne farme koriste ogromne nizove solarnih ćelija koje se pomeraju tokom dana prateći Sunce, dok je farma gorivih ćelija prilično kompaktna i koristi biogas kao gorivo.

Ove ćelije koriste hemijsku reakciju za pretvaranje metana u biogas i kiseonika u vazduh kako bi se stvorili električna energija, toplota, voda i ugljen dioksid kao sporedni proizodi. Gorive ćelije je proizvela kalifornijska firma „Blum Enerdži” (Bloom Energy, Sunnyvale) koja i upravlja njima.

Ono što je zanimljivo je da Epl ima ugovor sa lokalnom farmom ovaca koja je zadužena da brine o travi zasađenoj ispod solarnih panela.

Foto: apple.com

Obamina inicijativa jača energetsku mrežu i integriše OIE u Zapadnoj Americi

Obamina inicijativa jača energetsku mrežu i integriše OIE u Zapadnoj Americi

Američko Ministarstvo unutrašnjih poslova odobrilo je projekat prenosa električne energije od oko 1500GWh od južnog Vajominga do južnog Ajdaha, kojim treba da se integrišu postojeći obnovljivi izvori električne energije u Zapadnoj Americi, uglavnom vetrogeneratori.

Projekat „Gejtvej Vest Transmišn Lajn“ (Gateway West Transmission Line) koji je predviđen da se realizuje na dužini 1500 km predložile su kompanije „Ajdaho Pauer“ (Idaho Power) i „Roki Mauntin Pauer“ (Rocky Mountain Power), a deo je inicijative predsednika SAD-a iz 2009. godine da se obnovi američka prenosna infrastruktura kroz interresornu inicijativu nazvanu (Rapid Response Team for Transmission).

Očekuje se da ovaj projekat doprinese otvaranju novih radnih mesta i podstakne privredu, kao i da ojača zapadnu mrežu i ispuni projektovani rast potražnje za električnom energijom u regionu.

Prakse energetske efikasnosti u industrijskom centru

Prakse energetske efikasnosti u industrijskom centru

Velika Britanija je uspostavila obavezni nacrt poslovanja za firme sa električnom potrošnjom preko 6000MWh godišnje koji nisu predmet Evropske emisije trgovinskog sistema.

Nacrt o značaju smanjenja ugljenika izvornog imena „Carbon Reduction Commitment“ (CRC) treba da podstakne ulaganje u energetsku efikasnost pružanjem finansijskih sredstava koje podstiču kompanije da računaju sopstvenu potrošnju električne energije i planiraju smanjenje energetskih potreba.

Nešto slično učinila je i Švedska koja je osmislila Program poboljšanja energetske efikasnosti u energetski jakoj industriji. Primera radi, kompanije koje bi ispunile zahteve Švedske energetske agencije dobijaju izuzeće od energetskih taksi.

Javna rasprava o zakonskim dokumentima o razvoju energetike Srbije

Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije i Privredna komora Srbije organizuje aktivno učešće u javnoj raspravi o Nacrtu Izveštaja o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine.

Ova strategija ima za cilj da podrži racionalno i održivo korišćenje električne energije radi sigurnijeg snabdevanja, da ukaže na pravac razvoja energetike u narednom periodu, podrži porast stope zapošljavanja i skrene pažnju na zaštitu životne sredine.

Ovaj Izveštaj biće predstavljen 22.11.2013. u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, a javno dostupan na sajtu ministarstva.

Moguć sudski spor zbog neizgrađenog solarnog parka u Srbiji

solarna elektrana

Vlada Srbije i američka kompanija „Securem Equity Partners“ potpisale su u septembru 2012.godine sporazum o izgradnji solarnog parka u Srbiji, koji je raskinut u avgustu 2013.godine. Razlog tome, kako tvrde iz kompanije SEP, jeste to što Vlada Republike Srbije nije ispunila svoje obaveze bazirane na pronalasku pogodnog tla za izgradnju solarnog parka.

Planirano je da park ima ukupnu snagu 1000MW, za šta je kompanija tražila 3000 hektara zemljišta. Država je obezbedila čak 30000 hektara i na kompaniji je bilo samo da izabere lokacije od ponuđenih. Međutim, iz kompanije SEP su istakli da je od te ponude samo 135 hektara iz 8 opština teorijski bilo izvodljivo za izgradnju solarnog parka.

Predstavnik kompanije SEP, Alesio Kolusi, tvrdi i da im je Ministarstvo energetike ponudilo i područje oko Kolubare i Kostolca, ali da je tu ponudu u međuvremenu povuklo.

Nakon raskida ugovora kompanija „Securem Equity Partners“ potražuje 40 miliona evra od Ministarstva energetike u vansudskom poravnanju, dok Ministarstvo energetike ističe da je ova kompanija očigledno jedino imala nameru da uđe u sudski postupak, ali ne i nameru da investira u gradnju solarnog parka.

Koordinator sektora za EE i OIE pri Ministarstvu energetike, gospodin Dejan Trifunović, navodi da je Srbija učinila sve kako bi investicija bila realizovana, ali da je strateška odluka kompanije SEP bila da odustane od gradnje solarnog parka. On takođe ističe da posle vođenih konsultativnih sastanaka, na kojima je najavljeno da će firma ući u postupak, ministarstvo nije dobilo nikakvu zvaničnu informaciju da je postupak pokrenut.

Ukoliko u međuvremenu ne dođe do sporazuma obe strane, ovaj slučaj bi trebalo da uđe u sudsku proceduru već 29. januara 2014.godine.

Inovacije u obnovljivim grejnim sistemima – topla i svetla slika budućnosti

Ispunjenje cilja Velike Britanije da do 2020. godine emisija štetnih gasova bude svedena na minimum neće biti lak, ali inovativnim načinima može se i to dostići. „Sadler’s wells” teatar, kao jedan od pionira u oblasti obnovljivih izvora, ističe se svojim grejnim i rashladnim sistemom.

Iz veštački napravljenog podzemnog rečnog toka „Nove Reke“ koja protiče ovim delom Londona izvlači se voda pumpom iz dubine od 88 metara i koristi za održavanje temperautre zgrade poznatog Londonskog teatra. Međutim, ovo nije jedina prednost jer pored kontrole temperature ovim izumom omogućava se i snabdevanje vode u toaletima.

Nedaleko od ovog teatra nalazi se i hotel „Ceter“ koji svojim sistemom pumpi izvlači iz podzemnog jezera vodu koja je za razliku od vazduha konstantne temperature i to od 12-14 stepeni.

U svetu u kome su ambicije očuvanja životne sredine izuzetno velike sve više kompanija prelazi na alternativne načine korišćenja energije postavljanjem solarnih PV sistema, korišćenjem biomase i sličnog.

Tako i šoping centar u jednoj od najpoznatijih ulica u Lononu koristi oko 80% toplotne energije iz bojlera biomase.

Procenat energije koja odlazi na dogrejavanje ili rashlađivanje prostorija iznosi 60% tako da ovakav način iskorišćenja obnovljivih izvora je već velika prednost.

Međutim, korisno je da se tokom izgradnje objekata od samog starta predvidi prostor namenjen za izgradnju ovakvih ili sličnih postrojenja poput bojlera na biomasu i solarnih panela.

Budući planovi u izgradnji obnovljivih grejnih sistema su ambiciozni i inovativni. Možemo se nadati prozorima koji direktno Sunčevu svetlost pretvaraju u energiju, ali i hibridnim sistemima grejnih pumpi koji značajno smanjuju emisiju štetnih gasova.

Pirotski kraj popularizuje OIE

solarna energija

Opština Pirot se može pohvaliti odličnim uslovima za gradnju solarnih elektrana, a najpre činjenicom da je u tom kraju godišnji broj časova sunčevog zračenja čak 1850, od čega bi, prema nezvaničnim procenama diplomiranog mašinskog inžinjera i stručnog saradnika za energetiku opštine Pirot, gospodina Bojana Ivkovića, moglo da se proizvede i do 100MWh električne energije.

Ova opština je već počela da pronalazi potencijalne lokacije, kao i pripreme osnova za izdavanje potrebnih dokumenata, a aktivna je i u pružanju podrške organizacijama i institucijama koje se bave popularizacijom ovog vida energije. U prilog realizovanim solarnim projektima na teritoriji opštine Pirot, nedavno je Tehnička škola dobila mini solarnu elektranu snage 4,5 kilovata na krovu škole, koju je finansirala EU u okviru Programa prekogranične saradnje.

Pored potencijala za iskorišćenje solarnih resursa, pirotski kraj ima i odlične hidropotencijale. S tim u vezi identifikovano je nekoliko desetina lokacija koje su pogodne za izgradnju mini hidroelektrana, a poznata je hidroelektrana Pirot kao jedna od najvećih u bivšoj SFRJ.

Izgradnjom „Južnog toka“ Srbija postaje strateški energetski centar Jugoistočne Evrope

Ministar građevine Velimir Ilić juče je potpisao i uručio građevinsku dozvolu za gasovod „Južni tok“ Dušanu Bajatoviću, izvršnom direktoru ovog projekta. Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine će izdati energetsku dozvolu za gasovod „Južni tok“ kada kompanija „Saut Strim“ (South Stream) uplati taksu u iznosu od 50 miliona dinara.

Očekuje se da radovi na projektu otpočnu 24. novembra ove godine, kada treba da bude potpisan i ugovor o obavljanju delatnosti od opšteg interesa, ali i dva dodatna sporazuma – o transportu gasa i finansiranju projekta.

Ministar Zorana Mihajlović je izjavila da postoje rezerve gasa za mesec dana u podzemnom skladištu „Banatski Dvor“, tako da je izvesno da se neće ponoviti situacija iz 2008. i 2009. godine, kada je Srbija ostala bez gasa.

Gasovod „Južni tok“ je izuzetno značajan, ne samo za privredni razvoj Srbije, već i ćitavog regiona. Izgradnjom gasovoda Srbija bi postala strateški energetski centar odakle se prirodnim gasom snabdevaju zemlje Jugoistočne Evrope i Evropske Unije. Višak ovog energetnta bi se izvozio tako da bi Srbija imala veliku finansijsku korist i od naplaćivanja transportnih taksi.

Najveća sunčana elektrana sa tankoslojnom tehnologijom gradi se u Hrvatskoj

Na južnoj strani krova hale sirovina u rudniku „Sveti Juraj“ u Kaštel Sućurcu 13.novembra počela je izgradnja solarne elektrane Kozjak. Na jednoj trećini površine krova postaviće se najmoderniji tankoslojni fotonaponski modul. Snaga buduće elektrane biće 300kW i proizvodiće 460MWh električne energije koja će se, nakon dogovora sa HEP-om (Hrvatska ElektroPrivreda), distribuirati u elektroenergetsku mrežu što će biti dovoljno za snabdevanje oko 150 domaćinstava.

Izradu ovog postrojenja realizovaće kompanija „Cemeks“ (Cemex) u čijem je i vlasništvu rudnik, a u koorporaciji sa kompanijom „Fotonapon“. „Cemeks“ je inače vodeći globalni proizvođač građevinskog materijala osnovan još 1906. godine u Meksiku.

Planiran završetak radova je između 90 do 120 dana, a puštanje postrojenja u rad planirano je za februar 2014. godine, uz plan da bude u funkciji minimum 30 godina. Sledeća investicija ovog investitora biće solarna elektrana „Tromont“ snage 130kW.

„Alette Clean Energy“ kupuje postrojenja vetrenjača

Američka kompanija „ALETTE Clean Energy“ planira kupovinu postrojenja vetroparkova u Minesoti , Ajovi i Oregonu u 2014. i tim povodom je potpisan sporazum sa prodavcem „AES Corporation“ iz Virdžinije.

Takođe, postoji mogućnost kupovine i postrojenja u Pensilvaniji sredinom 2015. godine. Vetrenjače snage 231MW su postavljene u blizini jezera Benton u Minesoti i jezera Storm u Ajovi.

Cilj kompanije ALETTE je da do 2015. godine ima 850MW u instaliranim vetrogeneratorima.

Najnovija aplikacija za pametne telefone pronalazi stanice alternativnih goriva

nrelNacionalna laboratotrija obnovljive energije (NREL) iz Kolorada razvila je aplikaciju za mobilne telefone koja omogućava lakše pronalaženje stanica za snabdevanje alternativnim gorivima kao sto su struja, biodizel, prirodni gas i mnogi drugi.

U radijusu od 50 kilometara ova aplikacija omogućava precizno pronalaženje i do 20 ovakvih stanica koje se mogu predstaviti i na mapi.

Izvor informacija je napreglednija datoteka „Čisti gradovi“ (Clean Cities) čija su ažuriranja najčešća u SAD-u.

Srbija uspostavlja obavezne rezerve nafte do 2023.

ministar Zorana Mihajlovic

Juče je u Skupštini Srbije predstavljen novi zakon o robnim rezervama.

Tom prilikom je ministar energetike gospođa Mihajlović istakla značaj formiranja obaveznih rezervi nafte koje bi značajno povećale energetsku bezbednost države i podsetila da se Srbija obavezala, ratifikacijom Ugovora o osnivanju energetske zajednice, da do 2023. godine uspostavi obavezne rezerve nafte i naftnih derivata.

Predviđeno je da se za formiranje obaveznih rezervi i derivata utroši oko 700 miliona evra, pritom da se formiraju obavezne rezerve nafte koje bi pokrile 90 dana prosečnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosečne dnevne potrošnje.

Ministar Zorana Mihajlović je takođe naglasila da je potrebna izgradnja novih skladišta jer prostor nedostaje Direkciji za robne rezerve i JP „Transnafta“.

FOTO: MERZ

Solarne ploče na krovovima Univerziteta u Lesteru – isplativa investicija

Kompanija „Mark group“ instalirala je 502 solarne ploče na krovovima zgrada „De Monfort“ Univerziteta u Lesteru i na taj način im uštedela do 25,500 funti godišnjeg računa struje.

Cena izgradnje solarnih panela iznosi blizu 180,000 funti, ali neće biti veliki udar na budžet univerziteta. Nakon sedam godina ne samo da će se taj novac povratiti, već će Univerzitet u Lesteru ostvarivati dobit preko „fid-in” tarifa, slanjem energije nazad ka nacionalnoj mreži.

Menadžer energetike na Univerzitetu „De Monfort”, gospodin Pol Eklšer, precizirao je da je ovaj projekat deo strateškog plana Univerziteta u Lesteru da ulaže u obnovljive izvore energije i da istovremeno od toga prihoduje.