
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da donelo Rešenje o davanju saglasnosti na ažuriranu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije sistema za prikupljanje, pripremu, transport i deponovanje pepela, šljake i gipsa na TE „Nikola Tesla A“ u Obrenovcu.
Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u doneto rešenje u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva u roku od 10 dana od objavljivanja Rešenja.
Više informacija možete pogledati na sledećem linku.
Sandra Jovićević
foto: rtv.rs





Krajem prošle nedelje gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali posetio je Kikindu. Ovom prilikom se sastao sa gradonačelnikom Kikinde gospodinom Pavlom Markovim, a na sastanku su između ostalog razgovarali i o fabrici pijaće vode.



Kupovinom gasa od Izraela EU može da smanji zavisnost od ruskog goriva, smatra američki ministar energetike Ernest Monic. Gasna polja koja pripadaju jevrejskoj državi potencijalno su najveća u Sredozemnom moru, piše “Blumberg”. Prema procenama SAD, Tel Aviv bi mogao da iskoristi ove zalihe gasa u “strateške svrhe”, kao i da izvuče veliku ekonomsku korist od njihove eksploatacije. Osim što bi pomogao Evropskoj uniji u “diverzifikaciji isporuka iz Rusije u Evropu”, Izrael može da izvozi plavo gorivo i u Јordan i Egipat, navodi agencija reči američkog činovnika.
Iranu je potrebno oko 40 milijardi dolara investicija u naftnu industriju, izjavio je ministar za naftu te zemlje Bidžan Zanganeh. On tvrdi da bi u novoj fiskalnoj godini, koja je počela 20. marta, „finansijske injekcije“ u naftnom sektoru trebalo da dođu iz privatnih kompanija i od stranih investitora. Teheran je ranije saopštio da će razgovarati sa velikim brojem zemalja–izvoznica nafte o zamrzavanju proizvodnje crnog zlata na nivo iz janura ove godine, ali tek pošto proizvodnja dostigne nivo od četiri miliona barela dnevno. Trenutno, prema podacima OPEK–a, dnevna proizvodnja nafte ove zemlje iznosi 3,1 milion barela dnevno. Pitanje zamrzavanja proizvodnje nafte među zemljama koje su veliki izvoznici tog derivata trebalo bi da bude na dnevnom redu na predstojećem sastanku OPEK–a 17. aprila u Dohi.
Berzanski indeksi u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama su se danas oporavili, zbog skoka cena nafte. Oko 13:30 časova po Griniču u četvrtak, londonski indeks akcija FTSE 100 je porastao za 0,9 odsto, na 6.190,99 poena, frankfurtski DAX 30 za 1,2 odsto, na 9.643 poena, a pariski KAK 40 za 1,2 odsto, na 4.295 poena, prenosi agencija Frans pres. “Glavni pokretač ovog rasta su izgleda bili snažni podaci o trgovinskom suficitu Nemačke”, izjavio je analitičar kompanije Spredeks, Konor Kembel, dodajući da su trgovci brzo zaboravili razočavarajuće podatke o industrijskoj proizvodnji u Francuskoj. Skok cena nafte je, takođe, doprineo jačanju berzanskih indeksa, koji su u SAD, pola sata od početka trgovanja, evidentirali rast. Industrijski indeks Dau DŽons je porastao za 0,69 odsto, širi S&P 500 za 0,71 odsto, a tehnološki Nasdak za 0,66 odsto. Na valutnim berzama, evro je ojačao na 1,1388 dolara sa jučerašnjih 1,1372 dolara, a dolar na 108,84 jena sa 108,31 jena. U Aziji, akcije su registrovale različite rezultate, pri čemu je tokijski Nikei 225 ojačao za 0,5 odsto, honkonški Hang Seng za 0,5 odsto, a Šangajski kompozitni oslabio za 0,8 odsto.







U hotelu Mažestik je danas održan kurs pod nazivom “Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU”. Uža tema kursa je bilo Poglavlje 27. koje je posvećeno zaštiti životne sredine i klimatskim promenama. U prisustvu brojnih predstavnika civilnog društva i Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, skupu su se obratile brojni aktivisti iz Srbije. Udruženje Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su organizovali ovaj događaj, a prisustvovala je i koordinatorka projekta ENV.net za Srbiju Nataša Žugić Drakulić.
Više od 130 država potpisaće 22. aprila, na ceremoniji u sedištu Ujedinjenih nacija (UN) istorijski klimatski sporazum postignut u Parizu, saopštile su UN. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun biće domaćin na ceremoniji povodom početka potpisivanja sporazuma. UN navode da će potpisivanjem 130 zemalja, uključujući više od 60 svetskih lidera, biti premašen prethodni rekord postavljen 1994. godine kada je 119 država prvog dana potpisalo jedan medjunarodni sporazum. U Parizu je u decembru 2015. godine postignut sporazum koji predvidja ograničenje rasta temperature u svetu ispod dva stepena Celzijusa uz mogućnost ograničenja rasta i na 1,5 stepeni. Sporazum o klimi mora da ratifikuje najmanje 55 država koje predstavljaju najmanje 55 odsto globalne emisije gasova s efektom staklene bašte.
Predlogom ugovora za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore za četiri bloka sa budućim koncesionarima ENI iz Italije i Novatek iz Rusije predviđene su dve istražne platforme u prvoj fazi istraživanja i dve potencijalne platforme u drugoj fazi. Najbliža biti udaljena minimum deset kilometara od obale, istaknuto je nedavno na konferenciji za novinare povodom objavljivanja teksta dokumenata i njihovog upućivanja u Skupštinu Crne Gore.
