Siemens Hrvatska potpisao je s javnim poduzećem Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne iz Mostara, ugovor o isporuci 22 vetroagregata za projekt vetroelektrane (VE) Mesihovina, javili su u četvrtak iz Siemensa Hrvatska. Ugovor stupa na snagu 30. aprila, instalacija prvih agregata trebala bi da započne u proleće 2017., a završetak projekta očekuje se početkom 2018. godine, navode iz Siemensa Hrvatska.
Ukupna snaga vetroelektrane je 50,6 MW. Proizvodiće oko 165.000 MWh sati godišnje, što je dovoljno za snabdevanje više od 50.000 domaćinstava. VE Mesihovina prvi je projekt vetroelektrane u BiH, a nalaziće se u blizini Tomislavgrada, prenosi Croenergo.eu. Projekt pokreće JP Elektroprivreda HZ HB Mostar uz podršku razvojne banke KfW. “Ponosni smo što kao hrvatska kompanija i dokazani partner s međunarodnim iskustvom u iskorištavanju obnovljivih izvora energije možemo ponuditi svoje znanje i stručnost. Za BiH je ovo važan iskorak u smeru razvijanja kapaciteta koji će zadovoljiti potrebu za kvalitetnom, efikasnom i ekološki prihvatljivim snabdevanjem energijom”, izjavio je predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska i Siemensa BiH Mladen Fogec.
Vesna Vukajlović
Energetika.ba




Marko Čarnić, povrtar iz Begeča, prvi u našoj zemlji ugradio sistem za navodnjavanje na solarni pogon. Vreli letnji dani više neće brinuti Marka Čarnića, povrtara iz Begeča pored Novog Sada. Za Čarnića, jednog od najvećih proizvođača šargarepe, ne samo u Srbiji, već i u regionu, od juče radi i sunce. Deo njegovih oranica, zasejanih šargarepom, zaliva se sistemom za navodnjavanje koji pokreće solarna energija, prvim ove vrste u Srbiji.
Posle uspešne Inauguralne sednice KLIMATSKOG PANELA SRBIJE održane 11. marta 2016. godine na Međunarodnim danima energetike i investicija na Novosadskom sajmu, Centralno evropski forum za razvoj – CEDEF organizuje 23. aprila 2016. godine u Svečanoj sali Mašinskog fakulteta u Beogradu, skup pod nazivom OTPAD I OTPADNE VODE U SRBIJI a koji se održava povodom 22. aprila – Dana planete Zemlje. Ovo je prvo od mnogih okupljanja pomoću kojih će jedinstvena i sveobuhvatna platforma Klimatski panel Srbije realizovati svoje aktivnosti i baviće se ključnom temom za Srbiju, problemom otpada i otpadnih voda, koji zahteva daleko više pažnje i investicija posebno u Srbiji.









Tokom februara za ovu pogodnost se prijavio 18.241 socijalno ugrožen, što je 4,5 puta više nego u januaru. Pravo da besplatno troše struju, na osnovu nove Uredbe o socijalno ugroženim kupcima koja je stupila na snagu početkom ove godine, tokom februara imalo je 18.241 najsiromašnijih u Srbiji. To je skoro 4,5 puta više nego u januaru, kada je pravo na umanjenje računa imalo 4.548, potvrdili su iz Elektroprivrede Srbije. Razlog za tako veliki skok je upravo nova Uredba koja propisuje veći broj kilovata i kubika gasa nego što je to važilo Uredbom iz prethodne dve godine, zbog čega se s pravom očekuje da će zbog ovih još većih povlastica više njih i iskoristiti ovu pogodnost.
Hidroelektrana “Đerdap dva” obeležila je 12. april, dan kada je pre 31 godinu agregat broj tri proizveo prve kilovate električne energije. Popularna “dvojka” proizvela je do sada 41 milijardu i 600 miliona kilovat-časova električne energije.



Svečana ceremonija potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma, treba da se održi u Nju Jorku 22.aprila, na Dan planete zemlje. Za sada je preko 130 zemalja potvrdilo svoje prisustvo, među kojima je i Srbija. Ovaj događaj će uveličati više od 60 predsednika država, a lično će prisustvovati i predsednica COP21 Segolen Rojal i generalna sekretarka UNFCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change) Kristin Figueres. Da podsetimo, Francuska je od 30. novembra do 11. decembra 2015. godine predsedavala 21. konferencijom strana potpisnica okvirne konvencije UN o klimatskim promenama (COP21). Na ovoj međunarodnoj konfenciji, najvećoj do sada bilo je od presudnog značaja da se dođe do sporazuma koji je primenljiv na sve strane, a sa ciljem da se globalno zagrevanje zaustavi na 2 stepena Celzijusa u odnosu na preindustriski nivo.
Vladimir Đurđević: Naša katedra je odavno međunarodno priznata i ima dugu tradijicu- kaže dr Đurđević. Svake godine upisuje 30 studenata, do sada ima par stotina diplomaca i oko tridesetak njih radi u svetu. Metereologija je veoma komunikativna nauka i stručnjaci se lako povezuju. Naš kolega profesor Zaviša Janjić radi u Vašingtonu, dobitnik je međunarodnog priznanja i kreator numeričkog modela za prognozu vremena, koji metereološka služba SAD koristi za prognozu vremena. Prvi numerički model koji se mogao koristiti za prognozu vremena ali i simulaciju klime razvijen je upravo na ovom fakultetu sedamdesetih godina u saradnji sa tadašnjim Saveznim hidrometeorološkim zavodom. Profesori Fedor Mesinger i Zaviša Janjić su dali veliki doprinos razvoju ovog modela.
Balkanski zeleni pojas je objavio foto konkurs koji će trajati do 30.juna 2016. Potrebno je poslati najviše 5 fotografija na kojima su predstavljene lepote biljnog i životinjskog sveta. Više detalja pročitajte na flajeru.
Klasifikacija, koju je EU revidirala 2010, uvela je nove kategorije koje idu i do A+++, što je razlika koja često promiče potrošačima. Problem je i to što proizvodi često nemaju ispravnu oznaku ili je uopšte nemaju. Ako neko kupi mašinu za veš sa oznakom A+ i pomisli da je time dobro pazario i ujedno sačuvao životnu sredinu, treba dobro da razmisli, piše agencija Francs pres. “Efikasnost oznake je dovedena u pitanje uvođenjem dodatnih kategorija sa ‘plusevima'”, rekla je Angeliki Malizu, koordinatorka projekta za ekodizajn u Evropskoj asocijaciji organizacija potrošača (BEUC). Ona je podržala inicijativu za vraćanje sistema označavanja slovima bez dodataka, što je Komisija predložila u julu prošle godine. Potrošači, koji su u velikoj meri prihvatili označavanje slovima od A do G od kada je uvedeno počektom 1990-tih, ne primećuju toliko razliku između A i A+ koliko između A I B, rekla je Malizu.
