
U fabrici za proizvodnju krzna „Donnia Trade“ u opštini Bugojno u Bosni i Hercegovini pušteno je u rad postrojenje za preradu otpadnih voda.
Vlasnik fabrike gospodin Toma Ugrinovski izjavio je da postrojenje za preradu otpadnih voda poseduje najsavremeniju tehnologiju, kao i da je njegovim puštanjem u rad fabrika „Donnia Trade“ postala jedna od najsavremenijih fabrika u Evropi.
Gradonačelnik Bugojna gospodin Hasan Ajkunić istakao je da ovo postrojenje doprinosi zaštiti životne sredine i ekologiji.
Sandra Jovićević
foto: energetika.ba
izvor: energetika.ba




Pregovori između vodećih svetskih proizvođača nafte o potencijalnom ograničavanju proizvodnje, s ciljem podizanja niskih cena nafte, trebalo bi ponovo da krenu od nule, izjavio je danas portparol Kremlja, Dmitrij Peskov. “Mnogo toga treba početi ispočetka nakon nedavnog neuspeha ovog procesa”, izjavio je Peskov, a prenosi Rojters. Ruski zvaničnici, a naročito ruski ministar energetike Aleksandar Novak su, kako je rekao, u više navrata istakli da loptica nije u dvorištu Rusije, već u dvorištu njenih partnera.





Hiljade Njujorčana svakodnevno posežu za plastičnom kesom u radnjama i samouslugama, a procenjuje se da se godišnje u tom gradu 10 milijardi kesa baci u smeće, po 19.000 svakog minuta. Gradske vlasti nameravaju da provere da li će taksa od pet centi po kesi odvratiti Njujorčane od te prakse, štetne po okolinu. Gradsko veće danas glasa o propisu prema kojem će trgovci morati da kupcima svaku kesu naplate najmanje pet centi, medjutim taj namet tehnički neće biti porez jer će radnje moći da zadrže novac koji prikupe na taj način. Zastupnici novog propisa se nadaju da će dodatni namet primorati Njujorčane da dobro razmisle o korišćenju kesa i možda početi da ih nose sa sobom kada odlaze u radnju, a to bi trebalo da smanji količinu otpada na deponijama i manje smeća na ulicama i drveću gde kese završavaju na vetru.





U četvrtak 5. maja 2016. godine u Beogradu u organizaciji Danas Conference Centra održana je konferencija „Energetska zavisnost i cene energenata u Srbiji“.





U Evropskoj uniji radi 128 nuklearnih elektrana sa reaktorima malo starijim od 30 godina u proseku, što izaziva ozbiljnu zabrinutost. Ukupno u Evropi ima 185 nuklearnih elektrana od čega 58 u Francuskoj a 35 u Rusiji. Bezbednosno rizične elektrane su svuda po kontinentu, od Velike Britanije i Francuske na zapadu, do Bugarske i Ukrajine na istoku. Uprkos tome, u Evropi se trenutno gradi 16 nuklearnih elektrana pri čemu osam u Rusiji. Stručnjaci za nuklearnu energiju potvrdili su u Izveštaju o stanju svetske nuklearne industrije da je starost atomskih centrala u Evropskoj uniji ozbiljan razlog za brigu. Ništa manje bojazni nisu ni izvan EU, posebno kada je reč o Ukrajini. U izveštaju se upozorava da s obzirom na ekonomsku nezivesnost u toj zemlji zbog finansijske krize i građanskog rata, ne treba očekivati ulaganja u stare nuklearne reaktore u 15 ukrajinskih elektrana. Najozbiljniji incident u Ukrajini zbio se početkom 2015. kada je elektrana u Zaporožju na jugu zemlje, koja je trenutno najveća atomska centrala u Evropi, morala da obustavi rad reaktora zbog fluktuacija na elektromreži. Austrijska ekološka organizacija Global 2000 tvrdi da je elektrana stigla u stanje blizu katastrofe zbog sabotaže. Tri decenije od katastrofe u Černobilu, posledice se još osećaju. Aktivista Grinpisa (Greenpeace) Tobijas Minhmejer (Tobias Münchmeyer) kazao je na jednom skupu u Hamburgu da su mu lekari iz Ukrajine i susedne Belorusije rekli da “tamo nema zdrave dece”. Pored toga, zbog konflikta sa Rusijom, cene gasa su skočile i ljudi su primorani da lože drvo. “To na prvi pogled deluje ekološki. Međutim, drvo je kontaminirano. Kada se loži, širi se pepeo koji vodi do ponovnog izlaganja radijaciji”, rekao je za nemački Tagešpigel (Tagesspiegel) Minhmejer. Najviše nukleranih elektrana u EU ima Francuska (58) a slede Velika Britanija (15) i Švedska (10), pokazuju podaci evropskog nuklearnog društva. Trenutno Slovačka, koja ima četiri atomske centrale, gradi još dve, a Finska i Francuska po jednu. Rusija gradi osam nuklearnih elektrana, a Ukrajina i Belorusija po dve.