
U petak 20. maja 2016. godine u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine potpisani su ugovori o dodeli sredstava za realizaciju projekata energetski efikasnih farmi.
Pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku i mineralne sirovine gospodin Zoran Delić izjavio je da su ugovori potpisani sa predstavnicima 38 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine, a ukupna sredstva dodeljena po konkursu iznose 25 miliona dinara. On je saopštio da je konkurs za energetski efikasne farme raspisan već treći put od 2014. godine, a cilj konkursa je animiranje što većeg broja korisnika koji će realizacijom ovih projekata unaprediti svoje poslovanje u oblasti poljoprivrede.
Gospodin Delić je dodao da je Pokrajinski sekretarijat ovim konkursom želeo da subvencioniše iskorišćenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti. Istakao je i da se na konkurs prijavilo 54 gazdinstva, a da su ukupno potraživana sredstva iznosila 38 miliona dinara.
Sandra Jovićević
foto: psemr.vojvodina.gov.rs











Srbija nema alternativu sagorevanju uglja da bi se dobila električna energija, ali smo spremni da u tome dostignemo evropske standarde, a struja iz termoelektrana ne samo da je potrebna već je i neophodna za elektroenergetski sistem Crne Gore, kao i Makedonije i Republike Srpske. Bila je ovo ključna poruka sa regionalne stručne konferencije „Trebaju li Zapadnom Balkanu termoelektrane?“, koju su, pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike, danas organizovali internet-portal „Balkan magazin“ i „Biznis end ekonomi centar“. Trebaju li Zapadnom Balkanu termoelektrane? Na ovo pitanje pokušali su da daju odgovor ministar energetike u tehničkoj vladi Aleksandar Antić, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, predstavnici Energetske zajednice JIE, elektroprivreda Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i Makedonije, Sekretarijata za zaštitu životne sredine Beograda kao i stručnjaci i predstavnici akademske javnosti.

Reforma tržišta emisija ugljen-dioksida (CO2) u EU mogla bi da znatno poveća troškove industrije čelika posle 2020, što Evropska komisija želi da ublaži jeftinijom energijom i tehnologijom skupljanja i skladištenja ugljenika. U Evropskoj komisiji navode da problemi industrije čelika u Uniji ne potiču od troškova zbog emisija CO2 već zbog kineske proizvodnje čelika i visoke cene energije. Nedavno istraživanje je pokazalo da je sektor čelika čak profitirao od tržišta emisija zbog obilja kvota koje su na raspolaganju zbog pada proizvodnje.












