Home Blog Page 1362

Stabilna energetska situacija u Srbiji

foto: pks.rs
energetika pks.rs
foto: pks.rs

Danas 21. oktobra 2015. godine održana je sedma sednica Odbora za energetiku i energetsko rudarstvo u prostorijama Privredne komore Srbije.

Predstavnici Udruženja toplana Srbije istakli su da ne postoji osnov za značajnije sniženje cena grejanja, iako je snižena cena gasa. Kako je navedeno, cena toplotne energije je u prethodnom periodu bila niža od realne cene, a sada su uvećani troškovi distribucije gasa i transporta, tako da ne postoji mogućnost za veće smanjenje cena gasa.

Predstavnici JP „Srbijagas“ naveli su da neće biti problema u snabdevanju gasom u predstojećoj grejnoj sezoni. Takođe je istaknuto da je u planu proširenje podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor“ što će doprineti stabilnijoj energetskoj poziciji Republike Srbije. Rečeno je i da u skladištu „Banatski Dvor“ trenutno postoji dovoljno gasa za snabdevanje prioritetnih potrošača gasom 112 dana.

Predstavnici NIS-a naveli su da je snabdevenost naftnim derivatima i mazutom dobra, kao i da se u narednom periodu ne očekuju problemi kada je reč o snabdevanju.

Predstavnici EPS-a istakli su da je do sada obavljeno 90 odsto potrebnih remonta u termoelektranama i 82 odsto u hidroelektranama dok se ostatak remonta planira do kraja 2015. godine. Navedeno je i da je premašen bilans proizvodnje uglja za 1 odsto, kao i da na deponijama uglja postoji dovoljno ovog energenta.

Na sednici Odbora za energetiku predstavljena je Berza električne energije za Jugoistočnu Evropu (SEEPEX), kao i projekat „Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase“.

Sandra Jovićević

Porast eksploatacije uglja do kraja godine na kopu Tamnava-Zapadno polje

eko-ugalj_izvor tent_rs

JP „Elektroprivreda Srbije“ izdalo je saopštenje u kojem je navedeno da je na kopu „Tamnava-Zapadno polje“ od početka godine do sada proizvedeno oko 8,5 miliona tona uglja i oko 15 miliona kubnih metara otkrivke.

Kako je navedeno, dobrim rezultatima proizvodnje doprineo je stabilan rad svih proizvodnih sistema tokom leta 2015. godine.

U saopštenju stoji i da se očekuje da će biti premašen godišnji plan proizvodnje uglja na kopu „Tamnava-Zapadno polje“, tako da će umesto 10 miliona tona uglja biti proizvedeno 11 miliona tona uglja.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

U toku izgradnja vetroparka u Kuli

Photo: EP

vetrogenerator

Krajem prošle nedelje u opštinu Kula stigli su prvi delovi za vetrogeneratore koji će biti postavljeni u opštini Kula na Telečkoj visoravni.

Kako je navedeno u saopštenju opštine Kula, delovi za vetrogeneratore su transportovani iz Apatina, a transport su nadgledali radnici „Elektrovojvodine“. Vetrogeneratore je proizvela danska kompanija „Vestas“.

Izgradnja vetroparka u Kuli trebalo bi da bude završena do kraja 2015. godine. Planirana instalisana snaga će biti 9,9MW, a visina prva tri vetrogeneratora iznosiće 178 metara. Vetrogeneratori će proizvoditi oko 27 miliona kWh električne energije, što je dovoljno za napajanje energijom oko 8 hiljada domaćinstava.

Investitor je kompanija „MK Fintel Wind“, a vrednost vetroparka iznosi oko 15 miliona evra.

Energetski portal

foto: energetskiportal.rs

Od 1. novembra 2015. godine zagađenje iz RTB Bor tri puta manje od propisanog

ambasador kanade, rtb.rs

U utorak 20. oktobra 2015. godine ambasador Kanade u Srbiji njegova ekselencija gospodin Filip Pinington posetio je Rudarsko-topioničarski basen Bor.

Gospodin Pinington je ovom prilikom izjavio da je zadovoljan novom topionicom. Dodao je i da će u budućnosti sigurno biti novih investicija u oblast rudarstva jer postoji veliki potencijal.

Generalni direktor Rudarsko-topioničarskog basena Bor gospodin Blagoje Spasovski istakao je da će od 1. novembra 2015. godine početi takozvani dokazni period i tada će koncentracija sumpor-dioksida pasti na manje od 125 pipiema, tačnije zagađenje će biti tri puta manje od propisane vrednosti Evropske unije.

Od 1. novembra 2015. godine topionica u Boru bi trebalo da pretapa 53 tone suvog koncentrata bakra na sat, odnosno 1245 tona dnevno, kao i da proizvodi 240 tona anodnog bakra dnevno.

Podsetimo, krajem decembra 2014. godine završeni su radovi na izgradnji nove topionice i fabrike sumporne kiseline, a fleš peć puštena je u rad 5. marta 2015. godine. Sa realizacijom projekta započelo se 28. juna 2011. godine, a njegova vrednost iznosi 250 miliona evra. Republika Srbija je bila garant za kredit kod kanadske EDC banke, a uplatila je i 30 miliona evra za završetak izgradnje topionice i fabrike sumpora. Izvođač radova je kanadska kompanija „SNC Lavalin“, a podizvođač i vlasnik autogene fleš-smelting tehnologije „Otokumpu“ finska kompanija „Outotek“, navedeno je u saopštenju RTB „Bor“. Lokalni radovi bili su povereni kompaniji „Energoprojekt“, dok je nadzor nad svim radovima vršio Građevinski fakultet iz Beograda. Preko 800 radnika bilo je angažovano na realizaciji ovog projekta.

Sandra Jovićević

foto: rtb.rs

Obeleženo 59 godina rada TE „Kolubara“

kolubara tent.rs

U utorak 20. oktobra 2015. godine održana je svečanost povodom 59 godina rada termoelektrane „Kolubara“ u Velikim Crljenima.

Direktor za proizvodnju u Ogranku TENT gospodin Savo Bezmarović izjavio je ovom prilikom da je TE „Kolubara“ puštena u pogon 20. oktobra 1956. godine. Kako je istakao, od tada je prvi blok ove termoelektrane, čija je snaga 32MW, proizveo 8,5 milijardi kWh električne energije, a na mreži je ukupno bio 352 hiljade sati.

Direktor TE „Kolubara“ gospodin Radoslav Milanović dodao je da je ukupna instalisana snaga termoelektrane 271MW, kao i da je za 59 godina rada proizvela 49,2 milijarde kWh električne energije pri čemu je potrošeno oko 100 miliona tona uglja.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Održana konferencija o upravljanju energijom u lokalnim zajednicama

20-10-2015-Energija za sve pks.rs

U utorak 20. oktobra 2015. godine u prostorijama Privredne komore Srbije održana je konferencija „Energija za sve – razmena iskustava i unapređenje dijaloga o upravljanju energijom u lokalnim zajednicama“.

Savetnik predsednika Privredne komore Srbije gospodin Aleksandar Kemiveš izjavio je da Privredna komora Srbije podržava sve aktivnosti koje su usmerene ka poboljšanju kapaciteta lokalnih samouprava, a samim tim i inicijativu vezanu za razvijanje kapaciteta lokalnih samouprava u primeni novih tehnologija u energetskoj efikasnosti.

Predstavnik Beogradske otvorene škole gospodin Mirko Popović istakao je da se kroz inicijativu „ReEnergija“ jačaju kapaciteti lokalnih zajednica za decentralizovano upravljanje energijom i povećava otpornost prema klimatskim promenama. Kako je dodao, uz pomoć dobrog energetskog upravljanja moguće je otvoriti nova radna mesta, obezbediti stabilnost snabdevanja energijom i omogućiti visok stepen zaštite životne sredine.

U okviru konferencije razgovaralo se o zaštiti životne sredine, ekonomiji niske emisije ugljenika, decentralizaciji upravljanja energijom, energetskim politikama, razvoju održivog menadžmenta.

Konferencija je održana u okviru inicijative ReEnergija koju realizuju Beogradska otvorena škola i Fridrih Ebert fondacija.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Blok A5 TENT-a ponovo na mreži

blok a5 tent.rs

U utorak 20. oktobra 2015. godine na elektroenergetski sistem Srbije vezan je blok A5 TE „Nikola Tesla“.

Pomoćnik glavnog inženjera održavanja TE „Nikola Tesla“ gospođa Sonja Filipović izjavila je da je ovim radovima nadograđen sistem za redukciju azotnih oksida, koji je urađen tokom revitalizacije bloka A5 2012. godine kada je rekonstruisano mlinsko postrojenje. Uz pomoć sistema za redukciju azotnih oksida stvoreni su uslovi za smanjenje emisije azotnih oksida na nivo ispod 200 miligrama po kubnom metru.

Kako je navedeno u saopštenju TENT-a, ugrađeni su i dodatni OFA kanali na koti od 50 metara, ali i odgovarajuće dizne vazduha na bočnim stranama kotla. Takođe su zamenjene oštećene cevi sekundarnog vazduha na gorionicima i ugrađeni GRL kanali kojima se reguliše temperatura aerosmeše i povećava kapacitet meljave mlinova.

Radovi su trajali dva meseca, a na njihovom izvođenju bile su angažovane kompanije „Feromont inženjering“, „Minelkotlogradnja“ i „Hitači“.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Održana konferencija o Dunavskoj strategiji

skupstinavojvodine.gov.rs

U utorak 20. oktobra 2015. godine u pokrajinskom parlamentu održana je konferencija o Dunavskoj strategiji i implementaciji njenog Akcionog plana u Republici Srbiji.

U okviru konferencije razgovaralo se značaju Dunavske strategije za Republiku Srbiju, pre svega sa aspekta šanse za učešćem u različitim zajedničkim razvojnim projektima između partnera u državama duž dunavskog sliva, a imajući u vidu predstojeću novu etapu programa koji pružaju finansijsku podršku, prvenstveno Dunavski Transnacionalni program. Predstavljen je i izveštaj koordinatora Republike Srbije o implementaciji Akcionog plana Dunavske strategije, najuspešniji projekti lokalnih samouprava u Srbiji, al ii projekti civilnog sektora u direktnoj implementaciji Dunavske strategije. Razgovaralo se i o učešću Republike Srbije na predstojećem četvrtom Godišnjem forumu posvećenom Dunavskoj strategiji koji se održava od 27. do 30. oktobra 2015. godine u Ulmu u Nemačkoj.

Konferenciju o Dunavskoj strategiji i implementaciji Akcionog plana u Republici Srbiji organizovali su Kancelarija za evropske integracije Republike Srbije, Dunavski civilno-socijalni forum, a uz podršku Skupštine AP Vojvodine i Pokrajinskog sekretarijata za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu.

Sandra Jovićević

foto: skupstinavojvodine.gov.rs

Reciklažom starog papira do novih biljaka

logo_eng activity4sustainability.org

Udruženje građana Inženjeri zaštite životne sredine iz Novog Sada pozvalo je svoje sugrađane da zamene stari papir za sadnice drveća i cveća.

Svi koji u periodu od 20. do 24. oktobra 2015. godine u okviru manifestacije Novosadska jesen donesu na štand Udruženja 10 kilograma starog papira dobiće sadnicu cveća, dok će svi koji donesu 60 kilograma starog papira dobiti sadnicu drveta.

Akcija se održava kako bi se javnost podstakla na reciklažu starog papira, jer se jednom tonom starog papira sačuva 17 stabala između 15 i 20 godina. Osim toga, svi učesnici dobiće dodatne informacije o reciklaži i zaštiti životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: activity4sustainability.org

Ponovo alge u akumulaciji Vrutci

Vrutci

Član Gradskog veća zadužen za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost u Užicu gospodin Dragoljub Kostić izjavio je za Tanjug da je u akumulaciji Vrutci ponovo došlo do pojave algi.

Prema njegovim rečima, grupisanje algi u jednom pojasu na dubini između sedam i osam metara u akumulaciji Vrutci uočeno je pre oko dva meseca, dok je njihovo razgrađivanje i širenje prema površini vode uočeno pre oko mesec dana. On je dodao da stanovnici Užica piju ispravnu vodu jer se grad snabdeva pijaćom vodom iz alternativnog izvora tako da nema opasnosti po ugrožavanje zdravlja ljudi.

Direktor Zavoda za javno zdravlje u Užicu gospođa Biljana Mijović istakla je za Tanjug da je voda sa Sušičkog vrela pod stalnom kontrolom, kao i da je bakteriološki, mikrobiološki i hemijski ispravna.

Podsetimo, u Užicu je od 26. decembra 2013. godine zvanično neispravna voda za piće iz gradskog vodovoda nakon što su se još 14. decembra 2013. godine u hidroakumulaciji jezera Vrutci razmnožile alge opasne po zdravlje. Stanovnici Užica se trenutno snabdevaju vodom sa Sušičkog vrela u Čajetini.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

U planu sanacija deponije Botra u Bečeju

deponija botramojbecej.rs

Predsednik opštine Bečej gospodin Vuk Radojević u intervjuu za Dnevnik izjavio je da je opština Bečej podigla kredit od 43 miliona dinara za rekultivaciju Gradske deponije Botra.

Prema njegovim rečima, rekultivacija deponije Botra biće realizovana u dve faze. Prva faza će podrazumevati sanaciju većeg dela deponije, kako bi se na manjem delu i dalje mogao odlagati otpad. Realizacija prve faze koštaće oko 66 miliona dinara, a sredstva su obezbeđena iz kredita grada Bečeja (43 miliona dinara) i Fonda za zaštitu životne sredine (23 miliona dinara). Očekuje se da prva faza sanacije deponije bude završena na proleće 2016. godine. Gospodin Radojević je dodao da će druga faza koštati oko 30 miliona dinara, a sa njenom realizacijom započeće se nakon što se steknu uslovi za odlaganje otpada na Regionalnoj deponiji u Kikindi.

Deponija Botra u Bečeju u funkciji je preko 36 godina, a prostire se na 6,5 hektara. Godišnje se na njoj odloži oko 60 hiljada kubika otpada. Projekat sanacije, rekultivacije i zatvaranja deponije Botra izrađen je još 2006. godine.

Sandra Jovićević

foto: mojbecej.rs

Moguće predlaganje projekata iz oblasti EE i OIE za objekte u nadležnosti lokalnih samouprava

mre zelenasrbija.rs

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije saopštilo je da je u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština (SKGO) uredilo deo informacione baze podataka (SLAP baza) u koju mogu biti uneti predlozi projekata koji se odnose na upotrebu obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti u objektima koji su u nadležnosti lokalnih samouprava.

Kako je navedeno, cilj projekta je da resorno ministarstvo stekne uvid u obim i prirodu mogućih investicija u narednom periodu, dok će prikupljene informacije omogućiti da se potencijalnim investitorima predlože projekti koji će moći dalje da se razvijaju i realizuju.

Uslov je da predloženi projekti budu iz oblasti povećanja energetske efikasnosti ili iskorišćenja obnovljivih izvora energije, a moraju se realizovati u javnim ustanovama (bolnice, škole, domovi zdravlja).

Rok za prijavu projekata nije vremenski ograničen.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: zelenasrbija.rs

Najavljeno svečano otvaranje RENEXPO BIH sajma

renexpo

U sredu 4. novembra 2015. godine u Sarajevu sa početkom u 9 časova svečano će biti otvoren sajam obnovljivih izvora energije RENEXPO BIH.

Na ceremonijii otvaranja govoriće direktor REECO SRB d.o.o. gospođa Dobrota Myriam, zamenik ministra Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine gospodin Mate Franjičević, ekonomski savetnik u Ambasadi Savezne Republike Nemačke gospodin Frank Werner, ambasador Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini Njegova ekselencija gospodin Jurriaan Kraak, ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini Njena ekselencija gospođa Claire Bonodyi i predstavnik Green for Growth Fund za Jugoistočnu Evropu gospođa Mejra Juzbašić-Bajgorić.

Takođe će biti dodeljene i RENERGY nagrade i to u kategorijama Izvanredna ličnost, Izvanredna tehnologija i Međunarodni učinak u Bosni i Hercegovini.

Na RENEXPO BIH sajmu o obnovljivim izvorima energije koji će trajati do 5. novembra 2015. godine biće održana i izložba Energetska efikasnost – tipologija izgradnje, zatim konferencija o energetskoj efikasnosti, trening za arhitekte i inženjere, a govoriće se i o geotermalnoj energiji, biomasi, malim hidroelektranama. Biće održani i B2B sastanci, kao i predstavljeno preko 100 projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: renexpo-bih.com

Održana konferencija o mineralnim resursima

antic sps.org.rs

U ponedeljak 19. oktobra 2015. godine u Beogradu održana je peta Međunarodna konferencija o mineralnim resursima u Republici Srbiji „Pokretačka snaga ekonomskog razvoja“.

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je da je rudarstvo veliki potencijal Republike Srbije koji još uvek nije u potpunosti iskorišćen. Istakao je da u Srbiji postoji 250 eksploatacionih polja na kojima se izvode rudarske aktivnosti i 100 istražnih polja na kojima rade neke od najvećih svetskih kompanija, kao i da strane kompanije ulažu između 10 i 100 miliona dolara godišnje u geološka istraživanja u Srbiji.

Gospodin Antić je istakao da Republika Srbija ima najznačajnije overene rezerve uglja, odnosno lignita, a čija će eksploatacija biti unapređena uz pomoć savremenih tehnologija koje će doprineti i zaštiti životne sredine. On je dodao da Srbija ima i značajne rezerve zlata, srebra, škriljaca, bakra, cinka, jadarita.

Prema njegovim rečima, u toku su istraživanja zlata i jadarita u Jadarskom basenu u Loznici čija se overa očekuje krajem 2016. ili početkom 2017. godine. On je naveo da dosadašnji rezultati pokazuju da bi iz ovog basena moglo da se zadovolji čak 20 odsto svetskih potreba za litijumom.

Dodao je i da se uskoro očekuje usvajanje novog Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima koji bi trebalo da zaokruži zakonodavni okvir za ulaganja u ovim oblastima, kao i da dodatno osigura ulaganja investitora u rudarstvo. Osim toga, procedure za dobijanje dozvola će biti skraćene i biće u skladu sa evropskom i svetskom praksom, a investitori će dobiti veće garancije za dobijanje eksploatacionog prava nakon overe istražnih rezervi nekog minerala. Takođe će biti definisane strateške i mineralne sirovine koje će imati prioritet.

Konferenciju je organizovala TGI Group International pod pokroviteljstvom Ambasade Kanade u Srbiji, Ambasade Finske u Srbiji, Rudarskog instituta u Beogradu, geološko-rudarske asocijacije „Gras“ i kanadsko-srpskog poslovnog udruženja „Cansee“.

Sandra Jovićević

foto: sps.org.rs

Jedanaest ponuda za deponiju u Vinči

deponija vinca kurir.rs

U četvrtak 15. oktobra 2015. godine otvorene su ponude pristigle za javno-privatno partnerstvo za deponiju u Vinči.

Gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali izjavio je da je zadovoljan tenderom jer se prijavilo čak jedanaest investitora. Prema njegovim rečima, tenderska komisija će oceniti pistigle ponude u narednih 25 dana, dok bi ugovor trebalo da bude potpisan u drugoj polovini 2016. godine.

Kako je saopšteno, ponude su podnele kompanije Feom Ciro Frisoli & C.Sas i C.I.S.A. iz Italije, WTE Wassertechnik/Jessen iz Nemačke, Suez Environnement, Veolia i Vinci Environnment iz Francuske, Valoriza/Ternaenergy i Helector iz Grčke, Urbaser iz Španije, Innovative Design Bureau Ecological Technologies iz Ruske Federacije i Beootpad iz Srbije.

Podsetimo, grad Beograd raspisao je u petak 21. avgusta 2015. godine Poziv za podnošenje prijava za priznavanje kvalifikacija u projektu JPP grada Beograda za pružanje usluga tretmana i odlaganja komunalnog otpada. Projekat javno-privatnog partnerstva obuhvata projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje postrojenja za tretman i odlaganje na godišnjem nivou približno 480 hiljada tona komunalnog i oko 100 hiljada tona građevinskog otpada od rušenja, uz proizvodnju električne i/ili toplotne energije, kao i zatvaranje i rehabilitaciju postojeće deponije.

Sandra Jovićević

foto: kurir.rs

Održan okrugli sto o cirkularnoj ekonomiji

ECOFAIR 2015 - Miodrag Mitrović, predsednik UO Hrabri čistač

U okviru dvanaestog Međunarodnog sajma zaštite životne sredine i prirodnih resursa EcoFair 2015 održan je okrugli sto „Cirkularna ekonomija u regionu“.

Predsednik Upravnog odbora Udruženja IOS „Hrabri čistač“ gospodin Miodrag Mitrović izjavio je da je neophodno promeniti svest u odnosu na tržište i kapital. Kako je istakao, potrebno je uspostaviti sistem primarne separacije otpada i maksimalno iskoristiti resurse da bi se uspostavio sistem cirkularne ekonomije.

Menadžer GIZ IMPACT projekta gospodin Zoran Jakovljević predstavio je projekat „Upravljanje otpadom i otpadnim vodama u opštinama“ čiji je cilj stvaranje preduslova za uvođenje cirkularne ekonomije na lokalnom i nacionalnom nivou.

U okviru okruglog stola, istaknuto je da cirkularna ekonomija predstavlja koncept upravljanja otpadom koji se odnosi na maksimalnu iskorišćenost upotrebljenih resursa, kao i da je ugrađen u evropske propise, ali i da sve zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji moraju da ga implementiraju. Navedeno je da će troškovi ovog procesa iznositi preko 2,5 milijardi evra, odnosno 26 odsto ukupno procenjenih troškova zaimplementaciju propisa iz oblasti zaštite životne sredine.

Okrugli sto su organizovali Udruženje industrije otpada Srbije „Hrabri čistač“, Privredna komora Beograda i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Sandra Jovićević

foto: V+O COMMUNICATION