Home Blog Page 1361

Hrvatska kompanija „Dalekovod“ modernizuje ukrajinsku transformatorsku stanicu

dalekovod

Predstavnici hrvatske kompanije „Dalekovod“ i ukrajinske kompanije „Ukrenergo“ potpisali su u Kijevu 20. avgusta 2015. godine ugovor o nadogradnji i modernizaciji transformatorske stanice Kyivska na projektu izgradnje 750kV dalekovoda Rivne – Kijev, Lot 3.

Ugovor sa nacionalnom energetskom kompanijom potpisao je predsednik Uprave hrvatske kompanije „Dalekovod“ gospodin Paško Vela, a njegova vrednost iznosi 43 miliona evra.

Podsetimo, nedavno je kompanija „Dalekovod“ potpisala ugovor sa finskom kompanijom „Fingrid“ o izgradnji 400 + 100kV dalekovoda Lietto-Forsa na jugu Finske. Dužina ovog dalekovoda biće 67 kilometara, a njegova vrednost 20 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: in4s.net

„E reciklaža“ podnela zahtev za skladištenje električnog i elektronskog otpada u Novom Sadu

elektronski-otpad vesti.kombib.rs

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine 18. avgusta 2015. godine objavio je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje elektronskog i električnog otpada operatera „E reciklaža“ iz Novog Sada.

Kako je saopšteno, operater „E reciklaža“ podneo je 6. avgusta 2015. godine Zahtev za izdavanje dozvole za skladištenje elektronskog i električnog otpada na lokaciji u Novom Sadu, a svi zainteresovani mogu dostaviti sugestije i primedbe do 17. septembra 2015. godine.

Uvid u podnetu dokumentaciju može se izvršiti u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: kombib.rs

Podsticaji za promociju poljoprivrede

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije 19. avgusta 2015. godine donelo je Pravilnik o korišćenju podsticaja za sprovođenje naučnoistraživačkih, razvojnih i inovativnih projekata kroz mere i akcije podrške promotivnim aktivnostima u poljoprivredi.

Prijavu za korišćenje podsticaja mogu podneti nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici i naučnoistraživačke ustanove u cilju organizacije naučno-stručnih skupova, seminara, radionica, tribina, predavanja, organizacije privrednih manifestacija, sajmova i izložbi, uključujući i izložbe kulturne baštine, zatim za učešće i izlaganje proizvoda na privrednim manifestacijama, sajmovima i izložbama.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Pravilnik je raspisan u cilju dostizanja tržišnog razvoja i jačanja tržišne pozicije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, unapređenja konkurentnosti subjekata u proizvodnji hrane, kao i povećanja svesti potrošača o kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Uklanjanje istorijskog opasnog otpada iz preduzeća u restruktuiranju

otpad snezana bogosavljevic eko.minpolj.gov.rs

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Snežana Bogosavljević Bošković posetila je 20. avgusta 2015. godine preduzeće Prva iskra Barič.

Ona je ovom prilikom izjavila da je u toku završetak radova na uklanjanju 818 tona opasnog istorijskog otpada, a što bi trebalo da bude završeno do početka septembra 2015. godine, odnosno 3 nedelje pre roka. Kako je istakla, u toku su završni radovi na izmeštanju otpada i iz preduzeća EKO – gas MGS Šabac, a potpisani su i ugovori za izmeštanje i trajno zbrinjavanje opasnog otpada iz 10 preduzeća u restruktuiranju i stečaju.

Prema njenim rečima, otpad će biti izmešten i iz preduzeća Viskoza Loznica, Koncern Petar Drapšin Mladenovac, HI Župa Kruševac, IMT Beograd, Zorka obojeni metali Šabac, Zorka centar za istraživanje Šabac, Utva aviokompanija Pančevo, Minel transformatori Ripanj, PD Livnica Topola, IMT fabrika motokultivatora i motora Knjaževac. Rok za završetak ovih radova iznosi 120 dana od datuma potpisivanja ugovora, a njihova vrednost je oko 230 miliona dinara.

Gospođa Bogosavljević Bošković dodala je da će se slični projekti zbrinjavanja otpada nastaviti i u sledećoj godini.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Google Sunroof projekat

sunroof

Kompanija „Google“ pokrenula je aplikaciju pilot projekta „Solarni krov“ (Project Sunroof) uz pomoć kojeg pomaže vlasnicima objekata da iskoriste solarni potencijal svojih krovova.

Inženjeri ove kompanije kreirali su program koji na jednostavan način omogućava analizu krovne površine i daje odgovor na pitanje o isplativosti instaliranja solarnih panela. Pored informacija o potrebnom broju panela i količini sunčeve energije koju kuća može da dobije, daje odgovor i na pitanje koliko novca godišnje može da se uštedi.

Na svom blogu, glavni inženjer projekta Karl Elkin (Carl Elkin) objašnjava korišćenje aplikacije za projekat „Solarni krov“. Prvi korak za pokretanje programa je unos adrese u Google Maps. Nakon lociranja objekta program analizira potrebne parametre, količinu sunčeve energije na godišnjem nivou, orijentaciju krova, senke od okolnih objekata i drveća, klimatske karakteristike za određenu oblast. Unošenjem iznosa tipičnog mesečnog računa za struju, program daje i podatak o uštedi na godišnjem nivou koja se ostvaruje upotrebom solarnih panela.

Mapiranje i neophodni proračun za sada je moguć za objekte u Bostonu, na području San Francisco Bay i u Fresnu.

Tokom narednih meseci Google planira da unapredi aplikaciju i omogući pristup korisnicima drugih oblasti.

Energetski portal

foto: gazettereview.com

Izgradnja novih energetskih kapaciteta u Crnoj Gori pod znakom pitanja

te_pljevlja epcg.co.me

Stručnjaci iz Evropske unije izradili su Stratešku procenu uticaja na životnu sredinu za Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama do 2030. godine gde je, između ostalog, navedeno da je plan izgradnje hidroelektrane na Morači kontroverzan, da bi prvi blok TE „Pljevlja“ trebalo ugasiti, a stav o izgradnji drugog uskladiti sa politikom Evropske unije.

Kada je reč o izgradnji hidroelektrane na Morači navedeno je da strategija razvoja energetike ne uzima u obzir potencijalne uticaje klimatskih promena na dostupnost vode u budućnosti, a koji bi mogli ugroziti kapacitete proizvodnje električne energije. Istaknuti su i rizici od potencijalnih zemljotresa i klizišta, kao i da Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatna strategija za upravljanje vodenim resursima.

U Strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu za Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama do 2030. godine analizirane su i mogućnosti vezane za proizvodnju solarne energije, energije iz vetra, energije iz biomase i energije iz otpada, kao i mogućnosti održivog prevoza i proizvodnje bio-etanola.

Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama do 2030. godine i Strateška procena uticaja na životnu sredinu za nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama nalaze se na javnom uvidu do 28. avgusta 2015. godine, do kada svi zainteresovani mogu podneti svoje sugestije i primedbe na ove dokumente.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: epcg.co.me

Odobren sporazum o eksploataciji gasa iz nalazišta „Leviathan“

gas_madrid ec.europa.eu

Vlada Izraela odobrila je sporazum o eksploataciji prirodnog gasa iz nalazišta „Leviathan“ na Mediteranu koji je potpisan između Izraela i konzorcijuma kompanija „Delek“ i „Noble Energy“.

Sporazum o eksploataciji gasa potpisan je prošle nedelje, a njime je predviđeno da kompanija „Delek“ u narednim godinama postepeno proda svoje vlasništvo nad nalazištima, dok će kompanija „Noble Energy“ vlasnički udeo smanjiti sa 36 odsto na 25 odsto. Osim toga, predviđeno je da u izgradnju gasovoda bude uloženo oko 1,5 milijardi dolara u naredne dve godine, a gas bi trebalo da bude isporučivan Egiptu, Izraelu i Jordanu.

U planu je da eksploatacija gasa počne 2017. ili 2018. godine.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

Bitno pravovremeno uključivanje u pregovore o klimi

klimatske promene economy.rs

Ministar zaštite životne sredine Francuske gospođa Segolen Roajal izjavila je na konferenciji za novinare da se šefovi država i vlada mnogo više uključuju u pregovore u klimi što bi trebalo da dovede do očekivanih rezultata.

Ministar spoljnih poslova Francuske gospodin Loran Fabijus istakao je da političari ne treba da se uključuju u poslednji čas u rešavanje problema o klimatskim promenama jer je ovo veoma složen i kompleksan problem. On je dodao da je upravo ovo bio ključni problem prethodne konferencije o klimatskim promenama koja je održana u Kopenhagenu.

Gospodin Fabijus je izjavio i da je potrebno pustiti pregovarače i ministre da razgovaraju o tehničkim elementima novog klimatskog sporazuma.

Sandra Jovićević

foto: economy.rs

Potrošeni prirodni kapaciteti za 2015. godinu

GFN_EOD_2015

Neprofitna organizacija „Globalna mreža za ekološki otisak“ objavila je da je za osam meseci 2015. godine čovečanstvo iskoristilo prirodne kapacitete za celu 2015. godinu. Kako se Dan prekoračenja zemlje pomera svake godine unapred, ove godine je to 13. avgust. Nakon ovog datuma, svaka dalja potrošnja prirodnih resursa je neodrživa, a ako se nastavi dalja potrošnja do kraja 2015. godine biće potrošeno 60 odsto više prirodnih resursa nego što je preporučeno.

Predsednik „Globalne mreže za ekološki otisak“ gospodin Matis Vakernagel izjavio je da je potrebno postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva, kako bi se smanjila i potrošnja globalnih kapaciteta.

Dan prekoračenja zemlje prvi put je zabeležen sedamdesetih godina prošlog veka, kada su prirodni resursi bili potrošeni krajem decembra, a od tada se svake godine pomera. Predviđa se da će Dan prekoračenja zemlje 2030. godine biti u junu, što bi odgovaralo potrošnji resursa za dve planete.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Turska poslala Rusiji nacrt sporazuma za „Turski tok“

gasovod novosti.rs

Ministar energetike i prirodnih resursa Turske gospodin Taner Yildiz saopštio je da je Turska poslala Rusiji nacrt sporazuma za gasovod „Turski tok“.

Kako navodi agencija „Interfaks, nacrt sporazuma obuhvata samo jednu liniju gasovoda „Turski tok“.

Zamenik načelnika odeljenja za upravljanje projektima kompanije „Gasprom“ gospodin Aleksej Serbjakov istakao je da dokumentacija za gasovod „Turski tok“ predviđa izgradnju četiri deonice po etapama ukupne vrednosti oko 11,4 milijarde evra.

Nedavno je saopšteno da bi gasovod „Turski tok“ mogao biti čak četiri puta manji nego što je to prvobitno predviđeno.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Rekonstrukcija vodovodne mreže u opštini Novi Kneževac

vodovod subotica rtv.rs

U Novom Kneževcu u naselju Siget u toku je druga faza rekonstrukcije vodovodne mreže.

Radove izvodi JKP „7. oktobar“ iz Novog Kneževca, a osim rekonstrukcije 2,5 kilometara vodovodne mreže biće izgrađen i glavni potisni vodovod do Banatskog Aranđelova. Vrednost radova iznosi oko 5 miliona dinara.

Prva faza rekonstrukcije vodovoda završena je prošle godine, a očekuje se da se druga faza završi do kraja avgusta 2015. godine. Treća faza rekonstrukcije vodovodne mreže planirana je početkom septembra ove godine, odnosno odmah nakon završetka druge faze.

Sredstva za projekat rekonstrukcije vodovodne mreže obezbedili su opština Novi Kneževac, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

E-ink saobraćajni znaci u Australiji

Visionect-Australia-Solar-E-Ink-Sign

U Sidneju u Australiji postavljeni su prvi saobraćajni znaci koji koriste „Electronic-Ink“ (E-Ink) tehnologiju.

Saobraćajni znaci rade uz pomoć solarne energije, mogu da se ažuriraju kada je to potrebno i prilagode promeni saobraćaja. Informacije prikazane na znacima prenose se uz pomoć 3G mreže, a kada su statični uopšte ne troše energiju.

Tehnologiju koju koriste saobraćajni znaci u Australiji razvile su američka kompanija „E Ink“ i slovenački programeri „Visionect“. Bazirana je na elektronskom papiru koji je kompanija „E Ink“ razvila 1997. godine. E-ink tehnologija prvu upotrebu imala je za elektronske knjige i smart telefone.

Energetski portal

foto: inhabitat.com

Moguća izgradnja gasovoda „Tesla“ od Turske do Austrije

gasovod plusonline.rs

Prema pisanju ruskog lista „Vjedomosti“ Srbija, Makedonija, Mađarska i Grčka mogle bi da potpišu memorandum kojim se predviđa izgradnja gasovoda „Tesla“ od Turske do Austrije koji bi bio nastavak gasovoda „Turski tok“.

List „Vjedomosti“ naveo je da se očekuje da u septembru 2015. godine bude održan sastanak između predstavnika pomenutih zemalja na kome bi trebalo da se donese odluka o izgradnji nastavka „Turskog toka“. Gasovod bi mogao da bude izgrađen do 2019. godine, a procenjuje se da bi njegov kapacitet mogao biti oko 27 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Podsetimo, početkom decembra 2014. godine doneta je odluka o odustajanju od izgradnje Južnog toka i izgradnji Turskog toka. Kapacitet gasovoda će biti 63 milijarde kubika gasa od čega će 14 milijardi kubika biti namenjeno Turskoj, a ostatak će biti namenjen evropskim potrošačima. Početak ovog gasovoda biće u gradu Krasnodarsku u Rusiji, a biće izgrađen po dnu Crnog mora. U planu je da gasovod počne sa radom 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: plusonline.rs

Izgradnja regionalnog dalekovoda počinje 2018. godine

dalekovod

Republika Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju u planu izgradnju zajedničkog 400kV dalekovoda koji će povezivati Bajinu Baštu, Višegrad i Pljevlja.

Za potrebe izgradnje dalekovoda u aprilu ove godine operateri prenosnog sistema Srbije, Crne Gore i BiH osnovali su zajedničko preduzeće Centar za koordinaciju sigurnosti. Cilj preduzeća je da razvije neophodne servise propisane evropskim mrežnim pravilima i ENTSO-E internom regulativom.

Izvršni direktor za rad i održavanje sistema u Elektroprenosu BiH gospodin Cvjetko Županić izjavio je da su do sada završeni studija izvodljivosti i glavni projekat, a da je u toku rešavanje imovinsko-pravnih odnosa. Prema njegovim rečima, izgradnja dalekovoda u Bosni i Hercegovini trebalo bi da počne 2018. godine, a biće izgrađena dva kraka – prema Bajinoj Bašti i prema Višegradu koji će zatim ići u Pljevlja. Vrednost dalekovoda u Bosni i Hercegovini biće više od 9,2 miliona evra.

Podsetimo, krajem jula ove godine održan je sastanak između predstavnika Srbije i Crne Gore iz oblasti energetike. Na sastanku je istaknuto da će izgradnja dalekovoda u Srbiji početi 2018. godine, ali da je pre toga neophodno povezivanje na 400kV napon Kraljeva i Kragujevca kako bi se obezbedilo normalno funkcionisanje elektroenergetskog sistema u trenutku izgradnje nove interkonekcije. Takođe je navedeno da će Crna Gora sa Italijom raditi podvodni kabl, a zatim deonicu od Tivta do Pljevlja, kao i da je interkonekcija sa Srbijom nastavak tog projekta.

Vrednost dalekovoda u Srbiji iznosiće oko 48 miliona evra, a u planu je da se polovina projekta finansira uz pomoć grantova Evropske unije.

Sandra Jovićević

foto: estadoblogs.com

Ukrajina ima 13,7 miljardi kubnih metara gasa u podzemnim skladištima

gas

Kompanija „Ukrtransgaz“ iz Ukrajine saopštila je da se u podzemnim skladištima u Ukrajini trenutno nalazi 13,7 milijardi kubnih metara prirodnog gasa. Naveden je i da se skladišta pune tempom od 49 miliona kubnih metara na dan.

Ministar energetike Ukrajine gospodin Vladimir Demčišin nedavno je izjavio da bi Ukrajina trebalo da kupi između 5 i 6 milijardi kubnih metara gasa kako bi se obezbedila za predstojeću zimsku sezonu. Kako je istakao, za kupovinu su potrebna finansijska sredstva koja država još uvek nema, tako da su u toku pregovori sa međunarodnim finansijskim institucijama.

Sandra Jovićević

foto: aers.rs

izvor: tass.ru

Proizvedeno 475205MWh bruto električne energije u NE „Krško“ u julu ove godine

croenergo.eu

Nuklearna elektrana „Krško“ objavila je 18. avgusta 2015. godine izveštaj o radu elektrane za jul 2015. godine.

Elektrana je tokom jula ove godine proizvela 475205MWh bruto električne energije, odnosno 8,8 odsto manje nego što je planirano. Faktor raspoloživosti bio je 90,7 odsto, a faktor iskorišćenja 91,1 odsto. Kako je navedeno, svi bezbednosni sistemi su bili operativni, a elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija.

Udeo u julu ukupne dopusne godišnje radioaktivnosti u tekućim ispustima za tritij iznosio je 0,426 odsto, dok je za ostale radionukleide iznosio 0,00123 odsto.  Uskladišteno je 2496 metara kubnih nisko i srednje radioaktivnog otpada.

Nuklearna elektrana „Krško“ nalazi se u istočnoj Sloveniji, a njeni suvlasnici su Slovenija i Hrvatska. Puštena je u rad 1983. godine, a njena snaga iznosi 696MW.

Sandra Jovićević

foto: croenergo.eu

izvor: nek.si