Home Blog Page 1326

OPEK tvrdi da će se potražnja nafte smanjiti

OPEK-UU godišnjem izveštaju, OPEK je naveo da će morati da crpi 30,7 miliona barela dnevno do kraja godine, što je 1,7 miliona barela više nego što se predviđalo prošle godine, ali za milion barela manje nego što je naftni kartel proizveo u novembru.

Novo predviđanje ističe izazove sa kojim je suočen OPEK u nastojanju da odbrani udeo u tržištu zbog jačanja rivala kao što su SAD i Rusija, naveo je Blumberg dodajući da OPEK nastoji da obuzda širenje konkurencije, ali da krah cena nafte ukazuje na troškove tog sukoba.

Cena nafte tipa brent pala je na 36,04 dolara, što je najniže u poslednjih 11 godina.“Iako niže cene nafte i dalje podstiču rast potražnje, njihov uticaj je ograničen drugim činiocima. Ukidanje subvencija i kontrole cena za naftne proizvode u nekim zemljama, kao i poboljšanje efikasnosti, verovatno će ograničiti rast potražnje za naftom“, naveo je OPEK.

OPEK procenjuje da će do 2020. cene nafte dostići 80 dolara nominalno, a realno 70,7 dolara. Prošle godine OPEK je procenio da će vrednost nafte biti 110 dolara nominalno, a 95,4 realno.To znači da će vrednost izvezene nafte u 2020. godini biti 218 milijardi dolara manja nego što je procenjeno prošle godine.

Izvor : www.rts.rs

Rudniku Resavica biće zaplenjena imovina

resavicaRadnici rudnika „Resavica“ naplatiće dugovanja za smenski rad, ali bi zbog tužbe i isplate dugovanja od 1,2 milijarde dinara uskoro mogli da ostanu bez posla, prenose Večernje novosti u današnjem izdanju.

Prema navodima lista, doneta je sudska odluka zbog koje će se tom preduzeću od 29. decembra pleniti imovina.

Sudski izvršitelji zapleniće sav nameštaj, kompjutere, štampače i sve što se bude zateklo u 11 kancelarija, uključujući i direktorske.
Kako piše beogradski dnevni list, ovo preduzeće više neće moći da komunicira sa nadležnim ministarstvima i dobavljačima, niti će računovodstvo moći da obračuna plate, jer neće imati na čemu to da uradi.

www.beta.rs

Struja ne mora da poskupi, ukoliko EPS naplati dugove

branko-k-2-Predsednik Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije Branko Kovačević izjavio je da struja ne mora da poskupi ukoliko EPS naplati svoja dugovanja.

Kada bi EPS naplatio sve dugove od velikih industrijskih potrošača (privreda duguje 165 miliona evra), potraživanja s Kosova i Metohije, gde se struja ne plaća od Drugog svetskog rata, i svu kradenu struju, ne bi bilo potrebe za bilo kakvim poskupljenjem, iako to predviđa memorandum s MMF-om za narednu godinu“, kazao je Kovačević za Politiku.

Kovačević je rekao da će odluku o poskupljenju struje naredne godine doneti Vlada sa Ministarstvom energetike, a da će saglasnost dati Agencija za energetiku, zbog čega se o tome na sednici Nadzornog odbora nije razgovaralo.

Govoreći o memorandumu sa MMF-om, koji predviđa poskupljenje struje u maju 2016. a možda i još jedno u 2017. godini, Kovačević je rekao da je razlog više da vlada ne postupi po tom memorandumu i činjenica da struja za poslednju deceniju nije bila jeftinija na berzi nego što je sada.

„Ukoliko struja i bude poskupljivala naredne godine glavni razlog za to će biti ulaganje EPS-a u ekologiju i novu tehnologiju za proizvodnju električne energije. Sadašnji način proizvodnje struje štetan je za životnu sredinu. To iziskuje nova i skupa ulaganja u zaštitu životne sredine, što će EPS morati da plati iz veće cene struje“, dodao je Kovačević.

Izvor: www.b92.net i www.beta.rs

Ub dobio fabriku ugljenih briketa

ugljeni briketi ladjar co rs

U okviru preduzeća „Lađar transport“ otvorena je fabrika za proizvodnju ekoloških ugljenih briketa u Ubu.

Predsednik opštine Ub gospodin Darko Glišić izjavio je da je postrojenje veoma značajno zbog otvaranja novih radnih mesta. Kako je istakao, očekuje se da sledeće godine bude izgrađen još jedan objekat u okviru koga će biti otvoreno 50 novih radnih mesta.

Direktor fabrike za proizvodnju briketa gospodin Ranko Šćekić naveo je da je obezbeđen plasman briketa na inostrano tržište. Dodao je da se proizvodnja ugljenih briketa realizuje po njegovom sopstvenom patentu, a izrazio je i zahvalnost opštini Ub koja je podržala ovu investiciju.

Za proizvodnju ekoloških ugljenih briketa koristi se ugljena prašina iz RB „Kolubara“, a projektovani kapacitet fabrike iznosi 25 tona na sat, tačnije između 130 i 150 hiljada tona godišnje. Vrednost investicije bila je oko 1,5 miliona evra, a otvoreno je oko 40 novih radnih mesta.

Sandra Jovićević

foto: ladjar.co.rs

Ispunjen godišnji plan prevoza uglja

tent rs zeleznica

Predstavnici TE „Nikola Tesla“ saopštili su da je železnički transport ogranka TENT JP „Elektroprivreda Srbije“ ispunio godišnji plan prevoza uglja 10 dana pre roka.

Kako je saopšteno, od početka 2015. godine do sada prevezeno je 26,8 miliona tona lignita za TENT A, TENT B i TE „Kolubara“. Navedeno je da je za TENT A prevezeno 13,7 miliona tona lignita, za TENT B u Ušću 11,6 miliona tona, dok je za TE „Kolubara“ u Velikim Crljenima prevezeno 1,5 miliona tona lignita.

Direktor Železničkog transporta TENT gospodin Nikola Tomić izjavio je da je ovaj rezultat ostvaren izuzetnim zalaganjem svih učesnika u transportnom lancu.

Saopšteno je i da se očekuje da do kraja 2015. godine biti prevezeno oko 700 hiljada tona uglja više nego što je planirano.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Konkurs za fantastičnu priču o klimatskim promenama

klimatske promene economy.rs

The Imagination and Climate Future Inicijativa i Koledž za liberalnu umetnost i nauku u Arizoni raspisali su konkurs za kratku fantastičnu priču o klimatskim promenama.

Priča bi trebalo da predvidi budućnost zemlje i čovečanstva pod uticajem klimatskih promena, a može predstaviti i izazove iz ove oblasti sa kojima se suočavaju zajednice, organizacije i udruženja. Autori mogu osmisliti i fiktivne svetove, a podneta priča ne sme biti duža od 5 hiljada reči.

Na konkurs se mogu prijaviti svi koji su zainteresovani za ovu tematiku i to sa tri priče koje je potrebno predati odvojeno. Najbolji autori će dobiti vredne nagrade, a njihovi radovi će biti objavljeni u antologiji.

Rok za podnošenje prijava je 15. januara 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: economy.rs

Rudnici “Magnohroma” idu u stečaj

rudnik-1Samostalni sindikat radne jedinice “Šumadija” fabrike “Magnohrom”, u okviru koje posluju četiri rudnika, optužuje čelnike Čačka i Gornjeg Milanovca da nisu ništa učinili da spasu preduzeće.

Naime, komisija za sprovođenje postupka javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje imovinske celine “Rudnici i industrija vatrostalnog materijala i elektrotermičkih proizvoda Magnohrom Kraljevo”, proglasila je postupak neuspešnim. Kako je navedeno, do isteka roka određenog javnim pozivom za dostavljanje prijava, Agenciji za privatizaciju nije dostavljena nijedna prijava za učešće u postupku.

U okviru “Magnohroma” se nalazi radna jedinica “Šumadija” Čačak koja obuhvata separaciju u Trbušanima, rudnik u Milićevcima, Koviljaču u Gornjoj Gorevnici i Brezak u Pranjanima. Javnim pozivom je bila ponuđena imovina i pravo na eksploataciju rude magnezita.

– Mislim da se niko iz države i lokane samouprave Čačka i Gornjeg Milanovca nije interesovao za sudbinu ovog preduzeća, budući da se nikada nisu pojavili nigde da traže investitore. Preduzeću koje je zapošljavalo i do 500 radnika, sledi stečaj 31. decembra a šteta za seoske sredine iz kojih su dolazili rudari i hranili na stotine porodica je neprocenjiva – rekao je Zoran Novaković, poverenik Samostalnog sindikata u radnoj jedinici “Šumadija” Čačak.

Vesna Vukajlović

Foto : www.sumadijapress.co.rs

Sutra potpisivanje ugovora o dodeli bespovratnih finansijskih sredstava po konkursima Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine objavio je obaveštenje u kojem je navedeno da će 24. decembra 2015. godine biti potpisani ugovori o sufinansiranju projekata po konkursima koje je raspisao Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine.

Kako je navedeno, ugovori o dodeli bespovratnih finansijskih sredstava će biti potpisani za realizaciju projekata korišćenja raspoloživih hidrotermalnih resursa – izrada novih istražno-eksploatacionih bušotina, kao i za realizaciju projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

Podsetimo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 18. novembra 2015. godine javni konkurs za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja raspoloživih hidrotermalnih resursa – izrada novih istražno-eksploatacionih bušotina, dok je javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima raspisan 9. decembra 2015. godine. Opštine Ada i Inđija dobile su sredstva za izradu novih istražno-eksploatacionih bušotina u iznosu od 13950000 dinara, dok je 12 poljoprivrednih gazdinstava dobilo 9099200 dinara za realizaciju projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine sufinansira 12 projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine 23. decembra 2015. godine doneo je odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

U okviru konkursa 12 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine dobilo je 9.099.200 dinara. Najveći iznos dodeljenih sredstava iznosi 793.600 dinara, a najmanji dodeljeni iznos 634 hiljade dinara.

Podsetimo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 9. decembra 2015. godine javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima. Pravo učešća imali su nosioci registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine u cilju realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima. Sredstva mogu biti iskorišćena za nabavku i montažu novih solarnih sistema za navodnjavanje, a ukupan iznos opredeljenih sredstava bio je 9.851.956 dinara.

Odluku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Uredba federalne Vlade reguliše oblast gasne privrede

bh gasOblast gasne privrede na teritoriji federacije BiH regulisana je uredbom federalne Vlade do donošenja zakona o gasu BiH, koji bi trebalo da uredi i delatnost transporta, saopšteno je juče iz “BH gasa”.

Prema toj uredbi , za obavljanje poslova u vezi sa snabdevanjem gasom potrošača u BiH određeni su privredno društvo “Energoinvest”- Sarajevo i “BH gas”- Sarajevo, a za operatora transportnog sistema gasa u Federaciji BiH određen je „BH gas“.

Iz “BH gasa” napominju da trenutno ova kompanija obavlja delatnost i transporta i snabdevanja BiH, a u skladu sa dugogodišnjim međunarodnim ugovorima o kupovini sa “Gasprom eksportom” iz Ruske Federacije i ugovorima o transportu kroz Mađarsku i Srbiju.

“Sve aktivnosti inicirane u novije vreme, pa i inicijativa preduzeća “Gas res”’ Banjaluka o pristupu transportnom sistemu, najbolji je pokazatelj neophodnosti usvajanja regulative o gasu na nivou BiH, smatraju u “BH gasu”.

Vesna Vukajlović

Tivat dobija solarne klupe

solarna klupa opstina tivat

U opštini Tivat u Crnoj Gori do kraja januara 2016. godine biće postavljene tri solarne pametne klupe.

Menadžer opštine Tivat za energetsku efikasnost gospodin Petar Vujović izjavio je da je ugovor sklopljen sa hrvatskom kompanijom „Include“ koja proizvodi ovakve klupe, a da će biti isporučene opštini tek sledećeg meseca zbog liste čekanja. Kako je istakao, novac za nabavku solarnih klupa obezbedila je kompanija „Luštica Development“.

Solarne klupe će se napajati energijom koju će proizvoditi fotonaponski solarni paneli, tako da će biti energetski nezavisne. Osim toga, svaka klupa će imati četiri USB porta koji će omogućavati mobilnim telefonima, laptopovima, tabletima da dopune bateriju, a sadržaće i hot-spot za bežični internet. Takođe, nakon priključivanja mobilnih uređaja korisnici mogu dobiti informacije o temperaturi, kvalitetu vazduha, buci, kao i proizvodnji solarne energije.

U planu je da se sledeće godine nastavi sa postavljanjem solarnih klupa u ovoj opštini.

Sandra Jovićević

foto: opstinativat.com

Uskoro završetak foto konkursa „Morski otpad u Jadranu“

na-vodi_okean ozon.org.me

Ekološki pokret „Ozon“ iz Nikšića u Crnoj Gori i kompanija „Coca-Cola Hellenic Crna Gora“ raspisali su konkurs za najbolju fotografiju na temu „Morski otpad u Jadranu“, a svi zaineresovani mogu poslati svoje fotografije do 31. decembra 2015. godine.

Konkurs je raspisan 1. decembra 2015. godine, a ima za cilj skretanje pažnje javnosti na problematiku morskog otpada, navedeno je u saopštenju Ekološkog pokreta „Ozon“.

Foto konkurs je otvoren za građane Crne Gore, a tri najbolje fotografije dobiće vredne nagrade i biće izložene u Centru za edukaciju o životnoj sredini i klimatskim promenama Ekološkog pokreta „Ozon“ u Podgorici.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: ozon.org.me

Otvoreno postrojenje za reciklažu u opštini Bačka Palanka

reciklazno postojanje

Kompanija „Greentech“ otvorila je postrojenje za reciklažu u Mladenovu kod Bačke Palanke, a otvaranju su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, Ambasade Rumunije, opštine Bačka Palanka.

Generalni direktor kompanije „Greentech“ gospodin Mihail Mateski izjavio je da se sa izgradnjom postrojenja za reciklažu u opštini Bačka Palanka započelo 2013. godine, a da je u okviru projekta izgrađeno postrojenje za vruće pranje PET fleksa, postrojenja za tretman otpadnih voda i linija za reciklažu prolietilena. Dodao je i da kompanija „Greentech“ posluje u Srbiji već 10 godina, kao i da je za to vreme reciklirala oko 55 hiljada tona PET boca.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović istakla je da Vlada Republike Srbije podržava ovakve projekte. Ona je navela i da se u junu 2016. godine očekuje otvaranje Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promene.

Ambasador Rumunije u Srbiji njegova ekselencija gospodin Daniel Banu naveo je da u Republici Srbiji posluje oko 500 rumunskih kompanija, a dodao je i da će uskoro poslovanje između Srbije i Rumunije dostići oko 2 milijarde evra.

Predsednik opštine Bačka Palanka gospodin Aleksandar Đedovac izjavio je da je opština pomogla realizaciju ove investicije, a izrazio je i nadu da će se fabrika u narednom periodu proširiti.

Postrojenje za reciklažu u opštini Bačka Palanka zapošljava oko 130 radnika, a ukupna vrednost investicije bila je oko 5 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto:naslovi.net

Izmenama zakona o zemljištu Srbija privlači investitore

skupstinaMinistarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je tokom jučerašnjeg dana da je osnovni cilj izmena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu efikasno korišćenje zemljišta u državnoj svojini i privlačenje investitora u Srbiju.

Bogosavljević Bošković je obrazlažući predloženi zakon u Skupštini Srbije rekla da u Srbiji ima 830.000 hektara zemljišta u državnoj svojini, od čega se u zakup daje 260.000 hektara.

Godišnji prihod od zemljišta koje se da u zakup je 51 milion evra, a šteta od neizdavanja preostalog državnog zemljišta u zakup je više od 100 miliona evra, dodala je ministarka. Ona je navela da zemljište u državnom vlasništvu koriste pojedinci mimo zakona i bez plaćanja naknade i da je protiv njih teško voditi spor i naplatiti štetu, jer su ti bespravni korisnici često i NN lica. Bogosavljević-Bošković je kazala da je izmenama zakona predloženo da se zemljište izda u zakup do 30 godina domaćim pravnim licima i građanima i dodala da dugoročni zakup povećava sigurnost zakupaca pri ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju.

„Pred nama je bio težak ozbiljan i odgovoran zadatak, trebalo je da na osnovu stanja predložimo zakon koji će uvažiti sve specifičnosti, ali i očekivanja svih naših građana, a sa ciljem omogućavanja privlačenja investicija u poljoprivrednu proizvodnju uz povećanje produktivnosti i zaposlenosti i rast dohotka“, rekla je ministarka.

Srbija ukupno ima pet miliona hektara poljoprivrednog zemljišta od čega su 3,5 miliona oranice, bašte i vinogradi, a ostatak livade i pašnjaci.

Izvor : www.beta.rs

50 godina rada JKP „Beogradske elektrane“

beogradske elektrane novosti.rs

JKP „Beogradske elektrane“ 22. decembra 2015. godine obeležilo je 50 godina rada.

Direktor JKP „Beogradske elektrane“ gospodin Goran Aleksić izjavio je da je 1965. godine ozvaničen početak centralnog snabdevanja energijom, kao i da se ovo preduzeće, ali i čitava energetika grada Beograda razvijala veoma brzo. Dodao je da u narednim godinama JKP „Beogradske elektrane“ moraju da učvrste svoju poziciju lidera povećavajući energetsku efikasnost i sprovodeći mere racionalizacije i modernizacije.

Pomoćnik gradonačelnika grada Beograda gospodin Borko Milosavljević istakao je da je JKP „Beogradske elektrane“ primer preduzeća koje svoju delatnost obavlja na najkvalitetniji mogući način, što je i cilj Gradske uprave. Naveo je da ovo preduzeće posluje efikasno, a troškove svodi na minimum, što je doprinelo da postane jedno od najboljih u Beogradu.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić izjavio je da JKP „Beogradske elektrane“ greju 21,5 miliona kvadrata, tačnije preko 310 hiljada stanova i oko 8 hiljada poslovnih objekata. On je dodao da je toplovodnom mrežom pokriveno oko 51 odsto površine grada, a da je cilj da se ceo sistem dalje širi i bude dostupan svima. Naveo je da će se uporedo sa razvojem sistema primenjivati nove tehnologije kao što je upotreba biomase, ali i da se očekuje da 2016. godine bude usvojena Strategija razvoja elektrana.

Povodom jubileja JKP „Beogradske elektrane“ posađeno je i 50 stabala na površini između Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ i dečjeg igrališta na Malom Kalemegdanu.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Održan skup „Partnerstvom ka zaštiti prirode“

zzps.rs stana

U ponedeljak 21. decembra 2015. godine u prostorijama Zavoda za zaštitu prirode Srbije održan je treći godišnji skup organizacija za zaštitu prirode „Partnerstvom ka zaštiti prirode“.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Stana Božović otvorila je skup i ovom prilikom istakla da se u narednoj godini očekuje bezuslovno otvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene. Izjavila je da resorno ministarstvo podržava ustanove koje se bave unapređenjem i zaštitom prirode, a zatražila je i podršku pomenutih ustanova kada je reč o Poglavlju 27.

Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije gospodin Aleksandar Dragišić naveo je da je zadovoljan zbog toga što je Zavod postao tradicionalno mesto okupljanja svih onih koji se zalažu za očuvanje prirode. Kako je istakao, u 2015. godini, između ostalog, održan je sastanak rukovodilaca evropskih agencija i Zavoda za zaštitu prirode koji je bio posvećen obnovljivim izvorima energije, zatim Svetski kongres biodiverziteta koji je održan u Parku prirode „Šargan – Mokra Gora“, objavljene su crvene knjige vodozemaca i gmizavaca. Dodao je da će se u narednoj godini raditi na revidiranju i jačanju ekološke mreže u Srbiji, kao i u uključivanju u ekološku mrežu Natura 2000.

Na skupu je bilo reči i o projektu „Izgradnja kapaciteta za implementaciju standarda i konvencija pravne tekovine EU u oblasti zaštite prirode – uspostavljanje mreže Natura 2000“ čiji je cilj uspostavljanje evropske ekološke mreže Natura 2000 u Srbiji.

Skup „Partnerstvom ka zaštiti prirode“ organizuje se od 2013. godine, a organizator je Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Sandra Jovićević

foto: zzps.rs