Home Blog Page 1310

U toku konsultacije o prekograničnom uticaju Plana upravljanja vodnim područjima Republike Hrvatske 2016-2021

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je Ministarstvo zaštite životne sredine i prirode Republike Hrvatske pozvalo Republiku Srbiju na konsultacije o prekograničnom uticaju Plana upravljanja vodnim područjima Republike Hrvatske 2016-2021.

Kako je navedeno u saopštenju resornog ministarstva, Plan upravljanja vodnim područjima Republike Hrvatske donosi se za razdoblje od šest godina, a ima za cilj da spreči dalje pogoršanje, zaštiti i poboljša stanje vodnih ekosistema, promoviše održivo korišćenje voda, zaštiti i poboljša stanje voda putem specifičnih mera, osigura smanjenje zagađenja podzemnih voda i spreči njihovo dalje zagađenje, kao i da ublaži posledice poplava i suša. Značajne komponente su upravljanje stanjem vodama i upravljanje rizicima od poplava kojima se predviđaju mere za poboljšanje stanja voda i povećava sigurnost ljudi i imovine od posledica poplava.

Zaključak Strateške procene je da će sprovođenje Plana upravljanja vodnim područjima Republike Hrvatske 2016-2021 imati pozitivan uticaj na životnu sredinu, ekološku mrežu i zaštićena područja na teritoriji Slovenije, Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine, dok se slab pozitivan uticaj očekuje na teritoriji Crne Gore, a nikakav na teritoriji Italije.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u sadržinu Plana upravljanja vodnim područjima Republike Hrvatske 2016-2021 i da dostave svoja mišljenja resornom ministarstvu u roku od 20 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Održan skup o zaštiti i čišćenju vodnih resursa u Privrednoj komori Beograda

kombeg org rs

U ponedeljak 8. februara 2016. godine u prostorijama Ambasade Republike Slovačke održan je stručni skup „Zaštita i čišćenje vodnih resursa – iskustva i preporuke Republike Slovačke“.

Predstavnik Ambasade Slovačke u Srbiji gospođa Helena Mravikova izjavila je da je jedan od prioriteta evropske politike da se stvori zeleni aspekt proizvoda i usluga, a cilj seminara je skretanje pažnje na to kako je pitanje čistih i otpadnih voda rešeno u Slovačkoj. Dodala je da je cilj zelene ekonomije da postigne ekonomski razvoj kod koga ne dolazi do gubitka kvaliteta životne sredine i neefikasnog korišćenja resursa, ali i da zahteva temeljnu promenu prema životnoj sredini. Istakla je i da se u aprilu 2016. godine očekuje potpisivanje Memoranduma o saradnji između Privredne komore Beograda i Privredne komore Bratislave.

Sekretar Udruženja građevinarstva i komunalne delatnosti Privredne komore Beograda gospođa Ljiljana Brajović izjavila je da je Privredna komora Beograda okupila privredna društva, preduzetnike, predstavnike institucija i lokalne samouprave zainteresovane da se upoznaju sa organizacijom i nadležnostima privatnog i javnog sektora u oblasti zaštite i čišćenja vodnih resursa u Slovačkoj i propisima Evropske unije koji regulišu ovu oblast, a u kojoj predstoji mnogo posla na putu punopravnog članstva Srbije u Evropskoj uniji.

Komercijalni direktor kompanije „Feromont“ za Balkan gospodin Petar Zengo istakao je da je Slovačka ključne promene u oblasti vode i životne sredine izvršila u periodu od 1990. do 2014. godine, kada je smanjeno zagađivanje površinskih i podzemnih voda za više od 50 odsto i smanjena potrošnja površinskih voda za 20 odsto.

Sandra Jovićević

foto: kombeg.org.rs

Održan sastanak o upravljanju vodama

09.02.2016. ZELENI_239x0

U Narodnoj Skupštini Republike Srbije 9. februara 2016. godine održan je sastanak i predavanje „Stanje i problemi u oblasti upravljanja vodama, posebno otpadnim vodama“.

Profesor Božo Dalmacija održao je predavanje prisutnima o upravljanju vodama, govorio je o pitanjima koja se tiču osiguravanja dostupnosti vode svima, ali i o održivom upravljanju njenim resursima.

Koordinator Zelene poslaničke grupe gospođa Nada Lazić izjavila je za Tanjug da je za oblast zaštite životne sredine u Srbiji potrebno oko 10,5 milijardi evra, od čega je 5,6 milijardi evra potrebno izdvojiti za oblast upravljanja vodama. Istakla je da je samo 10 odsto stanovništva pokriveno tretmanom otpadnih voda, kao i da je za ovu oblast potrebno izdvojiti oko 3,3 milijarde evra.

Gospođa Lazić je navela i da na teritoriji Vojvodine postoji samo nešto više oko 20 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a da samo Subotica poseduje sistem za tercijalno prečišćavanje otpadnih voda.

Sastanak i predavanje o upravljanju vodama organizovao je Beogradski fond za političku izuzetnost.

Sandra Jovićević

foto: parlament.gov.rs

Do kraja godine usvajanje Nacrta zakona o smanjenju gasova sa efektom staklene bašte

srbijagovrs

U utorak 9. februara 2016. godine održana je Treća sednica Nacionalnog saveta o klimatskim promenama.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da Nacrt zakona o smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte ima za cilj uvođenje obaveza monitoringa i izveštavanja o emisijama ovakvih gasova iz industrijskih postrojenja. Ona je podsetila da je pomenuti nacrt zakona izrađen u okviru IPA projekta iz 2012. godine, kao i da predstavlja prvi zakon u oblasti klimatskih promena, a dodala je i da se njegovo usvajanje očekuje do kraja 2016. godine.

Gospođa Snežana Bogosavljević Bošković istakla je da je cilj da se rad u oblasti klimatskih promena unapredi, učini transparentnijim i efikasnijim, kao i da se kreira na način da ispuni potrebe sa aspekta zahteva međunarodne zajednice, procesa harmonizacije nacionalnog sa evropskim zakonodavstvom, ali i održivog i konkurentnog razvoja privrede u Srbiji. Navela je da je izrađen Prvi dvogodišnji ažurirani izveštaj i Druga nacionalna komunikacija koji daju presek stanja po pitanju emisije gasova sa efektom staklene bašte, očekivani trend emisija u periodu od 2020. do 2030. godine, kao i opcija smanjenja ovakvih emisija.

Podsetila je i da je resorno ministarstvo u saradnji sa predstavnicima Univerziteta u Beogradu i Novom Sadu izradilo i publikaciju „Zagrevanje useva – kako odgovoriti?“, čiji je cilj smanjenje potencijalnih gubitaka u poljoprivredi pod uticajem klimatskih promena. Kako je dodala, na osnovu publikacije urađena je detaljna analiza potreba, troškova i dobiti od adaptacije na izmenjene klimatske uslove za sektor poljoprivrede, vodnih resursa, vodoprivrede, šumarstva i biodiverziteta.

Sandra Jovićević

foto: srbija.gov.rs

Započeto anketiranje o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu u opštini Pirot

energetska efikasnost

U ponedeljak 8. februara 2016. godine počela je prva faza projekta „Energetska efikasnost u zgradarstvu“, saopšteno je iz opštine Pirot.

Samostalni stručni saradnik za energetiku pri SO Pirot gospodin Bojan Ivković izjavio je da prva faza obuhvata anketiranje privatnih stambenih objekata u pojedinim delovima opštine Pirot, a anketa se vrši kako bi se došlo do informacija o strukturi stambenog fonda i precizno procenila energetske performanse postojećih objekata i sredstva potrebna za njihovu obnovu i povećanje energetske efikasnosti.

Anketiranje će trajati do 20. februara 2016. godine.

Podsetimo, krajem oktobra 2015. godine predsednik opštine Pirot gospodin Vladan Vasić potpisao je Memorandum o saradnji na poboljšanju energetske efikasnosti stambenih zgrada u Pirotu sa vođom tima projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) „Energetska efikasnost u zgradarstvu“ gospođom Renatom Šindlbek. Gospodin Vasić je ovom prilikom izjavio da je cilj saradnje izrada akcionog plana kojim će se sagledati stanje u objektima individualnog i kolektivnog stanovanja, a zatim će se uz pomoć različitih mera povećati ušteda energije.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Sertifikat CO2 članicama Atlantik grupe

1seKompanija Sekopak je krajem prošle godine dodelila CO2 sertifikat članicama Atlantic Grupe, Grand Promu i Soko Štarku. Sertifikat se dodeljuje za učinak u smanjenju emisije CO2 u atmosferi, a na osnovu plasiranih i recikliranih količina ambalažnog otpada u 2014. godini. Današnjem uručenju sertifikata prisustvovali su gospođa Violeta Belanović Kokir direktorka Sekopaka, gospodin Andrej Bele generalni direktor strateškog poslovnog područja kafa Atlantic Grupe, gospodin Matijaž Vodopivec direktor strateškog poslovnog područja Slatko i Slano Atlantic Grupe, gospodin Vladimir Čupić direktor Predstavništva Atlantic Grupe za Srbiju, gospođa Marina Savić rukovodilac korporativnih komunikacija za Srbiju i Makedoniju i predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Srbije.

– Soko Štark je kompanija koja postoji već 90 godina, ravili su se kultni proizvodi kao Smoki, Bananica i drugi, ali mi smo postavili plan maksimalne zaštite životne sredine pošto više nije dovoljno ulagati samo u proizvode. To sprovodimo u tri pravca- projekti iz energetske efikasnosti, razvijanje svesti kod zaposlenih i unapređenje samih proizvoda, rekao je gospodin Matijaž Vodopivec i dodao da se ulaže mnogo u novu opremu i da je ušteda energije oko 25%. Kad su u pitanju otpadne vode, pri kraju su projekta koji tretira separaciju otpadnih voda. Gospodin Vodopivec je rekao i da Soko Štark ima oko 850 zaposlenih i da je edukacija konstantna i kad je u pitanju proizvodnja i ophođenje prema fabričkom pogonu, gašenju struje i slično.

Gospođa Violeta Belanović Kokir, direktorka Sekopaka istakla je da se ovih dana mnogo govori o emisiji gasova, o konferenciji COP21, ali da se otpad, kao ni ambalažni otpad ne dovodi u vezu sa pojavom emitovanja gasova.
– Čast je uručiti ovaj sertifikat Atlantic Grupi , zajedno smo od 2010.godine i važno je skloniti iz prirode sav taj otpad, a Sekopak je lider u upravljanju ambalažnim otpadom. Naša odgovornost je da ulažemo u separaciju otpada tamo gde nastaje-rekla je gospođa Belanović Kokir.

Vesna Vukajlović

Nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za tretman otpada u Kragujevcu i Sremskoj Mitrovici

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je obaveštenje u kojem je navedeno da su doneta Rešenja kojim se nosilac projekta „REC-EE-O“ iz Beograda oslobađa od izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekte tretmana elektronskog i električnog otpada u Sremskoj Mitrovici i Kragujevcu.

Kako je navedeno u saopštenju, svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podneta rešenja u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva u roku od 10 dana od objavljivanja rešenja. Primedbe i sugestije mogu se podneti u roku od 15 dana od objavljivanja oglasa.

Rešenje o oslobađanju od izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekte tretmana elektronskog i električnog otpada u Sremskoj Mitrovici možete pogledati na sledećem linku.

Rešenje o oslobađanju od izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekte tretmana elektronskog i električnog otpada u Kragujevcu možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

U planu sanacija trafostanica u Šamcu u Republici Srpskoj

energetika atila.hr

Upravnik radne jedinice „Elektrodistribucije“ u Šamcu u Republici Srpskoj gospodin Vedran Đurđević izjavio je za Srnu da će u 2016. godini biti uloženo oko 300 hiljada KM u infrastrukturu.

Kako je istakao, u 2016. godini biće urađena sanacija trafostanica Šamac 1, Šamac 2 i trafostanica u Batkuši za šta je izdvojeno oko 200 hiljada KM, kao i da će biti postavljeno 22 kilometra optičkih vodova čija je vrednost oko 80 hiljada KM.

Naveo je i da će oko 30 drvenih stubova biti zamenjeno betonskim stubovima, ali i da je planirano izmeštanje 130 brojila na betonske stubove i postavljanje 500 novih pametnih brojeva koji će olakšati očitavanje potrošnje električne energije.

Sandra Jovićević

foto: atila.hr

Do 2030. godine 11,5 milijardi KM biće uloženo u energetiku Republike Srpske

djokic republikasrpska.net

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić izjavio je da je u Republici Srpskoj u toku realizacija projekata iz oblasti energetike čija je vrednost oko 3,2 milijarde KM.

On je istakao da je u planu izgradnja drugog bloka TE „Gacko“ čija će instalisana snaga biti oko 350MW, a podsetio je i da je TE „Stanari“, čija je snaga 300MW, puštena u probni rad. Dodao je i da je značajan projekat izgradnje TE „Ugljevik 3“ vrednosti oko 1,1 milijardi KM.

Kada je reč o hidroelektranama, gopodin Đokić je istakao značaj HE „Dabar“ snage 160MW, čija je vrednost oko 351,5 miliona KM, HE „Mrsovo“ snage 37,3MW, čija je vrednost oko 188 miliona KM, kao i šest malih hidroelektrana na reci Neretvi ukupne vrednosti 181,6 miliona KM i tri male hidroelektrane na reci Bistrici vrednosti oko 93 miliona KM. Dodao je i da su veoma značajne male hidroelektrane na reci Prači ukupne vrednosti 60 milona KM, kao i MHE „Bočac 2“ vrednosti oko 18,6 miliona KM.

Izjavio je da je u planu i izgradnja dva vetroparka „Trusina“ i „Hrdgud“, od kojih će svaki imati snagu od oko 50MW, a čija je ukupna vrednost oko 270 miliona KM. Istakao je i da je izgrađeno 26 malih solarnih elektrana, kao i da su izdate dozvole za još 20 solarnih elektrana čija realizacija se uskoro očekuje.

Gospodin Đokić je naveo i da je u poslednjih nekoliko godina investirano preko 1,3 milijarde KM u sektor energetike u Republici Srpskoj, kao i da je predviđeno da u periodu od 2010. do 2030. godine vrednost investicija u energetski sektor dostigne 11,5 milijardi KM.

Sandra Jovićević

foto: republikasrpska.net

Promocijom biciklizma do zaštite životne sredine u Herceg-Novom

next-bike-hn radio jadran

U ponedeljak 8. februara 2016. godine u Herceg-Novom u Crnoj Gori održan je sastanak između predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog i kompanije „Next-bike Croatia“ koji je bio posvećen razvoju biciklističkih staza i promociji bicikala u opštini Herceg-Novi.

Kako su preneli mediji, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog u saradnji sa Turističkom organizacijom Herceg-Novog ima u planu da postavi turističke info-punktove gde će svi zainteresovani moći da iznajme bicikle. Stanice za iznajmljivanje bicikala mogu se napajati solarnim panelima tako da su u potpunosti nezavisne kada je reč o gradskoj mreži, a mogu se i premeštati po potrebi. Zainteresovani se za korišćenje bicikala prijavljuju putem interneta, mobilnog telefona ili terminala.

Opština Herceg-Novi ima u planu da postavljanjem ovakvih stanica proširi svest građana o zaštiti životne sredine, emisiji gasova sa efektom staklene bašte i održivom razvoju, ali i da podstakne sugrađane na svakodnevnu fizičku aktivnost.

Sandra Jovićević

foto: radiojadran.com

U Srbiji se godišnje produkuje preko 200 hiljada tona animalnog otpada

deponija-otpad-animalni_660x330 rtv

Pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine gospodin Slobodan Puzović izjavio je za RTV da Srbija ima veliki problem sa animalnim otpadom.

Kako je istakao, godišnje se u Republici Srbiji produkuje preko 200 hiljada tona animalnog otpada, a preko 90 odsto ovakvog otpada završi na neadekvatnim mestima. On je dodao da u Srbiji postoji samo nekoliko kafilerija koje se bave preradom animalnog otpada, a koje u proseku prerade oko 10 odsto animalnog otpada.

Gospodin Puzović je istakao i da lokalne samouprave nemaju resurse za rešavanje problema animalnog otpada, a izrazio je i nadu da će kompanija „Energo-zelena“ iz Inđije uskoro ponovo početi sa radom kako bi se rešio problem sa odlaganjem i preradom animalnog otpada.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

RB „Kolubara“ ispunio 99 odsto proizvodnog plana za januar

kolubara rs

RB „Kolubara“ izdao je saopštenje u kojem je navedeno da je u januaru 2016. godine na površinskim kopovima ovog basena proizvedeno 2,75 miliona tona uglja, odnosno ispunjeno je oko 99 odsto plana.

Na kopu „Tamnava-Zapadno polje“ iskopano je oko 1,42 miliona tona uglja, tačnije plan proizvodnje uglja premašen je za 8 odsto. Na „Polju D“ proizvedeno je 1,1 miliona tona uglja, dok je na „Polju B“ proizvedeno oko 197 hiljada tona lignita, navodi se u saopštenju RB „Kolubara“.

Istaknuto je da je prosečna dnevna proizvodnja uglja u januaru 2016. godine iznosila 88.794 tona, a što je garant stabilne proizvodnje električne energije.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

Konkurs za filmski festival o životnoj sredini E?!

zelena-akcija.hr

Aktivistička grupa Zelene akcije iz Hrvatske raspisala je konkurs za filmski festival o životnoj sredini E?!.

Filmski festival o životnoj sredini organizuje se treći put za redom, a mogu učestvovati svi zainteresovani sa filmom koji govori o klimatskim promenama, zdravlju, aktivizmu, zaštiti životne sredine, održivosti i to na lokalnom, nacionalnom ili globalnom nivou. Aplikanti se moraju složiti da će film biti prikazan, a potrebno je i da film bude snimljen na hrvatskom jeziku, ili da ima prevod na hrvatski ili engleski jezik. Osim toga, snimanje mora biti na realtivno visokom kvalitetu, a osvetljenje mora biti odgovarajuće. Dužina trajanja filma nije ograničena.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti do 13. marta 2016. godine, nakon čega će žiri uzeti u obzir sve aplikacije koje zadovoljavaju kriterijume, a zatim će obavestiti autore o tome da li će njihov film biti prikazan ili ne.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: zelena-akcija.hr

RTB Bor smanjuje broj zaposlenih

borRudarsko-topioničarski bazen (RTB) Bor sprovodi anketiranje radnika kamo bi se utvrdilo koliko njih je spremno da dobrovoljno prihvate neku od ponuđenih opcija socijalnog programa. Cilj je da se smanje troškovi poslovanja kompanije i opstanak na svetskom tržištu gde je cena bakra prepolovljena u odnosu na pre dve godine.

Upravni odbor RTB-a je zaključio da „ne postoji ekonomsko opravdanje za visoke troškove zarada imajući u vidu obim proizvodnje i produktivnost po zaposlenom“. Svim radnicima je saopšteno da je jedna od mera za očuvanje te kompanije socijalni program za zaposlene sa 38, 39 i 40 godina radnog staža, a takvih je 510, prema podacima službi RTB-a. Oni bi, uz otpremninu, trajno napustili posao i sa primljenom naknadom sačekali ispunjenje uslova za penziju. Prema rezultatima ankete, „dobrovoljaca“ je za sada znatno manje, ukupno 146.

Pred članovima Upravnog odbora našao se i podatak o broju zaposlenih za čijim je radom prestala potreba zbog smanjenja obima posla ili prekida rada određenih proizvodnih celina i službi, pa su tako 94 radnika označena kao tehnološki višak, a 252 će biti upućena, ili su već upućeni na plaćeno odsustvo. Reč je o radnicima pogona Istražni radovi – 79 radnika će u naredna dva i po meseca biti na plaćenom odsustvu i za to vreme primati 60 odsto plate, zaposlenima u Fabrici bakarne žice, Livnici i Preradi (119), kao i osoblju hotela „Jezero“ na Borskom jezeru (54). U RTB Boru kažu da će u ovim fabrikama ostati ostati minimalan broj zaposlenih, kako bi brinuli o imovini, opremi i instalacijama.

Generalni direktor RTB Bora, Blagoje Spaskovski, kaže da će zaposlenima u neposrednoj proizvodnji: rudarima, bageristima, buldožeristima, topioničarima, elektrolizerima, floterima, paliocima, vozačima teških kamiona, kranovodjama, električarima, mašincima, plate ostati iste. Plan je da se troškovi zarada u RTB-u smanje za 1,1 milion dolara mesečno.

www.N1info.com

Obama traži duplo veći budžet za čistu energiju do 2020.

obamaPredsednik SAD Barak Obama najavio je danas da će od Kongresa tražiti da udvostruči budžet za istraživanje i razvoj čiste energije u periodu do 2020. godine. Obama planira da nacrt budžeta predstavi u utorak. „Umesto da subvencionišemo prošlost, treba da investiramo u budućnosti“, izjavio je Obama u redovnom radio i internet obraćanju. Agencija Asošiejted pres ocenjuje da je malo verovatno da će takav zahtev biti odobren, pošto republikanci, koji imaju većinu u Kongresu, ne priznaju tvrdnje o opasnostima od klimatskih promena i ne smatraju da to pitanje zahteva hitno reagovanje.

Troškovi na federalnom nivou za potrebe istraživanja i razvoja čiste energije bi, prema Obaminom predlogu, bili povećani sa 6,4 milijarde dolara ove godine na 12,8 milijardi do 2020, a godišnje bi se povećavali za oko 15 odsto. Ako bude odobren, budžet će stupiti na snagu 1. oktobra i obezbediće 7,7 milijardi dolara za oblast čiste energije za 2017. godinu. Na prošlogodišnjoj klimatskoj konferenciji UN u Parizu oko 20 zemalja, uključujući SAD, Kinu, Indiju i Brazil, obećalo je da će tokom narednih pet godina udvostručiti svoje budžete za ovakvu vrstu istraživanja.

www.beta.rs

Albanija uvodi zabranu seče šuma

sumaAlbanija je uvela desetogodišnju zabranu seče šuma u industrijske svrhe i za izvoz. Ministarstvo za životnu okolinu saopštilo je danas da je parlament usvojio 10-godišnji moratorijum, rekla je portparolka vlade Ana Kekezi. Ona je dodala da će lokalne vlasti imati pravo da dozvole ograničenu seču šuma za potrebe grejanja. Oko 1,4 miliona hektara šuma u Albaniji uništeno je sečom ili u požarima u poslednjih 26 godina, što je oko 2,5 miliona stabala godišnje.

www.beta.rs