Home Blog Page 1290

BEČEJ: Gradi se pet kilometara kanalizacione mreže (VIDEO)

Foto: Wikimedia/Semberac
Foto: Wikimedia/Semberac

Izgradnja kanalizacione mreže u Bečeju odvija se na četiri lokacije, a po završetku radova, pokrivenost grada kanalizacijom povećaće se za oko 10%, rekao je direktor JP „Vodokanal“ Zoran Grbić.

Radovi su započeti su pre sedam dana i obuhvataju izgradnju skoro 5 kilometara kanalizacione mreže. Posao će biti završen najkasnije za 45 radnih dana, kazao je direktor „Vodokanala“.
Trenutno je u toku izgradnja primarnog kolektora u ulici Stevana Kojića i Đure Jakšića od Radivoja Simića do Dimitrija Tucovića. Ovo je ujedno i najduža deonica koja obuhvata izgradnju oko 2 km kanalizacione mreže. Gradi se i u delovima Republikanske, Sinđelićeve i Novosadske.

U toku je i postupak javne nabavke za izgradnju sekundarnog kolektora u ulici Petefi Šandora, Republikanska, Doža Đerđa, Tančić Mihalja i Dimitrija Tucovića u ukupnoj dužini od 1.450 metara.

Celokupna vrednost ovih investicija je oko 102 miliona dinara, a sredstva su obezbeđena od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Fonda za zaštitu životne sredine.

„Vetar u leđa“ radovima i projektima „Vodokanala“ dala je lokalna samouprava koja je na konkursu resornog sekretarijata učestvovala sa 20% sredstava, kazao je Grbić i dodao da će se zahvaljujući tome povećati broj korisnika fekalne kanalizacije, a korist će biti višestruka.

Na pitanje zašto se kanalizacija gradi parcijalno u delovima ulica i na koji način su odabrane lokacije na kojima će se izvoditi radovi, Grbić je odgovorio da je reč o projektima koji su sačinjeni 2007. i 2008. godine, kaže se na zvaničnom portalu opštine Bečej, prenosi eKapija.

Ukoliko se ovakav trend investicija nastavi, u narednih od 5 do 7 godina u ceo grad će biti pokriven kanalizacionom mrežom, rekao je Grbić i dodao da će domaćinstva, po završetku aktuelnih radova, moći da se priključe na kanalizaciju.

VEST DANA: Struja neće poskupeti do 2020. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Trogodišnjim planom poslovanja Elektroprivrede Srbije nije planirano povećanje cene struje za garantovano snabdevanje, odnosno za domaćinstva i male kupce.

Sa Svetskom bankom, MMF-om i nadležnim ministarstvom, EPS će analizirati kretanja tržišnih cena struje i ukoliko bude bilo potrebe da cena bude povećana, tražiće od Agencije za energetiku da im to dozvoli, odlučio je Upravni odbor ovog preduzeća, koji je razmatrao plan poslovanja preduzeća do kraja 2019. godine.

Smanjenjem razlike između tržišne i sadašnje cene električne energije za domaćinstva i male kupce, smanjili bi se rizici EPS-a da preduzeću ponestane para, dok bi se realnom cenom omogućio razvoj i nove investicije. Ovo tim pre, ako se zna da je cena električne energije za garantovano snabdevanje u Srbiji znatno ispod cena u regionu i Evropi, piše dnevni list Politika.

Upravo je to, kako se navodi u najnovijem planu poslovanja EPS-a, dovelo do manjka invseticija u nove kapacitete, nedostatka novca za održavanje zastarelih objekata, povećanja potrošnje sturje za grejanje.

Uočljivo je, međutim, da je dugogodišnje vođenje politike neekonomske cene električne energije uzrok izuzetno visoke potrošnje i neracionalnog udela ovog (skupog) vida energije u zadovoljenju ukupne finalne potrošnje energije u Srbiji.

Cilj EPS-a u naredne tri godine je da poboljša naplatu struje. U ovoj godini ona bi trebalo da iznosi 95,5%, a 2018. da bude 96,4%. Da bi za 2019. dostigla 96,8%.

Da bi bila povećana naplata, neophodno je uvođenje jedinstvenog sistema naplate, centralizacijom ugovora o prodaji električne energije i uvođenjem sistema pametnih merenja. Na ovaj način, samo u ovoj godini, bilo bi obezbeđeno dodatnih 1,2 miliona dinara prihoda.

Ovakvo poboljšanje naplate struje omogućilo bi da preduzeće postane profitabilnije i likvidnije, kao i da izdrži konkurenciju koja će biti sve veća sa liberalizacijom tržišta.

Povećana prodaja Tesla automobila

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Kompanija Tesla Motors u prvom ovogodišnjem tromesečju ostvarila je 70-odstotni porast prodaje u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, prodavši rekordnih nešto više od 25.000 automobila.

Takvi rezultati predstavljaju velik oporavak za kompaniju nakon problema koje je imala u proizvodnji krajem prošle godine, a koji su rezultirali padom isporuka od 9 odsto u četvrtom tromesečju.

Kako prenosi agencija Reuters, prošle nedelje kineski Tencent Holdings kupio je 5-odstotni udeo u Tesli za gotovo 1,8 milijardi dolara. To je podsticaj za kompaniju koja je značajno ulagala u podizanje proizvodnje pa se ove godine suočava s visokim troškovima s obzirom na lansiranje novog Modela 3. Model 3 će ove godine biti dostupan na američkom tržištu po cijeni od 35.000 dolara, a što je znatno povoljnije od trenutnih brendova – Modela X i Modela S, čije cene prelaze 70.000 dolara.

U prvom tromesečju ove godine, Model S je isporučen u 13.450 primeraka, a Model X u 11.550 primeraka, piše SEEbiz.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal u oblasti energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

U Neumu u Bosni i Hercegovini u toku je Treći energetski samit.

U okviru samita rečeno je da procenjeni potencijal energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini iznosi 5 milijardi KM, dok je procenjeno moguće godišnje ulaganje u mere energetske efikasnosti blizu 100 miliona KM. Sve bi moglo rezultirati otvaranjem više od 4.000 radnih mesta godišnje, jačom energetskom sigurnošću i čistijim vazduhom. Navedeno je i da je izrada akcionog plana za energetsku efikasnost u BiH u završnoj fazi kao jedna od obaveza u željenom pridruživanju zemlje Evropskoj uniji. Plan tretira stambeni, javni, industrijski i sektor saobraćaja.

Samit je otvoren 4. aprila, a trajaće do sutra. Neke od tema će se odnositi na budućnost tržišta električne energije, tržišno planiranje u sektoru malih hidroelektrana, potencijal tržišta energetske efikasnosti, zajednički program za bioenergiju i reforme šema podsticaja za obnovljive izvore energije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Puštena u rad trafostanica Imotski

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pomoćnik ministra zaštite životne sredine i energetike Hrvatske gospodin Mate Rebić pustio je u rad novoizgrađenu Transformatorsku stanicu 110/20(10) kV Imotski.

Trafostanica je vrednu oko 18 miliona kuna, a značajno će doprineti povećanju kapaciteta mreže, pouzdanosti i kvalitetu napajanja električnom energijom Imotske krajine. Glavni izvođač radova na izgradnji trafostanice Imotski bila je kompanija Končar KET, a u realizaciji projekta učestvovale su hrvatske kompanije HELB, ETING i ELING BIRO.

Nova Trafostanica Imotski deo je kapitalnih ulaganja HEP-Operatora distribucijskog sistema na distribucionom području Elektrodalmacije Split.

izvor: energetika-net.com

Centar za promociju nauke otvara Naučni klub (VIDEO)

Kad je kvalitetan provod u pitanju, nije važno koliko godina imate. Važno je samo da imate gde da izađete. A sada postoji mesto za sve one koji pod terminom “kvalitetan provod” ne podrazumevaju terevenke do duboko u noć po kojekakvim sumnjivim splavovima ili kafanama, već bi radije svoje vreme proveli otkrivajući nove stvari sa sebi sličnim ljudima.

Zato nas je sve obradovala vest vest da Centar za promociju nauke u Beogradu ovog četvrtka, 6. aprila u 14 časova, otvara svoj Naučni klub.

– Naučni klub Centra za promociju nauke u Beogradu je mesto za tebe. Prostor za tvoje istraživanje, za tvoja pitanja i saznanja, učenje i druženje, otkrića i radosti. U saradnji sa tobom, Centar za promociju nauke i njegovi partneri iz nauke, obrazovanja i medija, iz Evrope i sveta, svakog dana organizuju raznovrsne, svakom dostupne, naučnopopularne programe – poručuju osnivači Kluba.

Kako najavljuju, jedan dan u Naučnom klubu počinje interaktivnim dečjim radionicama, za đake i nastavnike, potom se Klub pretvara u okupljalište studenata, studentskih sekcija i organizacija mladih, da bi u popodnevnim satima ugostio polaznike najrazličitijih radionica, obuka i seminara. Popularni večernji programi predstavljaju naučnike, naučna znanja i otkrića svim građanima, jasno i zanimljivo, kroz originalne sadržaje, interakciju, film, muziku, predavanja i tribine.

Naučni klub se nalazi u Ulici kralja Petra 46, u Beogradu, u zoni koju su obeležile srpska nauka i kultura, stotinak metara od sedišta Srpske akademije nauka i umetnosti, Univerziteta u Beogradu i zgrada više fakulteta, uz Biblioteku grada, Kolarac, Kinoteku i Etnografski muzej, nedaleko od Muzeja Vuka i Dositeja, gde je nastala Velika škola, izvorište moderne srpske države.

U vremenima punim sumornih izazova, postfaktualnom dobu, dominaciji stereotipa i degradaciji kulture, Naučni klub Beograd je otvoren kao inovativno mesto gde se na savremen način susreću nauka i građani, znanje i radoznalost, ideja i njena tehnološka primena. Takav klub nije nastao slučajno i bez plana – on je proizvod potrebe hiljada građana Republike Srbije da bez obzira na prethodno obrazovanje saznaju odgovore koje pruža nauka, da otkriju ono što ne pronalaze u medijima, da upoznaju svet, usavrše se i razumeju moderno doba.

Naučni klub je rezultat dugog procesa. Njemu prethodi ambiciozni plan iz 2010. godine da u Bloku 39 na Novom Beogradu Republika Srbija izgradi veliki interaktivni muzej nauke, zbog čega je zakonom prvobitno i osnovan Centar za promociju nauke. Pokazaće se da Srbija dugo neće dobiti ovu impozantnu građevinu, ali će u saradnji sa građanima, naučnicima, školama i medijima, umesto zgrade sa posadom, dobiti instituciju bez zgrade, ali sa dubokim temeljima.

Uviđajući potrebu da dinamični CPN programi koji pune sale publikom širom Srbije ipak imaju i svoju kuću, skromnu, ali svakom dostupnu, tim Centra je tokom 2014. u eksperimentalnoj fazi pokrenuo Klub u iznajmljenom prostoru u centru Beograda. Početkom 2016. godine pronađena je i lokacija za trajno stanište Kluba, gde će se, na spratu iznad, smestiti i sedište samog Centra. Istovremeno, ideja se već proširila na 12 gradova Srbije, gde je u saradnji sa lokalnim samoupravama i centrima za stručno usavršavanje CPN pokrenuo 12 naučnih klubova. Na kraju ovog procesa, u Beogradu je otvoren i centar ove mreže – Naučni klub Beograd.

– Dobro došli u Naučni klub, ključnu nacionalnu infrastrukturu za promociju nauke, za širenje naučne kulture i jačanje naučne pismenosti u Republici Srbiji. U jedan od elementa naše zajedničke budućnosti – poručuju domaćini.

SKGO daje podršku lokalnim samoupravama u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Stalna konferencija gradova i opština u okviru programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu ka EU – Druga faza”, pružiće stručnu podršku u 10 gradova i opština u Srbiji kako bi ove lokalne samouprave dodatno unapredile svoje usluge za građane i privredu.

Tim povodom, a u svojstvu predstavnika jedne od 10 izabranih lokalnih samouprava, pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina gospodin Duško Radišić potpisao je sporazum sa generalnim sekretarom SKGO gospodinom Đorđem Staničićem čime je ozvaničen početak saradnje u unapređenju usluga u upravljanju otpadom, otpadnim vodama i snabdevanju vodom.

Za ovu podršku grad Zrenjanin prijavio se zajedno sa opštinama Žitište, Sečanj i Novi Bečaj, pa će rukovodstva ovih opština učestvovati u potpisivanju sporazuma. Ovom prilikom sporazume o saradnji sa SKGO potpisali su i predstavnici grada Kruševca i opštine Čajetina koji će, takođe, dobiti stručnu pomoć u istoj oblasti.

Ovu aktivnost SKGO sprovodi u okviru programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu ka EU – Druga faza“ koji realizuje uz podršku Vlade Švedske i u partnerstvu sa Švedskom asocijacijom lokalnih vlasti i regiona. Svrha ovog programa je pružanje podrške i dalja priprema gradova i opština u Srbiji za pristupanje EU kroz unapređenje kvaliteta usluga, jačanje dijaloga između ključnih aktera i efikasnije lokalne administracije, a u skladu sa principima dobre uprave i poštovanjem rodne ravnopravnosti i ljudskih prava.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

SAD dobija 11 novih vetroelektrana

Photo-illustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Kako je preneo američki portal Renewable Energy World.com američka kompanija Xcel Energy najavila je izgradnju 11 novih vetroelektrana u 7 američkih saveznih država.

Elektrane bi trebale biti izgrađene do 2021. godine, a ukupna snaga će iznositi 3,38 GW. Time bi se ujedno udeo vetroenergije u Xcelovom energetskom miksu povećao na 35 odsto.

Reč je o sledećim projektima: VE Sagamore (522 MW, u Novom Meksiku), VE Hale (478 MW, u Teksasu), VE Bonita (230 MW, u Teksasu), VE Freeborn (200 MW, u Minnesoti i Ajovi), VE Foxtail (150 MW, u Severnoj Dakoti), VE Blazing Star 1 i 2 (ukupno 400 MW, u Minesoti), VE Crowned Ridge (300 MW, u Južnoj Dakoti), VE Lake Benton (100 MW, u Minesoti), VE Clean Energy 1 (100 MW, u Severnoj Dakoti) i VE Rush Creek (600 MW, u Koloradu).

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za tretman infektivnog medicinskog otpada u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta REMEO iz Beograda podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta-mobilnog postrojenja za tretman infektivnog medicinskog otpada.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

WWF AKADEMIJA ZA PRIRODU: Počelo prijavljivanje nove generacije đaka i njihovih nastavnika (FOTO)

Foto: WWF
Foto: WWF

WWF akademija za prirodu otvorila je svoja vrata za prijem druge generacije polaznika i budućih ambasadora zaštićenih područja, a prijavljivanje će trajati od prvog aprila do desetog maja ove godine.

WWF akademija za prirodu deo je WWF-ovog programa „Zaštićena područja za prirodu i ljude”, a osmišljena je tako da nastavnici i učenici iz osnovnih i srednjih škola nauče kako da žive na održiv način i aktivno i kreativno zaštite prirodu.

U maju se navršava kraj prvog ciklusa WWF akademije za prirodu, a obeležili su ga brojni susreti školskih timova i zaposlenih u upravi pet zaštićenih područja obuhvaćenih projektom, odnosno nacionalnim parkovima Đerdap, Tara i Fruška gora, Specijalnim rezervatom prirode Gornje Podunavlje i Predelom izuzetnih odlika Avala.

Cilj saradnje ambasadorskih škola i upravljača zaštićenih područja je prvenstveno zbližavanje đaka iz okoline zaštićenih područja sa njegovim prirodnim vrednostima, zatim razumevanje važnosti zaštite prirode i njenom potencijalu za razvoj lokalne zajednice, kao i osmišljavanje načina za promociju prirodnih i kulturnih vrednosti.

Rezultati rada prvih ambasadorskih školskih timova su brojni, a među njima su i filmovi i pozorišne školske predstave na temu zaštite prirode, izgradnja mini zaštićenog područja u školskom drvorištu, osmišljavanje i produkcija promotivnih materijala, foto-izložba, kao i mnogi drugi.

Foto: WWF

Misija WWF akademije za prirodu je da obrazovanjem dece na temu važnosti očuvanja prirode postigne sigurnu i održivu budućnost za sve nas. Forma predavanja i edukativnih aktivnosti je kreativna, uzbudljiva i prijemčiva mladima, sa željom da se prisetimo da je ipak priroda učionica koja ima još puno toga da nas nauči na zanimljiv način.

Program akademije će i ove godine obuhvatiti teme koje će pored ostalog govoriti o zaštićenim područjima, njihovom značaju za ljude i prirodu, o ekološkom otisku, odnosno životnom stilu i uticaju ljudi na prirodu, kao i o aktivnom učešću građana u očuvanju prirode.

WWF akademija za prirodu deo je obrazovne komponente velikog regionalnog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, koji je započet u oktobru 2015. i trajaće do oktobra 2019. godine, a napravljen je kako bi se poboljšala komunikacija sa lokalnom zajednicom, njeno uključivanje u upravljanje zaštićenim područjima, razvili obrazovni programi, te turističke ponude koje će unaprediti posećenost i razvoj zaštićenih područja.

Foto: WWF

Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ se u Srbiji sporovodi u saradnji sa nacionalnim parkovima Tara, Đerdap, Fruška Gora i JP „Srbijašume“ i JP „Vojvodinašume“, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija – Sida.

Preuzmite formular za prijavljivanje na sledećem LINKU.

NOVI REKORD HE ĐERDAP II: Najviša mesečna proizvodnja struje od početka rada (FOTO)

Foto: Djerdap.rs
Foto: Djerdap.rs

Druga đerdapska elektrana u martu proizvela je 167,72 miliona kWh, što je ujedno i najveća mesečna proizvodnja električne energije u istoriji elektrane.

Ovakvoj proizvodnji najviše je doprinela pogonska spremnost agregata i idealan dotok Dunava od 6.500 kubika vode u sekundi.

– Ovo je nagrada za profesionalan odnos zaposlenih prema objektu. Nagrada za sve ono što smo u prethodnom periodu uložili u remonte i modernizaciju opreme – kaže Siniša Matović, direktor HE „Đerdap 2“.

– Dunav je u blagom opadanju i treba očekivati dnevnu proizvodnju od 5 miliona kWh, što obećava dobre proizvodne rezultate i u aprilu, kada ova elektrana slavi 32 godine od početka proizvodnje električne energije. Kada se sabere proizvodnja u prva tri meseca ove godine dolazi se do podatka da je proizvodnja na godišnjem nivou veća za 8. procenata od plana – ističe direktor Matović.

Priobalje reke Jegričke krasiće prelepi hrastovi

Foto: Facebook/Stari hrast na Tisi
Foto: Facebook/Stari hrast na Tisi

U toku je pošumljavanje priobalja zaštićenog područja Park prirode “Jegrička“ sadnicama hrasta lužnjaka, koje su preuzete iz rasadnika JKP „Komunalac“ u Novom Bečeju.

Ovu akciju sprovode JVP „Vode Vojvodine“ u saradnji sa lokalnim samoupravama opština Žabalj i Temerin.

Sadnice su uzgajane od žireva Spomenika prirode „Hrast lužnjak“ koji se nalazi na obali Tise, u dvorištu crpne stanice kod Kumana, i star je preko 300 godina.

Ovo je najlepši i najveći ovakav hrast u Vojvodini i određen mu je režim II stepena zaštite.

Foto: Vode Vojvodine

Povećan izvoz ruskog gasa u Evropu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija „Gasprom” izvezla je u prvom tromesečju 2017. godine u evropske zemlje 51 milijardu metara kubnih gasa, što je za 15 odsto više nego u istom razdoblju 2016. godine.

U Austriju je tako izvezeno za 67,9 odsto više gasa nego u istom razdoblju 2016. godine, u Nemačku za 20,3 odsto, u Mađarsku za 32 odsto, a u Francusku za 15 odsto.

Ranije je objavljeno da je u celoj 2016. godini „Gasprom” izvezao za 12,6 odsto više gasa u Evropu nego 2015. godine, ali i da je 2016. godine ostvaren rekordni godišnji izvoz ruskog prirodnog gasa u Evropu od 179,3 milijardi metara kubnih.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Potpisan ugovor o izgradnji TE „Gacko 2”

Foto: ritegacko-rs.ba
Foto: ritegacko-rs.ba

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić juče je u ime Vlade Republike Srpske potpisao Sporazum o saradnji na realizaciji projekta izgradnje Termoelektrane „Gacko 2” sa predstavnicima kineskih kompanija „China Africa Investment and Development Co.“ i „China Machinery Engineering Corporation“.

Partneri se obavezuju da će gradnja TE „Gacko 2“, snage najmanje 300 MW, početi krajem 2017. godine, najkasnije početkom 2018. godine, a investicija je vredna oko milijardu KM.

Potpredsednik korporacije „China Machinery Engineering Corporation“ gospodin Zigang Tong je rekao da potpisivanje ovog sporazuma znači da je posao već započeo. Kako je naveo, već je oformljen radni tim i do kraja godine će se započeti sa radovima.

Gospodin Đokić je pojasnio da će koordinaciono telo, čije je formiranje predviđeno ovim sporazumom, nastaviti analizu svih parametara koji su neophodni kako bi se donele investicione odluke, ocena ranije procenjenih rezervi uglja u ovom području, vrednost opreme neophodne za izradu projekta i izgradnju energetskog objekta. Napomenuo je i da ovaj sporazum podrazumeva proširivanje ranije započete saradnje sa kineskim kompanijama.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana VI Konferencija Instituta regiona Evrope (IRE) o mobilnosti

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Banjaluci je prošle nedelje održana konferencija Instituta regiona Evrope (IRE) o mobilnosti po nazivom „Banjaluka: Kako do statusa ekološki održivog grada – održivi i povezani gradovi Evrope“ .

U fokusu programa bila je izgradnja i razvoj gradova po najvišim ekološkim standardima, gradnja ekološki održivih i pametnih gradova, kao i povezivanje regiona kroz mapu puta za evropski saobraćaj, a cilj konferencije bila je razmjena iskustava o savremenim izazovima razvoja urbanih područja. Većina Evropljana živi u urbanim sredinama u kojima su ekološki problemi postali veliki izazov za gradove, a uslov da bi bilo koji grad postao ekološki je i stalno i aktivno uključivanje građana u taj proces.

Na konfereniciji je istaknuto da postoje preduslovi za postizanje ovih ciljeva, ali je neophodno na svim nivoima uskladiti strategije, izraditi kvalitetne projekte i doneti potrebne zakonske i podzakonske akte, koji će biti primenjivi u praksi. Tek tada se može okrenuti evropskim fondovima koji omogućavaju da lokalne zajednice, koje to žele, dobiju status Pametnog zelenog grada.

izvor: banjaluka.com/slobodnaevropa.org

Sandra Jovićević

Uspešna realizacija aktivnosti u okviru CoolHeating projekta

Foto: CoolHeating.eu
Foto: CoolHeating.eu

U JP Elektroprivreda BiH i Opštini Visoko od 21. do 23. februara 2017. godine, realizovane su aktivnosti u vezi sa projektom CoolHeating čiji je cilj pružanje podrške implementaciji malih modularnih sistema grejanja i hlađenja na bazi obnovljivih izvora energije u zajednicama Jugoistočne Evrope.

CoolHeating je Projekat koji se realizuje u okviru EU Programa HORIZON 2020 pri čemu je JP Elektroprivreda BiH prva institucija iz Bosne i Hercegovine koja kao projektni partner učestvuje u ovom programu istraživanja i inovacija Evropske Unije.

Drugom projektnom sastanku partnera održanom u JP Elektroprivreda BiH prisustvovali su predstavnici partnerskih kompanija koje realizuju projekat CoolHeating – VIP (Nemačka), GET (Austria), Planenergi (Danska), JP Elektroprivreda BiH (BiH), UniZg (Hrvatska), UniBG (Srbija), Grupa (Slovenija), SDEVES Skopje (Makedonija), Opština Ljutomer (Slovenija), Opština Šabac (Srbija) i Opština Visoko (BiH).

S ciljem prepoznavanja potencijala i mogućnosti za implementaciju okolinski i ekonomski prihvatljivih mogućnosti grejanja objekata upriličena je posjeta Opštini Visoko, gdje se na dve lokacije već primenjuju sistemi grejanja koji su ocijenjeni kao primeri dobre prakse (sa instaliranim toplotnim pumpama). Partneri Projekta CoolHeating tim povodom su posetili i TE “Kakanj”, kao potencijalni izvor snabdevanja toplotom urbanog dijela opštine Visoko iz visokoefikasne kogeneracije.

Foto: CoolHeating.eu

Organizovana je i Tehnička radionica tokom koje su predstavljena iskustva i aktivnosti bh. Institucija, prakse vlasnika i operatora postrojenja iz Danske i Nemačke koji su u okviru projekta CoolHeating prepoznati kao primeri dobre prakse, te industrijski partneri iz BiH koji se bave projektovanjem i izgradnjom ovakvih sistema na bazi obnovljivih izvora energije.

U okviru predviđenih budućih aktivnosti na projektu CoolHeating, u EPBiH će biti održana još jedna tehnička radionica i dve business-model radionice koje će biti fokusirane na poslovne modele i poboljšane modele finansiranja ovakvih projekata.

Foto: CoolHeating.eu

Vodeći ljudi projekta iskazali su zahvalnost JP Elektroprivredi BiH i Opštini Visoko na maksimalnom angažmanu. Zaključeno je da se sve aktivnosti na projektnim zadacima realizuju u skladu sa planiranom dinamikom. Svi do sada realizovani delovi Projekta odobreni su od strane koordinatora ispred Evropske komisije i projekat je ocenjen kao uspešan.

Realizacija projekta CoolHeating započela je u januaru 2016. godine, a predviđeno trajanje projekta je 3 godine.