Home Blog Page 1287

LIDERI ENERGETSKE EFIKASNOSTI: Vrbas dobio ogromnu donaciju za nove investicije

Foto: vrbas.net
Foto: vrbas.net

Opštinu Vrbas je u utorak, 11. aprila, posetio ministar za energetiku, Aleksandar Antić. Poseta je organizovana povodom značajnih investicija u oblasti energetske efikasnosti koje je obezbedila republička Vlada, a ministru Antiću je tom prilikom predstavljen rad Opštinske kancelarije za energetski menadžment koja je do sada već realizovala projekte vredne 60 miliona dinara.

Opština Vrbas je lider u primeni energetske efikasnosti u celoj Srbiji – istakao je ministar Antić.

Kako RTV prenosi, razgovarano je o investiciji za energetsku efikasnost od 1.600.000 švajcarskih franaka, koju je obezbedilo Ministarstvo za energetiku, a ministar je obišao i Osnovnu školu “20. oktobar”, gde su u toku radovi na adaptaciji vredni 15 miliona dinara.

– Nastavljamo sa ovakvim aktivnostima u Vrbasu. Deo našeg projekta energetske efikasnosti koji radimo zajedno sa Opštinom i švajcarskom Vladom je dodatno ulaganje u energetsku efikasnost četiri škole i četiri vrtića. Za to smo obezbedili donaciju švajcarske Vlade u iznosu od 1.600.000 franaka, a lokalna samouprava će dati svoj deo. Nastavljamo sa podizanjem energetske efikasnosti u Vrbasu – rekao je Antić.

U Osnovnoj školi “20. oktobar” koju pohađa 516 učenika, zamenjeni su svi prozori i postavljena je termoizolacija. U naredne dve godine realizovaće se projekti kojima će biti obuhvaćeni javni objekti u Opštini, a prioritet su vrtići i škole.

Članica Privremenog organa Opštine Vrbas i poslanica u Skupštini Srbije Marjana Maraš, istakla je da Kancelarija za energetski menadžment Vrbasa postoji i deluje od 2012. godine i da sve vreme ima odličnu saradnju sa pokrajinskom i republičkom Vladom.

– Želeli smo da se pohvalimo onim po čemu smo lideri u državi, a to je energetski menadžment. Ovo je škola za koju smo dobili sredstva koja su iskorišćena na pravi način i došlo je do uštede kad je reč o utrošku energije više od 40 procenata. – navela je Maraš.

Kancelarija za energetski menadžment obavila je pregled na svim javnim objektima u Vrbasu, a podaci su uneti u jedinstveni informacioni sistem. Plan je da se do 2020. godine troškovi za energiju smanje za 20 do čak 50 procenata.

Raspisan konkurs za ekološke projekte u Vranju

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na osnovu Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine za 2017. godinu, Gradsko veće grada Vranja raspisalo je Javni konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine za 2017. godinu.

Za finansiranje i sufinansiranje projekata na osnovu ovog konkursa obezbeđeno je 1.000.000,00 dinara. Maksimalni iznos odobrenih sredstava po projektu ne može preći 100.000,00 dinara. Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objavljivanja konkursa. Posebna pažnja će biti posvećena projektima koji svojim kvalitetom doprinose razvoju i zaštiti životne sredine, poboljšavaju kvalitet života i utiču na razvijanje ekološke svesti, kulture i mišljenja. Ostali kriterijumi, pored kvaliteta kao osnovnog kriterijuma, za vrednovanje projektnog predloga, su inovativnost, kontinuitet i održivost, sufinansiranje, partnerstvo i uključivanje društveno osetljivih grupa.

Krajnji rok za realizaciju projekata je 31. decembar 2017. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

PRAZNIČNA ATMOSFERA U TENTU: Uskršnja izložba dece i omladine s posebnim potrebama

Foto: Tent.rs
Foto: Tent.rs

Korisnici i osoblje iz Dnevnog boravka za decu i omladinu sa posebnim potrebama u Obrenovcu i Dnevnog boravka u Šekspirovoj ulici u Beogradu priredili su uskršnju prodajnu izložbu svojih rukotvorina u prostorijama TENT A.

Kupovinom unikatnih ukrasa sa prazničnim motivima, zaposleni i poslovodstvo ogranka TENT, PRO TENT i drugih izvođačkih firmi pokazali su humanost na delu i pružili podršku inkluziji ometenih u razvoju.

Olivera Ninković, direktorka korporativnih poslova u ogranku TENT, pohvalila je kreativnost, maštu i veštinu izlagača, kao i trud i posvećenost njihovih terapeuta. Milorad Lazić, direktor ekonomsko-finansijskih poslova u TENT-u, istakao je da je društvena odgovornost jedan od bitnih segmenata poslovanja „Elektroprivrede Srbije”.

Prodajna izložba biće otvorena i sutra, 13. aprila.

Pančevo radi na unapređenju energetske efikasnosti dve škole

Foto: Wikimedia/Nik994
Foto: Wikimedia/Nik994

U okviru poziva koji je raspisala Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije, Grad Pančevo je konkurisao za dobijanje sredstava za rekonstrukciju i obnovu objekata javne namene u oblasti zdravstva, socijalne zaštite i obrazovanja.

Kako ističe Tatjana Božić, gradska većnica zadužena za obrazovanje, očekuje se podrška koja će iznositi 53, odnosno 23 miliona dinara za radove u Mašinskoj školi i Osnovnoj školi “Sveti Sava”.

– U pitanju su radovi na fasadi, zamena dela prozora, odnosno unapređenje energetske efikasnosti, kao i sistem za dojavu požara i hidrantska mreža – navela je Božić.

Tokom ovog saopštenja na TV Pančevu, Gordana Nikolić, gradski sekretar za javne službe i socijalna pitanja, podsetila je da je grad učestvovao i u prvom ciklusu ovog konkursa i da su tada za sredstva aplicirale Tehnička škola “23. maj”, zatim ambulanta Zdravstvene stanice u Dolovu, i tri ustanove iz oblasti socijalne zaštite.

VELIKI KORALNI GREBEN JE NA IZDISAJU: Klimatske promene će ga potpuno uništiti

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

U višegodišnjem propadanju korala zbog povećanja temperature i kiselosti morske vode, oštećene su dve trećine australijskog Velikog koralnog grebena, pokazala su istraživanja iz vazduha.

Beljenje, kako se naziva ovaj proces, pogodilo je 1.500 kilometara koralnog grebena, tvrde naučnici. Prošle godine najviše je izbledeo severni deo grebena, dok je trenutno pogođen centralni deo. Stručnjaci smatraju da bi eventualni oporavak korala mogao da bude otežan ako se nastave klimatske promene koje doprinose rastu temperature i kiselosti vode.

Profesor Univerziteta „Džejms Kuk“ Teri Hjuz rekao je da države sveta moraju hitno da se pozabave klimatskim promenama radi sprečavanja izumiranja vrsta. On je naveo da je važno da što pre preduzmemo nešto kada je u pitanju emisija gasova s efektom staklene bašte i da se sa fosilnih goriva pređe na energiju iz obnovljivih izvora.

Oko 800 koralnih grebena na području od 8.000 kilometara obuhvaćeno je analizom Australijskog centra za istraživanje koralnih grebena. U istraživanju je ustanovljeno da je južni deo Velikog koralnog grebena relativno očuvan.

Naučnici navode da korali mogu da se oporave ako se uspostave normalni uslovi, ali za to će najverovatnije biti potrebne decenije. Ukoliko se zagađenje nastavi, korali bi mogli potpuno da izumru.

izvor: b92.net

Sandra Jovićević

NIS obeležio Dan zaštite prirode izložbom

Foto: nis.eu
Foto: nis.eu

Povodom 11. aprila, Dana zaštite prirode, u Poslovnom centru NIS-a u Novom Sadu svečano je otvorena izložba vrhunskih fotografija o prirodi Vojvodine. Izložbu je u saradnji sa NIS-om pripremio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode – ustanova koja je posvećena zaštiti prirode i prirodnih dobara na prostoru Autonomne pokrajine Vojvodina.

Cilj izložbe „Priroda Vojvodine“, na kojoj je predstavljeno 40 fotografija, je edukacija javnosti o značaju očuvanja životne sredine. Izložba je deo zajedničke kampanje NIS-a i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode pod nazivom „Brini se o prirodi“ u okviru koje će biti organizovana i projekcija dokumentarnog filma „Reka života-Dunav“, autora dr Olivera Fojkara, o zaštićenim prirodnim dobrima duž Dunava u Srbiji. Takođe, na odabranim benzinskim stanicama NIS-a u Vojvodini, vozačima se dele lifleti sa osnovnim informacijama o zaštićenim prirodnim dobrima u Vojvodini i preporukama za ponašanje posetilaca u cilju očuvanja ovih bisera prirode.

Kako je saopšteno, poštovanje principa održivog razvoja u NIS-u podrazumeva suštinsku brigu o zaštiti životne sredine kroz realizaciju različitih projekata usmerenih na strogo poštovanje najviših ekoloških standarda, efikasno i odgovorno korišćenje raspoloživih resursa, povećanje energetske efikasnosti i upotrebu obnovljivih izvora energije. Aktivnosti i rezultati NIS-a u domenu zaštite životne sredine stalno se unapređuju sa ciljem razvoja ekološke svesti pojedinaca i čitave zajednice.

izvor: nis.eu

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za ažuriranje studije dalekovoda Beograd-Drmno

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Elektromreža“ AD Beograd podneo zahtev za odlučivanje o potrebi ažuriranja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta dalekovoda 400 kV br. 401/1 TS Beograd – Drmno, uvođenje u TS Smederevo 3.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Otvorena prva brana za prikupljanje ambalažnog otpada iz rečnih tokova

Foto: minpolj.gov.rs
Foto: minpolj.gov.rs

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospodin Branislav Nedimović otvorio je juče u mestu Batnjik u Raški prvu mrežnu branu u Srbiji za prikupljanje ambalažnog otpada iz rečnih tokova.

Gospodin Nedimović je tom prilikom rekao da će se na sličan način, ako se ovo pokaže kao dobar primer, rešiti problem i na ostalim manjim rekama u Srbiji. Kako je naveo, ovo je pilot projekat čiju je važnost država prepoznala i ukoliko se potvrde dobri rezultati, a verujemo da hoće, u planu je da podržimo otvaranje ovakvih brana i na drugim rekama širom Srbije.

Novootvorena mrežna brana služi za prikupljanje otpadne ambalaže iz rečnih tokova, čime se sprečava zagađenje reka. Brana po dizajnu i materijalima ne narušava rečni ekosistem, floru i faunu, a sastoji se iz elemenata izrađenih od visokokvalitetnog nerđajućeg čelika.

Predsednik opštine Raška gospodin Ignjat Rakitić naveo je da je projekat važan za celu Srbiju, a da je reka Raška jedna od najzagađenijih u zemlji.

Projekat je vredan 100.000 evra, a finansirao ga je „Sekopak“ uz podršku partnera.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Srbija proslavlja Dan zaštite prirode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dan zaštite prirode Srbije, 11. april, prilika je da se ukaže na značaj očuvane prirode. Jedan od uslova da zaštićena područja opstanu očuvanih prirodnih karakteristika, jeste i ukupan odnos ljudi u Srbiji prema prirodi, saopštio je Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Najočuvaniji i najznačajniji delovi prirodne baštine proglašeni su za zaštićena područja i trenutno ih ima 463 i čine 6,53 odsto teritorije Srbije. Pod zaštitom je 2628 vrsta od čega je 1760 vrsta strogo zaštićeno.

Podizanje značaja biodiverziteta doprinosi postizanju održivog razvoja, rekla je novi šef biodiverziteta Generalnom sekretaru UN, Dr Cristiana Pasca Palmer, novi izvršni sekretar Konvencije o biodiverzitetu. Najvažniji cilj njenog delovanja biće da podigne profil i političku vidljivost Konvencije o biodiverzitetu, kroz saradnju sa drugim subjektima sistema UN, u svrhu postizanja ciljeva održivog razvoja, pre svega ciljeva 14 i 15 u kojima biodiverzitet igra ključnu ulogu.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Država daje podsticaj od 2,12 milijardi dinara reciklažnim centrima

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Osamnaest reciklažnih centara u Srbiji dobilo je od države podsticajna sredstva u iznosu od 2,12 milijardi dinara kako bi i dalje uspešno zbrinjavali opasni otpad. U BIS reciklažnom centru u Omoljici kažu da će dobijenim novcem uspeti da podmire 70% svojih troškova.

U reciklažnom centru u Omoljici se godišnje obradi oko četiri i po tone različitog opasnog otpada. Početkom ove godine su kupili i najsavremeniju mašinu za tretiranje rashladnih uređaja, ali još uvek nisu dobili dozvolu za njenu upotrebu.

– Mašina za tretman rashladnih uređaja je potpuno automatizovana i potpuno bezbedna po životno okruženje. Za sat vremena može da se istretira i do 40 frižidera od kojih dobijamo lim, pur penu, plastiku, aluminijum i bakar, a pre tretmana uređaja skidamo sa frižidera gumu i staklo i drvo, ako negde postoji, dok se freon posebno zbrinjava – kaže Željko Kovačević, tehnički rukovodilac postrojenja.

Freon iz rashladnih uređaja izvozi se u Nemačku, jer u našoj zemlji ne postoje mašine koje bi ga tretirale. Troškovi transporta i zbrinajvanja koštaju 25 evra po kilogramu, a cena novog freona kada se kupuje je tri puta niža, prenosi eKapija.

– Mašine za tretiranje ovako opasnog otpada moraju da bi bile isplative da rade punim kapacitetom i neophodno je skupiti mnogo takvog otpada. Mi u Srbiji zato nemamo gde da preradimo takve specifične materije, a tu još spadaju i razne baterije, kondenzatori i opasno staklo od katodnih cevi. Sve to moramo da izvozimo i da plaćamo po veoma skupoj ceni – kaže Nikola Egić, direktor BIS IT Reciklažnog centra u Omoljici.

Egić ističe da svi recikleri imaju problem što novac od eko-taksi odlazi u državnu kasu i što se finansiranje projekata iz oblasti životne sredine kojih je veoma malo obavlja jednom godišnje i to iz budžeta.

– To bi trebalo promeniti tako da se finansiranje izmesti u neku finansijsku nezavisnu instituciju koja bi bila mnogo operativnija i brža, što je nama reciklerima najviše potrebno, jer mi tokom čitave godine imamo izdatke – objasnio je Egić.

U BIS reciklažnom centru očekuju da će se postojeći zakoni iz oblasti zaštite životne sredine što pre prilagoditi direktivama iz Evropske unije i da će se odrediti prioriteti, jer bez sistemskih promena može doći do urušavanja ove veoma značajne privredne grane.

EPS ulaže u revitalizaciju RHE Bajina Bašta – radni vek elektrane produžiće se za 20 godina

Foto: DLHE.rs
Foto: DLHE.rs

Reverzibilna hidroelektrana (RHE) Bajina Bašta je važna rezerva elektroenergetskom sistemu Republike Srbije tokom perioda povećane potrošnje struje ili prilikom sušnih perioda, koji dovode do delimičnog pražnjenja vodoakumulacije. Ova elektrana omogućila je da voda Drine poteče uz planinu Taru, i kao takva predstavlja jedninstveno postrojenje u ovom delu Balkana.

Boraveći nedavno u poseti pogonima Drinsko-limskih hidroelektrana, v.d. generalnog direktora Elektroprivrede Srbije (EPS), Milorad Grčić, najavio je niz ulaganja u modernizaciju i remont ovdašnjih hidrocentrala, sa planom da zapadna Srbija bude znatno efikasniji i stabilniji energetski deo EPS-a. On je rekao da je u toku velika revitalizacija HE Zvornik, kao i da će 13 miliona evra biti uloženo u obnovu HE Bistrica. Grčić je, uz to, najavio i revitalizaciju Reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, zahvaljujući čemu će radni vek ove jedinstvene elektrane biti produžen 20 godina.

RHE Bajina Bašta je u funkciji od 1982. godine, ali se njene posebnosti, kao i graditeljski napori uz koje je pravljena danas retko pominju.. Prokopavanjem planine Tare za gradnju ove elektrane, dugim podzemnim tunelom kroz koji prolazi cevovod, povezana su dva jezera- dve vodoakumulacije, koje razdvaja visinska razlika od oko 600 metara.

Poznato je da je sredinom šezdesetih godina napravljena protočna HE Bajina Bašta u Perućcu, jedan od kapitalnih elektroenergetskih objekata. Tokom njenog rada primećeno je da se u proleće i jesen, kada nadođe, ćudljiva Drina preliva preko brane u Perućcu, pa je ogromna količina vode ostajala neiskorišćena. Došlo se stoga na ideju da se gradnjom nove pumpno-akumulacione hidroelektrane drinska voda iz Perućca pumpama izbaci na Taru i tu uskladišti u novoj vodoakumulaciji. Zatim da se, kada je energija najpotrebnija, istim putem vraća u jezero i proizvodi potrebnu struju. Ovaj system je osmišljen sredinom sedamdesetih godina, a ista zamisao je ostvarena šest godina kasnije.

Foto: DLHE.rs

Najpre je, uoči početka gradnje RHE, liticama Tare probijen krivudavi put dug oko 11 kilometara, a onda su 1976. krenuli veliki hidrotehnički radovi. Planina je probijana mašinom zvanom “krtica”, postavljane su široke cevi u nju: od Perućca je kroz zemlju uzbrdo vodio kosi cevovod dug oko 1,7 kilometara, širine skoro pet metara, a na njega je nastavljen horizontalni tunel dug osam kilometara i širok u proseku 6,3 metra. Gore na planini, u selu Zaovine, korito reke Beli Rzav pregradili su branom Lazići i napravili novu vodoakumulaciju, povezanu s Drinom i jezerom Perućac pomenutim tunelom i cevovodom.

Višak drinske vode uzbrdo guraju i u Zaovinsko jezero izbacuju dve snažne pumpe-turbine. O graditeljskim podvizima i svečanom puštanju u rad RHE 27. novembra 1982. godine svedoči dokumentarni film napravljen 1986. godine.

Tim poduhvatom Drina je izašla na planinu Taru i spojila se sa vodom Belog Rzava, a vodoakumulacija Zaovinskog jezera, osim vredne energetske rezerve, postala i zanimljiv predeo za turiste i ljubitelje autentičnih prirodnih lepota.

Radeći neumorno tri i po decenije ova RHE (maksimalne snage 614 megavata) je u kritičnim situacijama u proizvodnji struje intervenisala u najkraćem roku, čuvajući tako stabilnost čitavog elektroenergetskog sistema. Sa punom vodoakumulacijom na Tari, prema navodima stručnjaka, moguć je bez upumpavanja vode neprekidan rad RHE u trajanju od dvadesetak dana. Stoga, kad drugi izvori zakažu, ona predstavlja zlatnu rezervu. Predstojeća ulaganja u njenu revitalizaciju trebalo bi da pomognu da još dugo i pouzdano radi.

„Toshiba“ želi celokupni udeo u nuklearnom projektu NuGen

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Japanska grupa „Toshiba“ je najavila kako od francuske energetske kompanije „Engie“ želi otkupiti 40 odsto udela u operatoru predviđenog nuklearnog projekta „NuGen“.

Radi se o projektu u okviru koga bi trebalo biti izgrađena nova britanska nuklearna elektrana na lokaciji Moorside na severozapadu Engleske. Projektom je predviđena gradnja tri reaktora tipa Westinghouse AP1000 u elektrani, što je nedavno odobrilo i nadležno britansko telo.

Za pomenuti udeo je „Toshiba“, koja već ima 60 odsto udela u projektu, voljna platiti 138 miliona dolara.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Rijeka dobila drugu stanicu za punjenje električnih vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska elektroprivreda je u trajni pogon pustila drugu ELEN stanicu za punjenje električnih vozila u Rijeci.

ELEN stanice za punjenje električnih vozila u Rijeci postavljene su Sporazumom o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila, gde je Rijeka dala pravo službenosti za parking mesta, a HEP je nabavio i ugradio stanice uz tehničku podršku Elektroprimorja Rijeka. Moguće je istovremeno punjenje dva vozila sa načinom punjenja AC mod3 tipe2, uz vreme punjenja od jednog do četiri sata, zavisno o stanju baterije vozila i vrsti pretvarača u samom vozilu. Punjenje je trenutno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu.

HEP je do sada u Hrvatskoj postavio i pustio u pogon 36 javnih ELEN stanica za punjenje električnih vozila u saradnji sa gradovima i zainteresovanim partnerima.

izvor: rijeka.hr

Sandra Jovićević

Izdate dozvole za rad postrojenja na OIE u BiH

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK održala je redovnu sednicu.

Na sednici je izdala Dozvolu za rad za proizvodnju električne energije podnosiocu zahteva Natron-Hayat iz Maglaja. To preduzeće obavljaće proizvodnju u proizvodnim objektima Energana 1, sa predviđenom godišnjom proizvodnjom električne energije 84.000 MWh i Energana 2, predviđene godišnje proizvodnje električne energije 187.680 MWh.

Dozvola za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima OIE izdata je podnosiocuu zahteva Sunce, a reč je o solarnoj fotonaponskoj elektrani Raštani, predviđene godišnje proizvodnje 10,19 MWh.

Usvojen je Nacrt dozvole za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima obnovljivih izvora energije podnosioca zahteva Slavinovići I.

Kad je reč o dozvolama za rad iz naftnog sektora, na sednici su u opštu raspravu upućena dva nacrta dozvola za rad za transport naftnih derivata drumskim saobraćajem, kao i dva nacrta dozvola za rad za trgovinu na veliko naftnim derivatima osim LPG-om.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Predstavljena „Zelena energija“- prva onlajn platforma za trgovinu biomasom

Foto: PKS
Foto: PKS

Privredna komora Srbije promovisala je danas novu digitalnu uslugu – prvu onlajn platformu za trgovinu biomasom u Srbiji, web portal „Zelena energija“, sa ciljem da se uspostave standardi u ovoj oblasti, unapredi i poveća trgovina, i objedini ponuda. Do kraja godine preko portala trebalo bi da se obavljaju i finansijske transakcije.

Portal je deo Projekta „Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Republici Srbiji“, koji se finansira iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a realizuju ga PKS, UNDP, Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije. U okviru portala omogućena je prva onlajn trgovina u Srbiji različitim vrstama biomase, a do kraja godine trebalo bi da se obavljaju i finansijske transakcije. Portal „Zelena energija“ kreiran i kao informacioni portal koji sadrži vesti o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti, zakone, podzakonske akte, propise, standard, kao i nadležnosti institucija, projekte i izvore finansiranja, ali i stručne radove i baze učesnika na tržištu , oglase i druge informacije važne za poslovanje u Srbiji u tom sektoru.

Miroslav Miletić, potpredsednik Privredne komore, Srbije rekao je da je ovo prva onlajn platforma za trgovinu biomasom u Srbiji i regionu, ali i jedna je od malobrojnih u Evropi. Podseća da je portal „Zelena energija“ deo projekta digitalizacije usluga PKS-a i da je to 19. digitalni servis komore. „Digitalizaciju usluga postavili smo kao jedan od ključnih prioriteta jedinstvenog komorskog sistema i za nepunih godinu dana od uvođenja prvih elektronskih servisa u tome smo postali lider u regionu“, istakao je Miletić.

Portal „Zelena energija“ koristan je alat za razvoj tržišta biomase, koje u Srbiji praktično ne postoji ili se najvećim delom odvija u sivoj zoni, dok biomasa predstavlja 65 odsto ukupih potencijala za razvoj energije iz obnovljivih izvora.

– Onima koji će ubuduće trgovati biomasom i energentima iz biomase – potencijalnim korisnicima portala i potencijalnim učesnicima ovog tržišta, a reč je o više od 2.000 aktivnih kompanija sa gotovo 27.000 zaposlenih i prometom od 27,5 milijardi dinara u prošloj godini, onlajn baza ponude i tražnje omogućiće brže pronalaženje relevantnih partnera i pouzdane informacije o proizvodima, proizvođačima i kupcima – objasnio je potpredsednik.

Miletić očekuje da će postojanje ovakve baze znanja ubrzati i u narednom periodu uvećati investicije u ovoj oblasti, što je posebno važno jer je od 2,3 milijarde evra očekivanih investicija u OIE do 2020 godine, za sada realizovano tek oko 10 odsto.

Miloš Banjac, pomoćnik ministra rudarstva i energetike ukazao je da potencijal obnovljivih izvora energije u Srbiji nije dovoljno iskorišćen i da je prioritet Vlade da se u narednom periodu više koriste kako bi se dostigao plan da njihov udeo u bruto finalnoj potrošnji dostigne 27 odsto.

Predstavnik UNDP-a Žarko Petrović kazao je da već nekoliko godina taj program Ujedinjenih nacija za razvoj, uspešno sprovodi projekte oko obnovljivih izvora energije u Srbiji, podsetivši da su PKS i UNDP u 2015. potpisali sporazum o dodeli granta za razvoj i uspostavljanje veb portala za OIE. Najavio je i dalju podršku UNDP ovakvim programima.

Portal „Zelena energija“ treba da pomogne u izgradnji i podizanju kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, unapredi konkurenciju i poveže učesnike na tržištu biomase – investitore, projektantske kuće, izvođače radova, distributere opreme, banke, vladin i civilni sektor. Portal i prateće platforme omogućiće kupcima biomase da obezbede pouzdanije snabdevanje, a prodavcima da pristupe širem tržištu i lakše reše pitanje neprodatih zaliha.

Krajem aprila prva unutardnevna trgovina energijom na CROPEX-u

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sredu 26. aprila 2017. godine biće pokrenuta prva organizovana unutardnevna kontinuirana trgovina električnom energijom na hrvatskoj berzi električne energije CROPEX.

Unutardnevna trgovačka platforma će se otvoriti u 12 časova sa proizvodima za 26. april 2017. godine, a članovi berze će moći da stavljaju naloge za kupovinu i prodaju električne energije već za isporuku energije od 13 sati nadalje u istom danu. Ostali proizvodi će se otvoriti za trgovinu prema Specifikaciji proizvoda definisanog u CROPEX Pravilima Trgovanja.

Na organizovanom unutardnevnom tržištu učestvovaće od početka četiri člana: Hrvatska elektroprivreda, Hrvatski operator prenosnog sustava, Holding Slovenske Elektrarne i Danske Commodities A/S.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević