Home Blog Page 1290

Raspisan tender za izgradnju dalekovoda Tomislavgrad-Kupres u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Preduzeće „Elektroprenos BiH“ saopštilo je da je raspisalo javnu nabavku za izvođača radova na izgradnji dalekovoda u Kupresu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako je navedeno u javnom pozivu, predmet javne nabavke je izgradnja novog jednostrukog dalekovoda 110kV Tomislavgrad-Kupres dužine 24 kilometara. Za izgradnju dalekovoda predviđen je rok od godinu dana od dana potpisivanja ugovora, a vrednost projekta iznosi 3.850.000 KM.

Rok za podnošenje ponude je 11. maj 206. godine.

Konkursnu dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

Postavljeno solarno drvo u Kampusu Univerziteta u Sarajevu

Foto: Pixabay

 

U krugu Kampusa Univerziteta u Sarajevu u Bosni i Hercegovini postavljeno je solarno drvo za punjenje mobilnih uređaja.

Foto: Pixabay

Predsednik Udruženja studenata i inženjera elektrotehnike IEEE BS gospodin Almedin Kavaz izjavio je da je reč o metalnoj konstrukciji visine oko 4,5 metara koja izgledom podseća na drvo. Na vrhu konstrukcije nalaze se 10 solarnih ploča pojedinačne snage 80W, tako da je ukupna instalisana snaga konstrukcije 800kW. Dodao je da ovo nije prvo ovakvo solarno drvo u svetu, ali da je po svom izgledu jedinstveno, a istakao je i da poseduje svu potrebnu opremu za punjenje uređaja kao što su mobilni telefoni, tableti, računari.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo gospodin Čedomir Lukić istakao je da je realizacija ovog projekta predstavlja jedan od vidova iskorišćenja obnovljivih izvora energije. Naveo je da očekuje da će projekat doprineti podizanju svesti o zaštiti životne sredine, kao i da razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije doprinosi diverzifikaciji proizvodnje energije, povećanju konkurentnosti, otvaranju novih radnih mesta, podsticanju razvoja novih tehnologija i domaće ekonomije.

Osim za punjenje mobilnih uređaja, solarno drvo služi i kao javna rasveta jer ima instalisane štedljive LED sijalice u različitim bojama. Vrednost projekta iznosi 22.754,61KM, od čega je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo obezbedilo 18.203,79KM, dok je ostatak obezbedilo Udruženje studenata i inženjera elektrotehnike IEEE BS, koje je i realizovalo projekat.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Oko nuklearke Fukušima „ledeni zid“

Japanska vlada odobrila je, nakon uspešno završenog testa izvodljivosti, aktiviranje takozvanog „ledenog zida“ oko oštećenog reaktora nuklearne centrale Fukušima koji bi trebalo da spreči curenje radioaktivne tečnosti u more. Nuklearna regulatorna agencija saopštila je da će jedinstvena rashladna struktura biti puštena u rad sledećeg meseca. Konstrukcija je napravljena od 1.000 velikih industrijskih rezervoara u kojima je smešteno 800.000 litara vode i prostiraće se na površini od 1,5 kilometara.

Izgradnja „ledenog zida“ koštala je 35 milijardi juana (312 miliona evra). Aktiviranje ledene zaštite oko oštećenog reaktora odloženo je za više od godinu dana iz tehničkih razloga. Neki stručnjaci skeptični su i sumnjaju da je vredelo uložiti tolika sredstva u rashladnu kontrukciju. „Najbolje je razmišljati da prirodni fenomeni ne funkcionišu uvek onako kako smo zamislili“, rekao je jedan od članova regulatorne agencije Šuniti Tanaka. Jedan od reaktora nuklearne centrale koja se nalazi u vlasništvu kompanije TEPCO teško je oštećen u zemljotresu i udaru cunamija 2011. godine.

V.V.

Izvor: www.n1info.com

Počelo uklanjanje 17 divljih deponija u Šapcu

sabac otpad

U sredu 29. marta 2016. godine počelo je čišćenje divlje deponije u starom delu Lipolista u Šapcu.

Načelnik Odeljenja za komunalno-inspekcijske i stambene poslove Šapca gospođa Zlata Moravčević izjavila je da će u prvoj fazi biti očišćene sve prioritetne lokacije, pre svega one na kojima otpad ometa tok vode. Ona je navela da će svi koji budu bacali otpad na mesta koja za to nisu predviđena biti novčano kažnjeni kako bi očišćene lokacije i ostale čiste. Kako je istakla, u prvoj fazi čišćenja biće uklonjeno 17 divljih deponija.

Uklanjanje divljih deponija realizuje JKP „Stari grad“ iz Šapca.

Sandra Jovićević

foto: sabac.rs

Šabac planira izgradnju toplane na biomasu

sabac rs

U Centru za stručno usavršavanje u Šapcu 29. marta 2016. godine predstavljena je prezentacija o primeni biomase i dobrim iskustvima grada Gisinga u Austriji u primeni ovog oblika energije.

Gradonačelnik Šapca gospodin Nebojša Zelenović izjavio je da je grad Šabac partner na projektu HORIZON 2020 koji finansira Evropska unija, a koji za temu ima upotrebu biomase za grejanje i hlađenje. Istakao je da je projekat počeo 1. januara 2016. godine, a trajaće 28 meseci tokom kojih će se koristiti iskustva razvijenih gradova u Austriji, Nemačkoj, Danskoj. Naveo je da je plan da se kroz pomenuti projekat u Šapcu obezbedi najjeftinije grejanje u Srbiji izgradnjom toplane na biomasu, a kao energent koristiće se poljoprivredni ostaci. Dodao je da će se tako obezbediti ekonomski i energetski nezavisni sistem grejanja u Šapcu, a naveo je i da je u planu da sredinom ove godine bude izrađena projektna dokumentacija, dok bi sledeće godine počela izgradnja toplane na biomasu.

Energetski menadžer Šapca gospodin Slobodan Jerotić istakao je da će gradska uprava pružiti logističku pomoć u smislu edukacije, transfera znanja, primene savremenih tehnologija, kao i pristupu finansijskim instrumentima predviđenim za ovakvu vrstu projekta. Dodao je da će kroz projekat biti obezbeđena nova radna mesta, biće smanjeni troškovi poslovanja privatnog sektora i podignuta konkurentnost privrede.

Predstavnik grada Gisinga gospodin Kristijan Dozenkal predstavio je primenu biomase u gradu Gisingu i ovom priliko istakao da primenom lokalne biomase sistem daljinskog grejanja grada Šapca može biti fleksibilniji što će direktno uticati na nižu cenu grejanja, a biće obezbeđen i visok stepen energetske nezavisnosti i sigurnost u snabdevanju toplotnom energijom.

Sandra Jovićević

foto: sabac.rs

JKP „Beogradske elektrane“ izdvajaju 22,3 milijardi dinara za nabavku energenata i revitalizaciju u 206. godini

kombeg jkp beoel

U utorak 29. marta 206. godine u prostorijama Privredne komore Beograda održan je skup na kome je predstavljen plan javnih nabavki JKP „Beogradske elektrane“ za 206. godinu.

Direktor JKP „Beogradske elektrane“ gospodin Goran Aleksić izjavio je da će ovo preduzeće u 206. godini izdvojiti 22,3 milijarde dinara za planirane javne nabavke, što je na istom nivou kao i u 205. godini. On je naveo da su cene energenata trenutno veoma povoljne, ali da ne mora da znači da će takve ostati do kraja godine. Dodao je da se očekuje pad cena gasa u drugom kvartalu, ali da još uvek nema informacija za četvrti kvartal koji je i najbitniji jer tada počinje grejna sezona.

Gospodin Aleksić je istakao da će u 206. godini 17,6 milijardi dinara biti izdvojeno za energente, od čega se najveći deo odnosi na nabavku gasa, zatim mazuta, uglja, briketa i peleta. Dodao je da JKP „Beogradske elektrane“ već izvesno vreme ulažu napore da smanje učešće mazuta kao energenta u skladu sa direktivama Evropske unije o zaštiti životne sredine. Naveo je i da je 4,7 milijardi dinara namenjeno za revitalizaciju preduzeća.

Sandra Jovićević

foto: kombeg.org.rs

„Eko Servis Sistem“ podneo zahtev za potrebu procene uticaja za projekat mobilnog postrojenja za tretman otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je nosilac projekta „Eko Servis Sistem“ iz Ćuprije podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta – mobilnog postrojenja za tretman opasnog otpada.

Kako se navodi u saopštenju, u ovom postrojenju se vrši uklanjanje opasnih komponenti, delova, materijala i materija iz elektronske i električne opreme, tretman otpadnog ulja, tretman ambalaže koja sadrži ostatke opasnih supstanci i tretman kablova koji u sebi sadrži ulje i katran od uglja.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 10 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Gasprom prvi put priznao Treći energetski paket EU

gazRuski Gasprom odlučio je da proda udeo u kompaniji iz Letonije u cilju usklađivanja sa odredbama Trećeg energetskog paketa Evropske unije. Neki analitičari smatraju da je Gasprom odustao „bez borbe“ poučen iskustvom iz susedne Litvanije, ali i zbog činjenice da njegova pozicija snabdevača Letonije gasom neće biti uzdrmana gubitkom udela u vlasništvu nad infrastrukturom za prenos. Drugi pak misle da Gasprom želi da se pokaže kao „dobar đak“ pošto Evropska komisija još nije dala „zeleno svetlo“ za izgradnju gasovoda Severni tok 2 kojim će do Nemačke ići još 55 milijardi kubnih metara ruskog gasa godišnje. Gasprom će prodati udeo od 34% u letonskoj kompaniji za prirodni gas Latvijas Gaze. Ruski monopol bio je najveći akcionar letonske kompanije. Rezultat prodaje je da će letonska kompanija biti podeljena na dva dela od kojih će se jedan baviti prodajom i distribucijom gasa a drugi skladištenjem i transportom, objavio je ruski poslovni dnevnik Komersant. Trećim energetskim paketom zabranjeno je da energetske kompanije kombinuju aktivnosti proizvodnje i prodaje sa vlasništvom nad prenosnom mrežom. Baš zbog tih ograničenja krajem 2014. suspendovan je projekat gasovoda Južni tok kojim je ruski gas trebalo da ispod Crnog mora stiže do Evrope.

Neprijatan presedan

Prema ruskim analitičarima, kako prenosi portal (Russia Beyond the Headlines), Gasprom je odlučio da se ne bori protiv Trećeg energetskog paketa u Letoniji pošto nema baš dobro iskustvo iz susedne Litvanije. Kompanija Lituvos Dujos (Lietuvos), u kojoj je Gasprom imao udeo od 37%, podeljena je 2012. po nalogu Evropske komisije. Gasprom se žalio na Litvaniju arbitražnom sudu UN na tu odluku ali se 2014. predao i prodao litvansku imovinu za 164 miliona dolara. „Gasprom je 2012. bio u pravnim bitkama i ne želi da ponovi istu grešku dva puta“, smatra direktor kompanije za istraživanja  (ThetaTrading) Dmitrij Ederman.

Prema njegovom mišljenju, još jedna bitka na sudu bila bi apsolutno beskorisna i veoma skupa. Pored toga, Gasprom se uverio da će biti u mogućnosti da prodaje svoj gas Letoniji i Litvaniji po dobroj ceni, bez obzira na kontrolu nad infrastrukturom. Naime, sredinom meseca (15-17. marta) Gaspromov trgovac u inostranstvu Gasprom eksport održao je svoju drugu a prvu na Baltiku aukciju gasa. Potrošačima u regionu prodao je 420 miliona kubnih metara gasa ili više od 10% godišnje isporuke. Kako se navodi, Gasprom eksport je u 2015. isporučio četiri milijarde kubnih metara gasa baltičkim zemljama. „Cena sa aukcije nije objavljena ali, sudeći po komentarima Gaspromovih predstavnika, bila je veoma atraktivna“, kazao je analitičar investicione kompanije Finam Aleksej Kalačev. „Da bude savršeno jasno, za uspešano poslovanje ruski monopol za gas ne mora da kontroliše infrastrukturu i ta kompanija neće ništa izgubiti prodajom svog udela u Latvijas Gazu“, dodao je Kalačev.

V.V.

Izvor: EurActiv.rs

TENT nabavlja dve nove električne lokomotive za transport uglja

tent lokomotiva

U ponedeljak 28. marta 2016. godine potpisan je ugovor o nabavci dve nove električne lokomotive za potrebe Železničkog transporta Ogranka TE „Nikola Tesla“. Ugovor su potpisali v.d. direktora EPS-a gospodin Milorad Grčić i potpredsednik kineske kompanije „CRRC Zhu Zhou Lokomotiv“ gospodin Luo Čongfu.

Gospodin Grčić je ovom prilikom izjavio da će novim lokomotivama biti obnovljena vučna sredstva koja su u proseku stara 40 godina, a čime će biti povećana pouzdanost i raspoloživost u radu Železničkog transporta koji godišnje preveze do 30 miliona tona uglja iz RB „Kolubara“. On je dodao da će uz pomoć novih lokomotiva poslovanje sistema EPS-a biti unapređeno.

Gospodin Čongfu je istakao da će ovaj ugovor doprineti razvoju EPS-a, ali i da predstavlja primer dobre saradnje dve zemlje.

Direktor za proizvodnju električne energije u TENT-u gospodin Savo Bezmarević izjavio je da potpisivanje ovog ugovora dolazi u trenutku kada TENT ulaže ozbiljne napore da modernizuje i revitalizuje svoja postrojenja za šta je ove godine izdvojeno oko 70 miliona evra.

Vrednost ugovora iznosi 533 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Novim Zakonom o zaštiti prirode do uspostavljanja ekološke mreže NATURA 2000 u Crnoj Gori

zastita zivotne sredine

Generalni direktor Direktorata za životnu sredinu Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore gospođa Ivana Vojinović izjavila je za Agenciju MINA da je Predlog zakona o zaštiti prirode u skupštinskoj proceduri, a da su ključne novine ovog zakona postavljanje osnova za uspostavljanje ekološke mreže NATURA 2000 i stvaranje uslova za adekvatniju zaštitu vrsta.

Ona je istakla da predlog zakona restriktivnije reguliše zaštitu vrsta jer su prenete odredbe evropskih propisa koje se tiču zabrane upotrebe određenih sredstava za hvatanje, ubijanje i uznemiravanje životinja. Navela je da će primenom pomenutog zakona biti uspostavljena ekološka mreža zaštićenih područja NATURA 2000, što je i uslov koji Crna Gora mora ispuniti da bi postala član Evropske unije. Dodala je da je u Predlogu zakona o zaštiti prirode navedeno da je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore organ koji će u saradnji sa stručnim i naučnim institucijama formirati bazu podataka i pripremiti dokumentaciju za uspostavljanje područja ekološke mreže. Precizirano je i ko će biti upravljači područja ekološke mreže, kao i mere zaštite prirode.

Gospođa Vojinović je podsetila da je važeći Zakon o zaštiti prirode donet 2008. godine, a izmenjen 2013. godine, kao i da je njegovoj reviziji pristupljeno zbog potrebe uspostavljanja sveobuhvatnog uređenja oblasti zaštite prirode, a pre svega pitanja koja su predmet pravne tekovine Evropske unije i potvrđenih međunarodnih ugovora.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Novi Sad snižava cene grejanja

radijator

JKP „Novosadska toplana“ saopštila je da je krajem prošle nedelje podnela Zahtev za davanje prethodne saglasnosti na Predlog odluke o promeni prodajnih cena proizvodnje i isporuke toplote za grejanje.

Direktor JKP „Novosadska toplana“ gospodin Dobrosav Arsović izjavio je da su finansijska stabilnost, likvidnost preduzeća i podrška gradonačelnika obezbedili uslove za smanjenje cena grejanja. Kako je istakao, predlog je da sve cene budu snižene, a najznačajniji procenat sniženja biće za isporučenu toplotnu energiju za grejanje po metru kvadratnom za fizička lica 5,77 odsto, kao i za instalisanu snagu za fizička lica 4,8 odsto. Najviše će biti snižena cena isporuke toplotne energije za pripremu tople potrošne vode i iznosiće 6,15 odsto, naveo je gospodin Arsović.

Kako je saopšteno, nove cene toplotne energije stupiće na snagu po dobijanju prethodne saglasnosti osnivača.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Nasa: Nivo leda na Arktiku prenizak, to može uticati na vreme globalno

4137749_arktik-vjpgAmerička agencija za istraživanje svemira objavila je u svom novom izveštaju da je led koji pokriva Arktik u 2016. godini na rekordno niskom nivou. Kako navode, svake godine u martu visina leda koji prekriva Arktik (Zemljin Severni pol) je na svom vrhuncu, dok svoj godišnji minimum ostvaruje u septembru. „Ove godine svedoci smo izuzetno toploj zimi. Temperature su od 5,5 to 8,3 stepena iznad normale na Arktiku. To se ogleda u veoma niskom nivou leda na površini mora koji uglavnom raste u ovo doba godine“, tvrdi Nasin naučnik Volt Majer.

Prema njegovim rečima, led na Arktiku veoma je važan jer deluje kao „klima-uređaj“, odnosno pomaže hlađenje severne hemisfere. „Pogledajmo i vodu u okeanima. Tamnije vode okeana apsorbuju više Sunčevog zračenja što zauzvrat daje vodu koja se brže greje, a takva voda topi više leda“, rekao je Majer dodajući da topljenje arktičkog leda potpuno menja atmosfersku cirkulaciju. „Ono što se desi na Arktiku, ne ostaje samo tamo. Kada se taj predeo greje, odnosno topi, menja se balans između Arktika i nižih geografskih širina. To menja vremenske obrasce, stvara mlazne struje i oluje“, zaključio je Majer.

Inače, Nasa od kraja 1970. godine vrši praćenje Arktika, visinu mora i leda na tom području. Prošle godine agencija je zabeležila najniži nivo leda na Arktiku ikada registrovan, dok je i u 2016. godini visina leda među najnižim u proteklih nekoliko decenija. U isto vreme, gledajući čitavu zimsku sezonu, na severnoj hemisferi je ove godine zima bila dva stepena iznad proseka što je najtoplija zima ikada zabeležena na tom području.

V.V.

http://www.rts.rs

Domaćinstvima u Hrvatskoj od 1. aprila gas jeftiniji 18 %

vlada_sastanak8-2_1014515S1Hrvatska Vlada je prošle srede donela odluke na temelju kojih bi prirodni gas za domaćinstva od početka aprila trebalo da pojeftini za 18 %. „Za domaćinstva možemo očekivati smanjenje cene za otprilike 18 %, u zavisnosti od troškova distributera“, rekao je ministar privrede Tomislav Panenić. Vlada je, donela odluke o ceni gasa po kojoj je proizvođač prirodnog gasa, odnosno Ina, dužna da gas koji proizvodi na području Hrvatske prodaje Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Zatim donela je i odluku o ceni po kojoj je HEP dužan da prodaje plin dobavljačima.

Prema tim odlukama, istakao je Panenić, Ina će biti dužna plin proizveden na području Hrvatske da prodaje HEP-u po ceni od 0,1369 kuna po (kWh), što je 20,1 % niža cena nego sada (0,1715 kuna po kWh). HEP će plin dobavljačima u gasom prodavati po ceni od 0,1734 kune po kWh, što je 24,2 % niža cena nego sada (0,2289 kuna po kWh). Vladinim odlukama  nove cene će se primenjivati u razdoblju od 1. aprila  ove do 31. marta iduće godine. Pojeftinjenje plina za domaćinstva nezvanično je najavljeno pre desetak dana, nakon što je Upravno veće HERA-e na sednici održanoj 11. marta Ministarstvu privrede dalo pozitivno mišljenje na predloge odluka koje je danas donela Vlada. Pojeftinjenje se obrazlaže padom velikoprodajnih cena gasa u Evropi, s obzirom da cene gasa prate pad cena nafte na tržištu.

V.V.

Izvor: www.jutarnji.hr

Održane ekološke radionice za učenike u Kotoru

a3859a0f-f2f1-4a0d-b5ba-fd3e528528e5

U Osnovnoj školi „Nikola Đurković“ u Kotoru u Crnoj Gori održane su ekološke edukativne radionice u okviru izložbe „Neka plavo ostane plavo“.

Kako su saopštili predstavnici NVO „Green Home“, cilj radionica bio je podizanje svesti učenika o značaju očuvanja biljnog i životinjskog sveta podmorja, ali i edukacija o ljudskim aktivnostima koji ugrožavaju morski svet. Učenici su u okviru radionica dobili bojanke koje prikazuju morski svet, ali i šta pojedinac može učiniti kako bi ga zaštitio.

Podsetimo, izložba Neka plavo ostane plavo“ prikazuje karakteristike biljnih i životinjskih vrsta koje su ugrožene na evropskom i svetskom nivou, kao i pretnje za njihov opstanak koje mogu dovesti do trajnog nestanka ovih vrsta. Izložba je organizovana u okviru projekta „4M: Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru“, a u cilju podizanja svesti građana i lokalnih zajednica o značaju očuvanja biljnog i životinjskog morskog sveta.

Sandra Jovićević

foto: rtcg.me

Održana radionica „Veliko ratno ostrvo i orao belorepan – simboli očuvanih šuma i voda Beograda“

zzps rs vro

U petak 25. marta 2016. godine na Kalemegdanu održana je ekološka radionica povodom obeležavanja Svetskog dana šuma i Svetskog dana voda „Veliko ratno ostrvo i orao belorepan – simboli očuvanih šuma i voda Beograda“.

U okviru radionice predstavljen je značaj i sistem zaštite Predela izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“, značaj voda u oblikovanju i formiranju „Velikog ratnog ostrva“, ali i bogatstvo sveta i prirode na ovom području. Prisutni su imali priliku da pogledaju video klipove snimljene u gnezdu orla belorepana, ali i da uz pomoć dvogleda upoznaju biljni i životinjski svet Velikog ratnog ostrva. Održane su i ekološke edukativne igre koje su doprinele povećanju svesti o značaju zaštite životne sredine.

Ekološku radionicu organizovali su Zavod za zaštitu prirode, Svetski fond za prirodu (WWF), JKP „Zelenilo-Beograd“ i Strukovno udruženje „Ambasadori održivog razvoja i životne sredine“.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: zzps.rs

Otvorena kompostana u Kotoru

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Sekretar za zaštitu životne sredine Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore gospođa Daliborka Pejović otvorila je juče prvu kompostanu u Crnoj Gori u Kavču kod Kotora.

Gospođa Pejović je izjavila da je značaj otvaranja ovog postrojenja u tome što će se sada prvi put u Crnoj Gori na delu njene teritorije 100 odsto reciklirati jedna vrsta otpada, odnosno zeleni otpad, a što je značajno za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27.

Direktor Komunalnog preduzeća „Kotor“ gospodin Zoran Mrdak istakao je da će prve količine komposta biti spremne već u maju kada će sa njima početi prihranjivanje zelenih javnih površina u Kotoru, Budvi, Tivtu i Herceg Novom. On je dodao da je u okviru projekta nabavljeno i 24 velikih kontejnera za zeleni otpad za pomenuta četiri grada, 3 pres-kontejnera za Budvu i 150 klasičnih kontejnera za Tivat i Herceg Novi u cilju pokretanja akcije selektovanog odlaganja zelenog i dela komunalnog otpada.

Podsetimo, kompostana zauzima oko 600 kvadratnih metara, a poseduje drobilicu i prevrtač za zeleni otpad. Kompostana je izgrađena u okviru projekta „Uspostavljanje kompostiranja i selektovanog odlaganja otpada u opštinama Kotor, Tivat, Budva i Herceg Novi“ čija vrednost iznosi oko 450 hiljada evra, a finansiran je od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Vlade Crne Gore i komunalnih preduzeća u Tivtu, Budvi, Kotoru i Herceg Novom. Projekat su realizovali „EKO centar Delfin“ iz Kotora, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i gradovi Kotor, Budva, Herceg Novi i Tivat.

Sandra Jovićević