Home Blog Page 1281

Sve više socijalno ugroženih kupaca

racuniaaTokom februara za ovu pogodnost se prijavio 18.241 socijalno ugrožen, što je 4,5 puta više nego u januaru. Pravo da besplatno troše struju, na osnovu nove Uredbe o socijalno ugroženim kupcima koja je stupila na snagu početkom ove godine, tokom februara imalo je 18.241 najsiromašnijih u Srbiji. To je skoro 4,5 puta više nego u januaru, kada je pravo na umanjenje računa imalo 4.548, potvrdili su iz Elektroprivrede Srbije. Razlog za tako veliki skok je upravo nova Uredba koja propisuje veći broj kilovata i kubika gasa nego što je to važilo Uredbom iz prethodne dve godine, zbog čega se s pravom očekuje da će zbog ovih još većih povlastica više njih i iskoristiti ovu pogodnost.

U EPS-u objašnjavaju da pravo na umanjenje računa za struju neće imati samo oni koji troše 6,5 puta više struje od uredbom predviđene količine. Dok po prethodnoj uredbi energetski ugroženi kupci nisu imali pravo na umanjenje računa ako potroše 2,5 puta više električne energije. Na taj način povećava se broj kupaca koji će stečeno pravo na umanjenje ostvariti čak i u mesecima uvećane potrošnje, ukoliko se greju na električnu energiju. Po prethodnoj uredbi, potvrđuju u EPS-u, pravo na umanjenje računa za struju imalo je oko 92.000 zaštićenih kupaca svakog meseca, a procenjuje se da ugroženih u Srbiji ima oko 250.000.

Da bi ostvarila pravo na 250 besplatnih kilovata struje, ugrožena domaćinstva sada mogu da potroše do 1.000 kilovata električne energije, a prema staroj uredbi, smeli su da potroše duplo manje. Oni koji ostvare status ugroženog kupca moći će da dobijaju besplatnu količinu struje ili gasa do kraja kalendarske godine. Tu povlasticu će ostvarivati kroz umanjenje mesečnog računa. Pravo na besplatno grejanje ima jednočlano domaćinstvo koje zarađuje mesečno 13.595 dinara i koje po tom osnovu može da potroši do 120 kilovata besplatne struje i 35 kubika gasa. Domaćinstvo s dva i tri člana mesečno može da računa na 160 kilovata struje i 45 kubika gasa, pod uslovom da mesečno ne zarađuju više od 19.795 dinara.

Uredbom je predviđeno i da socijalno ugroženi čija ukupna mesečna primanja nisu veća od 25.990 dinara mogu besplatno da računaju na 200 kilovat-sati, ili 60 kubika gasa. Dok oni sa šest i više članova i primanjima od 32.884 dinara mogu da računaju na 250 besplatnih kilovata i 75 kubika gasa. Zahtev za sticanje statusa ugroženog kupca podnosi se lokalnoj samoupravi, nadležnoj službi za poslove socijalne zaštite, i EPS nema informacije o toku postupka u opštinama. Novac za subvencionisanje računa energetski ugroženih kupaca obezbeđuje vlada iz budžeta i za ovu godinu je predviđeno oko 1,6 milijardi dinara, umesto 700 miliona koliko je bilo prethodne godine.

Ono što je najveći problem za većinu siromašnih koji su se našli na spisku korisnika ovih subvencija jeste obimna i skupa papirologija potrebna za podnošenje zahteva. Prethodnih godina trebalo im je oko 2.000 do 2.500 dinara, što je za većinu bilo skupo, pa su odustajali od traženja ovih povlastica. Onaj ko podnosi zahtev mora da priloži lične podatke o svim članovima porodice, visinu prihoda, podatke o stambenom prostoru koji koristi, da li su na redovnom školovanju, zaposleni ili ne, kao i da li se se status ugroženog kupca odnosi na struju ili gas. Neophodan im je i dokaz iz katastra iz mesta prebivališta i mesta rođenja o posedovanju nepokretnosti, uverenje uprave javnih prihoda iz mesta prebivališta i iz mesta rođenja. Preduslov da dobiju besplatne kilovate struje i kubike gasa je da su im svi raniji računi uredno plaćeni, odnosno da nemaju bilo kakva dugovanja.

Vesna Vukajlović

www.politika.rs

Hidroelektrana „Đerdap dva“ obeležila 31. rođendan

s-Djerdap_620x0Hidroelektrana „Đerdap dva“ obeležila je 12. april, dan kada je pre 31 godinu agregat broj tri proizveo prve kilovate električne energije. Popularna „dvojka“ proizvela je do sada 41 milijardu i 600 miliona kilovat-časova električne energije.

– Ako posmatramo samo realizovanu proizvodnju u prošloj godini, treba istaći da je, uz srednji godišnji dotok od 4.912 kubnih metara u sekundi, proizvedeno milijardu i 563 miliona i 27.000 kilovat-sati električne energije, čime smo, uprkos izrazito lošoj hidrološkoj situaciji, premašili godišnji plan proizvodnje – ističe Ljiljana Milicanović, direktorka HE „Đerdap dva“.

Kusjačka hidroelektrana je lane sa uspehom obavila nekoliko kapitalnih remonta agregata tri i četiri, skraćeni remont „dvojke“ i planirane remonte svih pet blok-transformatora. Remontovana je i brodska prevodnica, pomoćni sistemi agregata…

– U ovoj godini predviđeni su kapitalni remonti agregata devet i 10, kao i skraćeni remonti ostalih osam agregata. Očekuje nas i remont prvog stepena brodske prevodnice, remont prelivne brane, rekonstrukcija kranske staze Osnovne elektrane, remont sistema grejanja i ventilacije, rasvete, kao i radovi na ostalim pomoćnim postrojenjima i opremi, od čijeg ispravnog rada, u velikoj meri, zavisi i funkcionisanje kompletnog objekta – ističe Milicanovićeva.

Vesna Vukajlović

www.novosti.rs

Predstavljena kampanja „Stop prljavoj energiji jer budućnost je obnovljiva“

news-2015-April-prljava_Energija_598499756

U sredu 13. aprila 2016. godine u Gacku u Republici Srpskoj održano je predstavljanje kampanje „Stop prljavoj energiji jer budućnost je obnovljiva“.

Cilj kampanje je upoznavanje javnosti o zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim posledicama izgradnje novih termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini, kao i promocija energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

U okviru kampanje Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i organizacija „Oštra nula“ organizovali su projekciju filma „Struja po cenu života“ koji govori o zdravstvenim posledicama sa kojima žive stanovnici sela u okolini odlagališta pepela i šljake u okolini Tuzle.

U četvrtak će u Ugljeviku bii održana promocija dve studije koje su urađene kroz kampanju „Stop prljavoj energiji jer budućnost je obnovljiva“, a koje govore o prisustvu teških metala u zemljištu i lokalno proizvedenoj hrani u naseljima na području odlagališta šljake Divkovići/Plane i o uticaju uglja na imovinu i zdravlje.

Kampanju „Stop prljavoj energiji jer budućnost je obnovljiva“ realizuju Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

U Crnoj Gori održan okrugli sto posvećen termoelektranama

075326

U Privrednoj komori Crne Gore u Podgorici 13. aprila 2016. godine održan je okrugli sto „Energija Balkana – Termoelektrane“.

Direktor EFT Rudnika i Termoelektrane „Stanari“ gospodin Ivica Jakovljević predstavio je projekat TE „Stanari“ i ovom prilikom izjavio da objekat u Stanarima predstavlja najznačajniji investicioni projekat ove vrste u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Podsetio je da je u realizaciju projekta uloženo oko 560 miliona evra, a da je snaga elektrane 330MW. Kako je dodao, komercijalni rad elektrane očekuje se u junu ove godine, a termoelektrana će u punom kapacitetu zapošljavati oko 900 radnika.

Generalni sekretar Evropske asocijacije za ugalj i lignit gospodin Brajan Riketis istakao je da se u Evropi najviše energije dobija iz uglja – oko 28,4 odsto, zatim da evropski rudnici godišnje proizvode oko 100 miliona tona uglja, dok je potrošnja na godišnjem nivou oko 300 miliona tona uglja. Dodao je da je najveći potrošač uglja Poljska, ali i da Danska efikasno koristi ugalj za energetske potrebe.

Gospodin Riketis je naveo da je investiranje u obnovljive izvore energije potrebno, ali da ih ne treba posmatrati kao alternativu konvencionalnim gorivima kao što je ugalj. Istakao je da je ugalj jeftin energent, ali i bezbedan ako se primenjuju ekološki standardi.

Potpredsednik Privredne komore Crne Gore gospodin Ivan Saveljić izjavio je da Crna Gora raspolaže bogatim prirodnim potencijalima za razvoj energetike, a na kojima je moguće bazirati njen dalji privredni i društveni razvoj.

Sandra Jovićević

foto: rtrs.tv

Klimatske promene- izučavanje u Srbiji i doprinos globalnom dogovoru

paris_agreement_logo_transparentSvečana ceremonija potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma, treba da se održi u Nju Jorku 22.aprila, na Dan planete zemlje. Za sada je preko 130 zemalja potvrdilo svoje prisustvo, među kojima je i Srbija. Ovaj događaj će uveličati više od 60 predsednika država, a lično će prisustvovati i predsednica COP21 Segolen Rojal i generalna sekretarka UNFCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change) Kristin Figueres. Da podsetimo, Francuska je od 30. novembra do 11. decembra 2015. godine predsedavala 21. konferencijom strana potpisnica okvirne konvencije UN o klimatskim promenama (COP21). Na ovoj međunarodnoj konfenciji, najvećoj do sada bilo je od presudnog značaja da se dođe do sporazuma koji je primenljiv na sve strane, a sa ciljem da se globalno zagrevanje zaustavi na 2 stepena Celzijusa u odnosu na preindustriski nivo.

Povodom događaja koji je najavljen za 22. april, razgovarali smo sa dr Vladimirom Đurđevićem docentom na Institutu za metereologiju. On je lično učestvovao u izradi dokumenta Republic_of_Serbia Nacionalni opredeljeni doprinosi koji je Srbija uoči konferencije COP21, među prvim državama predala. Preciznije rečeno, dr Đurđević je bio deo tima koji je izradio klimatske scenarije i procene ranjivosti promene klime. Prema njegovim rečima klimatskim modelom i izračunavanjima kako će klima da se razvija može se uraditi optimistički i pesimistički scenario. Na osnovu tih brojeva gleda se uticaj na šumarstvo, poljoprivredu, ekologiju. Ovom prilikom želeli smo bliže da predstavimo istorijat i rezultate obrazovne instituciju koja se bavi izučavanjem klime u Srbiji.

Kratak istorijat i zanimljive činjenice o studijama meteorologije u Srbiji kriju brojne zanimljivosti i imena od svetskog značaja kada je metereologija u pitanju. Katedra za astronomiju i meteorologiju je osnovana na Filozofskom fakultetu Velike škole u Beogradu, u januaru 1880. godine. Milan Nedeljkovć je te godine bio postavljen za profesora astronomije i meteorologije. Posle izdvajanja Prirodno–matematičkog fakulteta iz Filozofskog godine 1947. na PMF-u su osnovana četiri odseka u koje je bilo raspoređeno deset nastavnih grupa. Jedna od novoustanovljenih grupa, koja nije dotle postojala bila je meteorološko–klimatološka grupa, i pripadala je Matematičko–fizičkom odseku. Fizički fakultet 1990. godine postaje samostalna visoko obrazovna i istraživačka ustanova u okviru koga i danas funkcioniše Institut za meteorologiju.

Od 1964. godine, grupa za meteorologiju a kasnije institut se nalazi u izdvojenoj zgradi u Dobračinoj ulici u Beogradu, gde smo i vodili ovaj razgovor. Nešto više od 500 akademaca je dobilo zvanje diplomiranog meteorologa od 1950. godine, u koje ubrajamo i mastere meteorologije, posle prelaska na Bolonjski sistem studiranja. Prvi diplomirani meteorolog bio je Borivoje Dobrilović (diplomirao  02.10.1950), posle čije smrti je osnovan nagradni fond iz koga se danas dodeljuje nagrada koja nosi njegovo ime, i to svake godine za najboljeg studenta meteorologije, a svake druge godine za najbolji objavljani istraživački rad iz ove oblasti. Posebno značajno jeste, da je akademik Zaviša Janjić 2013. godine (nekada profesor na fakultetu) dobio najprestižniju međunarodnu nagradu iz meteorologije, koju jednom godišnje dodeljuje Svetska meteorološka organizacija i koja je zapravo nagrada za životno delo (tzv. IMO Prize).

vdjVladimir Đurđević: Naša katedra je odavno međunarodno priznata i ima dugu tradijicu- kaže dr Đurđević. Svake godine upisuje 30 studenata, do sada ima par stotina diplomaca i oko tridesetak njih radi u svetu. Metereologija je veoma komunikativna nauka i stručnjaci se lako povezuju. Naš kolega profesor Zaviša Janjić radi u Vašingtonu, dobitnik je međunarodnog priznanja i kreator numeričkog modela za prognozu vremena, koji metereološka služba SAD koristi za prognozu vremena. Prvi numerički model koji se mogao koristiti za prognozu vremena ali i simulaciju klime razvijen je upravo na ovom fakultetu sedamdesetih godina u saradnji sa tadašnjim Saveznim hidrometeorološkim zavodom. Profesori Fedor Mesinger i Zaviša Janjić su dali veliki doprinos razvoju ovog modela.

Profesor dr Đurđević podseća da je u žižu interesovanja javnosti tema o klimatskim promenama došla početkom dvehiljaditih. Tada su prvi put naučnici na naučnim osnovama, jasno mogli da izdvoje signal antropogenog uticaja na promenu klime u odnosu na prirodnu klimatsku varijabilnost. Početkom dvadesetog veka je kvantifikovano koliko bi povećanje  CO2 moglo menjati klimu, ali ne i koliko brzo. Više naučnika je shvatilo dimenzije problema i to da će se prirodna klimatska varijabilnost promeniti. Ta tema postaje sve više prisutna i sada imamo osmotrene podatke, analize gde vidimo da smo već izašli iz prirodne varijabilnosti.

Vladimir Đurđević: Teško je zaustaviti taj proces, još krajem 80-tih je bilo jasno da fosilna goriva dovode planetu u problem, i da je taj problem izvestan u budućnosti. Rešavanje tog problema je usko povezano sa odlukama, i sa politikom. Ipak ne možeš napraviti društvo sa emisijom CO2 vrednosti nula za godinu dana. Jedini način da se to reši je da tu odluku moraju doneti svi i da moraju ići do kraja , što se očekuje 22.aprila.- kaže profesor Đurđević- U jednom trenutku emisija zaista mora biti nula! U atmosferi emitovani CO2 iz antropogenih izvora ostaje vrlo dugo, reda veličine hiljadu godina, dok se recimo sumporovi oksidi mogu sprati sa kišom. Jednostavno nema prirodnih procesa koji bi omogućili da se antropogeni CO2 brzo smanji ili ukloni, i za više stotina godina će i dalje biti u atmosferi. I da sve sada stane, taj ugljenik ostaje.

EP: Da li verujete da će dogovori sa COP21 i potpisivanje sporazuma 22. aprila zaista dovesti do promena, imajući u vidu da su prethodni sporazumi doživeli neuspeh?

Vladimir Đurđević: COP21, dimenzije tog skupa, poruke sastanka, konsenzus sve ukazuje da je u pitanju presedan i da će uspeti ovog puta. Svi su postigli dogovor, što nije bio slučaj na prethodnim sastancima. U Riju je na primer prisustvovalo samo desetak privatnih kompanija , a sada ih je bilo preko 1000. I to govori da postoji ozbiljna zainteresovanost i razumevanje problema. Sporazum koji 22. aprila treba da bude potpisan postaje važeći kada najmanje 55 država koje emituju 55% ukupne emisije gasova potpiše dokument. Javljaju da je sada spremno 130 država, ali do kraja godine 90% će potpisati sporazum. Ipak, naglašavam da nema sankcija, nema represivnih mera čak i ako ne ostvare svoja obećanja zemlje potpisnice.

Prema rečima našeg sagovornika, EU već daje veliki doprinos i ide ispred svojih planova, ide ispred svojih obećanja. Iako nema sankcija i mehanizma za kaznu, važna je volja i inicijativa koju pokazuju , a ta inicijativa mora da objasni KOLIKO će i KAKO će se smanjiti zagađenje. U okviru našeg dokumenta o Nacionalnim opredeljenim doprinosima, Ministarstvo za poljoprivredu i životnu sredinu je u saradnji sa Agencijom za životnu sredinu i grupom ekperata je radilo procenu naših emisija gasova staklene bašte i plan šta treba da se promeni u sektoru energetike, privrede, poljoprivrede. Mi smo iskoristili mogućnost koju nisu sve države i dopunili dokument Aneksom koji se odnosi na ranjivost i rizike. Tu se predviđa promena temperature, i koliko će doći do klimatskih promena u zavisnosti od scenarija.

Vladimir Đurđević: Važno je da će 2020. godine početi sa radom Zeleni fond iz kojeg će države moći da povuku finansijska sredstva za inplementaciju mera mitigacije i adaptacije , Aneks za adaptaciju između ostalog i služi kao jedan od elementa potrebnih za procenu sredstava koja se mogu obezbediti kroz Zeleni fond. Što se tiče emisija gasova sa efektom staklene bašte Srbija bi prema ovom dokumetu trebalo da smanji svoje emisije u odnosu 1990. godinu za 9,8% do 2030. To je inače referentna godina za sve države i sada težimo realizaciji tog plana.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Foto konkurs – Balkanski zeleni pojas

gbBalkanski zeleni pojas je objavio foto konkurs koji će trajati do 30.juna 2016. Potrebno je poslati najviše 5 fotografija na kojima su predstavljene lepote biljnog i životinjskog sveta. Više detalja pročitajte na flajeru.

V.V.

Zbunjujuće oznake za energetsku efikasnost u EU

abcKlasifikacija, koju je EU revidirala 2010, uvela je nove kategorije koje idu i do A+++, što je razlika koja često promiče potrošačima. Problem je i to što proizvodi često nemaju ispravnu oznaku ili je uopšte nemaju. Ako neko kupi mašinu za veš sa oznakom A+ i pomisli da je time dobro pazario i ujedno sačuvao životnu sredinu, treba dobro da razmisli, piše agencija Francs pres. „Efikasnost oznake je dovedena u pitanje uvođenjem dodatnih kategorija sa ‘plusevima'“, rekla je Angeliki Malizu, koordinatorka projekta za ekodizajn u Evropskoj asocijaciji organizacija potrošača (BEUC). Ona je podržala inicijativu za vraćanje sistema označavanja slovima bez dodataka, što je Komisija predložila u julu prošle godine. Potrošači, koji su u velikoj meri prihvatili označavanje slovima od A do G od kada je uvedeno počektom 1990-tih, ne primećuju toliko razliku između A i A+ koliko između A I B, rekla je Malizu.

Kada je reč o mašini za pranje veša, A+ je praktično postalo oznaka za kategoriju sa lošijim performasnama, pošto se više ne mogu pronaći aparati sa nižom oznakom. Tehnološki razvoj, podstaknut evropskim propisima za ekološki dizjan čiji je cilj usmerenje ka održivom razvoju, doveo je do toga da preovlađuju više kategorije. Takav sistem označanja izaziva zabunu među potrošačima koji zbog oznake A+ pogrešno misle da su kupili proizvod visokih performansi koje će mu omogućiti da istovremeno smanji troškove i emisije gasova, i zbog toga su spremni da plate skuplji proizvod, kaže koordinator evropske nevladine organizacije Kulprodakts (CoolProducts) Stefan Arditi.

Drugi problem predstavlja to što proizvodi često nisu dobro označeni ili i nemaju oznake. Prema nedvanom istraživanju, u nekoj radnji svaka treća etiketa nije dobro napisana a na svakom petom proizvodu je i nema. „Smatramo da rasipanje energije košta više od 10 milijardi evra godišnjih ušteda u Evropi“, kaže DŽek Hanter iz a životnu briselske nevladine organizacije Evropska kancelarija za životnu sredinu. Uštede energije u evropskim domaćinstvima, koje proističu iz direktiva za ekodizjan i označavanje energetskih performansi, procenjuju se na 464 miliona evra. Međutim, industrijski sektor je uglavnom skeptičan. „Podržavamo vraćanje lestvice od A do G. To bi trebalo odmah učiniti u slučajevima kada većina modela određene vrste proizvoda označena kategorijama sa ‘plusom’ i gde preovlađaju oznake visokih performansi“, smatra Andrea Vojt, direktorka evropskog udruženja proizvođača sistema za hlađenje i grejanje EPEE.

 Predlog Evropske komisije o reviziji sistema označavanja uskoro treba da razmotre Evropski parlament i Savet EU. Italijanski poslanik u Evropskom parlamentu Dario Tamburano, koji je izvestilac za taj predlog, dovršio je svoje predloge i nada se da će dogovor biti postignut pre kraja godine. „Cilj je da se kod građana obnovi poverenje posle skandala sa Folksvagenom“, rekao je Tamburano za AFP. „Bez poverenja niko neće verovati oznakama“, dodao je on. Predlog tog poslanika predviđa nedvosmislenu zabranu aparata koji su tako podešeni da prikazuju drugačije rezultate na testovima. Tamburano, koji podržava inovacije i nove tehnologije, predlaže označavanje sa kodom pomoću koga se preko pametnih telefona mogu dobiti dodatne informacije. Korišćenje novih tehnologija omogućilo bi sprovođenje ideje o uspostavljanju „baze podataka o proizvodima“ koju je iznela Evropska komisija, ali je naišla na hladan prijem kod proizvođača.

Tamburano smatra da bi proizvodi mogli da se na osnovu podataka porede ili da se čak izbor prioizvoda prilagodi nekoj zemlji davanjem informacija o ceni energije. Nacrt zakona predviđa da se, kako bi se izašlo na kraj sa dominacijom najviših oznaka, uspostavi sistem automatske revizije od trenutka kada određen udeo modela dobije najvišu oznaku. „Treba se okrenuti budućnosti, biti ambiciozniji“, kaže italijanski poslanik. On u tome vidi i priliku za promovisanje „inteligentnih“ aparata koji će moći da komuniciraju sa električnom mrežom i određuju na osnovu cene energije i opterećanja mreže u kome je trenutku najbolje da se uređaj uključi.

Vesna Vukajlović

Izvor: www.euroactiv.rs

Organizovana akcija čišćenja divlje deponije u Podgorici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sredu 13. aprila 2016. godine u Podgorici u Crnoj Gori organizovana je ekološka akcija čišćenja prostora između dvorišta OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ i reciklažnog dvorišta u naselju Konik.

Pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom gospodin Aleksandar Andrija Pejović izjavio je da akcija čišćenja predstavlja konkretan doprinos na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji kada je reč o zaštiti životne sredine. Istakao je da Crna Gora želi da pokaže konkretnim primerima da svi možemo doprineti zaštiti životne sredine.

Predstavnik NVO „Green Home“ gospođa Ksenija Medenica dodala je da se ovom akcijom šalje poruka o lošim aspektima odlaganja otpada na mestima koja nisu za to predviđena. Navela je da NVO „Green Home“ ima za cilj da podstakne mlade na razmišljanje i odgovoran odnos prema životnoj sredini. Istakla je da u Crnoj Gori postoji samo tri reciklažna dvorišta i jedan reciklažni centar, dok je oko 350 divljih deponija. Izjavila je da bi nadležni organi trebalo da organizuju edukativne ekološke radionice, akcije čišćenja i kampanje o podizanju svesti građana kada je reč o zaštiti životne sredine, ali i da revnosnije primenjuju kazne predviđene Zakonom o upravljanju otpadom kako bi se zaštitila životna sredina.

Akciju čišćenja organizovali su Ministarstvo spoljnih poslova i evropskih integracija Crne Gore, NVO „Green Home“, JKP „Čistoća“ i učenici OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“.

Sledeća akcija čišćenja biće organizovana na teritoriji Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Sandra Jovićević

U toku radovi na povećanju EE u OŠ „Dragojlo Dudić“ u Beogradu

gradjevinarstvo rs energetska efikasnost

U ponedeljak 11. aprila 2016. godine počeli su radovi na rekonstrukciji OŠ „Dragojlo Dudić“ u Beogradu.

Direktor Agencije za investicije i stanovanje gospodin Luka Petrović izjavio je da su u ovoj osnovnoj školi predviđeni radovi na obnovi fasade radi zadovoljenja zahteva energetske efikasnosti, zatim ugradnja PVC stolarije, sanacija zidova, plafona, krova i podova, kao i zamena unutrašnje stolarije. Osim toga, biće ugrađene potrebne instalacije za vodovod i kanalizaciju, kao i elektro i mašinske instalacije.

Procenjena vrednost radova iznosi oko 95 miliona dinara, a očekuje se da će rekonstrukcija biti završena u roku od devet meseci.

Sandra Jovićević

foto: gradjevinarstvo.rs

Jubilarni deseti Supernatural Festival održaće se u Košutnjaku

SN pinkink 2016 genericki, FINALSupernatural Festival ove godine slavi deset godina postojanja i biće održan 23. aprila na prostoru Hajdučke česme u Košutnjaku, sa početkom u 11h. Posetioci će biti u prilici da uživaju u čistom vazduhu, suncu, zelenilu i muzici na „Supernatural pikniku“ koji spaja ekologiju sa zabavom. Ulaz na festival je besplatan. Jedinstveni festival u prirodi, Supernatural, već deset godina okuplja ljude svih uzrasta, a bavi se ekološkim temama i uopšte zdravim načinom života.

Želja organizatora je bila da se jubilarno deseto izdanje održi u Košutnjaku, gde je prvi Supernatural festival održan 2007. godine, sa idejom da se posetioci upoznaju sa međunarodnim danom Planete Zemlje i ekološkim vrednostima. Naredna tri izdanja Supernatural festivala održana su na prostoru Hajdučke česme. Godine 2011. Supernatural se seli u Botaničku baštu Jevremovac, a tokom 2012 – 2015. godine Supernatural je okupljao više hiljada posetilaca u Supernatural parku na Adi Huji. I ove godine, posetioci imaju priliku da se druže, uživajuju u dnevnom svetlu i prirodi.

Vesna Vukajlović

U planu izgradnja solarne elektrane u Sisačko-moslavačkoj županiji

solar 1

U opštini Martinska Ves u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj u planu je izgradnja fotonaponske solarne elektrane.

Župan Sisačko-moslavačke županije gospodin Ivo Žinić prilikom obilaska lokacije na kojoj će biti izgrađena solarna elektrana izjavio je da se ideja o realizaciji ovog projekta javila prošle godine, nakon što su uvideli da županija za oko 200 objekata u svom vlasništvu za električnu energiju izdvaja oko 10 miliona kuna godišnje. Kako je istakao, izgradnjom solarne elektrane ovi troškovi bi se značajno smanjili, a projekat bi mogao biti realizovan u roku od 2,5 godine. Gospodin Žinić je dodao da bi u projekat županija uložila oko pola miliona evra sopstvenih sredstava, dok bi ostatak bio obezbeđen iz evropskih fondova i Fonda za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Hrvatske.

Predstavnici Končar Instituta za elektrotehniku istakli su da će u prvoj fazi nakon definisanja projektnog zadatka biti izrađena studija izvodljivosti, a zatim idejni projekat sa lokacijskom dozvolom i glavni projekat gde će biti pokazana ekonomska isplativost projekta i optimalna snaga elektrane.

U planu je da solarna elektrana ima snagu od 8MW, a vrednost investicije procenjena je na oko 80 miliona kuna.

Sandra Jovićević

foto: sma-america.com

Nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja za projekat tretmana neopasnog i opasnog otpada u Boleču

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja za projekat tretmana neopasnog i opasnog otpada u mobilnom postrojenju u Boleču, a čiji je nosilac projekta kompanija „Ezo grupa“.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Puštena u rad trafostanica „Ljig“

Foto: eps.rs

eps

U utorak 12. aprila 2016. godine puštena je nova trafostanica 110/35/20kV „Ljig“.

Vršilac dužnosti direktora JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Milorad Grčić izjavio je da će ovva investicija omogućiti dugoročnu stabilnost distribucije električne energije. Kako je istakao, ova trafostanica veoma je značajna za sigurno napajanje električnom energijom infrastrukturnih objekata duž novog autoputa „Beograd-Južni Jadran“, a njenim puštanjem u rad smanjuju se tehnički gubici.

Predsednik opštine Ljig gospodin Dragan Lazarević dodao je da će izgradnja trafostanice omogućiti razvoj čitavog kraja.

U izgradnju trafostanice „Ljig“, rekonstrukciju dalekovoda „Lazarevac-Ljig“ i opremanje dalekovodnog polja 110kV u trafostanici 110/35kV „Ovčaga“ uloženo je oko 300 miliona dinara, a sredstva je obezbedio EPS.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

„Zelena planeta“ ide „Vojvođanskoj zelenoj inicijativi“

zelena patrolaDruštvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije objavljuje da je žiri u sastavu: Branislav Marinkov, predsednik žirija, Predrag Ćurčić, predsednik Društva stručnjaka ekoloških nauka Srbije, prof. dr Lidija Amidžić, Danijela Božanić, Ministarstvo poljoprivrede i životne sredine, mr Gordana Brun, predsednica „Škole za opstanak“, tajnim glasanjem doneo jednoglasnu odluku da se VELIKA POVELjA „ZELENA PLANETA“ u 2016. godini dodeli Udruženju „Vojvođanska zelena inicijativa“.

Velika Povelja „Zelena planeta“ slovi za jedno od najznačajnijih priznanja u Republici Srbiji, koje se dodeljuje „Za učinjeno dobro prirodi“. Dodeljuje se jednom godišnje, na Dan planete Zemlje. Ovogodišnja svečanost uručenja Povelje, održaće se u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“ 23. Aprila u 11 sati.

Vesna Vukajlović

Idvorski električni traktor

idvorsIdeja o traktoru na električni pogon došla je od tima „Idvorski elektrik traktor“ koji čine dr Nikola Popov, Dalibor Marković i Ivan Jovanov, a ona ih je dovela do polufinala svetskog takmičenja preduzetnika u Stenfordu. Da bi naš tim došao do 30 najboljih i tako imao priliku da svoju ideju prezentuje na Globalnom samitu preduzetnika krajem juna ove godine, potrebno je do 1. maja otići na stranicu : http://www.gistnetwork.org/content/tech-i-semi-finalists-voting i glasati za naš tim.

Inače, Idvorski je srednje ime Mihajla Pupina, koje je sebi pridodao po odlasku u Ameriku, čime je naglasio svoje poreklo.

Vesna Vukajlović

Kragujevčani dobili 500 novih kanti za smeće

Postavljanje-kanti-u-Kragujevcu-300x240U Kragujevačkom Velikom parku krenulo se sa akcijom postavljanja 500 novih kanti za smeće na teritoriji grada, koje su kupljene sredstvima Ekološkog fonda. Početku akcije prisustvovao je član Gradskog veća za zaštitu životne sredine Vladimir Maksimović. Iz ekološkog fonda izdvojeno je preko milion dinara za kupovinu 500 novih metalnih kanti za smeće, koje će biti postavljene na najfrekventnijim lokacijama u gradu. Sa početkom akcije krenulo se iz Velikog parka, a postavljanjem novih kanti očekuje se od građana da ih i koriste i ubuduće ne stvaraju male divlje deponije.

Ovo je nastavak akcije koja je započeta prošle godine kada je Grad Kragujevac dobio 200 novih kanti za smeće, zahvaljujući sredstvima građana od takozvanog ekološkog dinara. To nije jedino zašta ćemo trošiti novac iz ekološkog fonda. U narednom periodu pojačaćemo akciju čišćenja divljih Vladimir Maksimović, član GV za zaštitu životne sredine u Kragujevcu deponija zajedno sa JKP Čistoća i gradskim Zelenilom, a ovu akciji ćemo takođe finansirati iz ekološkog fonda, kako bi oplemenili one površine na kojima su se nalazile divlje deponije, a ujedno sprečili stvaranje novih – rekao je Vladimir Maksimović, član GV za zaštitu životne sredine u Kragujevcu.

Zahvaljujući ekološkom fondu, ekološkom dinaru i sredstvima koja se ulažu za unapređenje i zaštitu životne sredine, u planu je da se nastavi i sa akcijom uklanjanja divljih deponija. U saradnji sa gradskim Zelenilom nastaviće se i sa sadnjom novih sadnica u Velikom parku, kao i parku kod Velike pijace. U planu je i uređenje zelenih površina kao i košenje korova.

Vesna Vukajlović