Home Blog Page 1279

Završen remont bloka TENT A4

tent.rs

PD TE „Nikola Tesla“ saopštilo je da je završen standardni remont bloka TENT A4 i da je blok sinhronizovan na mrežu.

Kako je istaknuto, najbitniji radovi obavljeni su na održavanju kotlovskog, turbinskog i elektro postrojenja i na spoljnim objektima, a zamenjeni su i prigušivači buke na ventilima sigurnosti kotla.

U saopštenju se navodi i da je remontna sezona u TENT-u započela početkom marta remontom u TE „Morava“, nastavljena je remontom u TE „Kolubara“, a nedavno je započet i remont bloka TENT B1 i TENT A3. U planu su i standardi remontni radovi na ostalim termo blokovima TENT A, kao i kapitalni remont bloka TENT B2.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Počela izgradnja fabrike vode u Vršcu

Foto-ilustracija: cleanwatera

voda cleanwateraction.org

U ponedeljak 18. aprila 2016. godine u Vršcu postavljen je kamen temeljac za izgradnju fabrike vode.

Fabrika za prečišćavanje vode nalaziće se u Pavlišu, a njena vrednost iznosiće oko 6 miliona evra. Kompanija „Drugi oktobar“ uz pomoć kredita KfW banke obezbedila je 3,6 miliona evra za izgradnju fabrike, dok je ostatak sredstava donirala Vlada Nemačke. Fabrika će prečišćavati amonijak i mangan u vodi kojom se snabdeva Vršac kako bi građani dobili kvalitetnu i higijenski ispravnu vodu. U planu je da projekat bude realizovan do maja 2017. godine.

Ugovor o izgradnji fabrike za prečišćavanje vode u Vršcu potpisan je sredinom decembra 2014. godine između direktora preduzeća „Drugi oktobar“ gospodina Ljubisava Šljivića i predstavnika konzorcijuma kompanija „Delta Inženjering“ i „Aqualia“ gospodina Huana Bofila.

Sandra Jovićević

foto: cleanwateraction.org

Predstavljen monitoring životne sredine u AP Vojvodina

18042016_zavod_1

U ponedeljak 18. aprila 2016. godine u Novom Sadu održan je okrugli sto „Monitoring životne sredine u AP Vojvodina – površinske vode i nepoljoprivredno zemljište“.

Pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine AP Vojvodine gospodin Slobodan Puzović izjavio je da je životna sredina često na margini u odnosu na ekonomske i socijalne aspekte, a monitoring životne sredine uglavnom je potcenjen. Kako je istakao, bez adekvatnog monitoringa ne zna se stvarno stanje životne sredine, a bitan je i za ispunjavanje zahtevnih evropskih standarda u ovoj oblasti. Dodao je da se monitoringom mogu baviti samo akreditovane institucije i stručnjaci sa odgovarajućim dozvolama kako bi tako dobijeni podaci mogli da se stave u regionalnu, nacionalnu i međunarodnu bazu podataka.

Gospodin Puzović je naveo da samo uz kontinuitet praćenja parametara zemljišta, vode, vazduha, biološke raznovrsnosti možemo sagledati promene. Kako je dodao, monitoring je značajan zbog utvrđivanja crnih ekoloških tačaka, ali i zbog modifikovanja ciljeva, prilagođavanja metoda i postizanja najboljih rezultata sa najmanje resursa. Istakao je i da monitoring u Srbiji mora biti na znatno višem nivou od trenutnog.

U okviru okruglog stola predstavljen je monitoring površinskih voda u AP Vojvodina, kao i rezultati monitoringa nepoljoprivrednog zemljišta. Istaknuto je i da se monitoring na teritoriji AP Vojvodine sprovodi od 2002. godine.

Sandra Jovićević

foto: vojvodina.gov.rs

H&M koristi 78 odsto energije iz obnovljivih izvora

hhmmUdeo korišćenja električne energije iz obnovljivih izvora unutar kompanije H&M povećan je na 78 odsto u protekloj godini, a svake godine povećava se i korišćenje materijala iz održivih izvora, koje je dostiglo 20 odsto od ukupno iskorišćenog materijala. To se navodi u izveštaju o održivom razvoju za 2015. godinu, koji je objavila kompanija H&M. U izveštaju se navodi da je kompanija smanjila ukupne emisije prošle godine za 56 odsto u odnosu na 2014, upravo zbog korišćenja energije iz obnovljivih izvora. Udeo korišćenja električne energije iz obnovljivih izvora unutar kompanije iznosio je 27 odsto u 2014. godini.

S obzirom na činjenicu da su nove tehnologije i inovacije bitne kako bi se koristili reciklirani ili drugi materijali iz održivih izvora, H&M će još intenzivnije raditi sa stručnjacima iz relevantnih oblasti i interesnim grupama da bi podstakli  još veći razvoj, poručuju iz kompanije.  Budući da je pamuk najčešći materijal u proizvodnji tekstila, H&M postepeno povećava korišćenje pamuka iz održivih izvora. Organski, reciklirani i „Better Cotton“ (pamuk sertifikovan od strane BCI) čini trećinu korišćenog pamuka u 2015, približavajući kompaniju cilju da koristi samo pamuk iz održivih izvora do 2020. godine. Reciklirani pamuk je nastao od sakupljene odeće, putem H&M-ovog programa prikupljanja odeće, dok je reciklirani poliester napravljen od preko 90 miliona PET boca, navodi se u saopštenju kompanije.

Vesna Vukajlović

www.tanjug.rs

Gas će dodatno pojeftiniti, Srbijagas se pravno razdvaja 1.jula

bajU narednom kvartalu godine može se očekivati novo pojeftinjenje gasa, izjavio je juče u Pančevu generalni direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović. „U narednom kvartalu će biti novo pojeftinjenje gasa i, ako ne bude skoka dolara, gas će pojeftiniti“, rekao je Bajatović novinarima prilikom posete HIP Azotari u Pančevu.  Poslednje pojeftinjenje gasa bilo je od 1. aprila kada je pojeftinio u proseku za 12,7 odsto za javne snabdevače, a za domaćinstva za 11,8 odsto.

Bajatović je kazao i da sve što se tiče restrukturisanja „Srbijagasa“ teče u skladu sa planom koji je usvojila Vlada.  „Očekujemo da Svetska banka dođe da uradi  konačan model finansijskog restrukturiranja“, rekao je Bajatović. On je kazao i da pravno razdvajanje po delatnostima nije problematično i da će ono startovati od 1. jula. „Gotovo sve potrebne aktivnosti na tu temu su obavljene i ostaje da rasporedimo radnike, da obezbedimo prostor i ne očekujem druge probleme“, rekao je Bajatović.

www.tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Neuspeli pregovori u Dohi izazvali pad cene nafte

naftaCena nafte u svetu je u pala posle neuspešno završenih pregovora najvećih proizvođača nafte u Dohi, gde učesnici nisu uspeli da se dogovore o zamrzavanju proizvodnje crnog zlata. Analitičari smatraju da će predstojeći rast cena crnog zlata verovatno biti nivelisan, navodi agencija „Market voč“. Nakon nafte, padom je danas otvorena i ruska berza. Prema podacima Moskovske berze indeks MMVB (Moskovske međubankarske monetarne berze) opao je za 0,8 odsto (do 1.892 poena), a na berzi RTS — za 3,8 odsto (do 871 poena).

Ministar energetike Rusije Aleksandar Novak komentarisao je neuspeh pregovora o zamrzavanju nivoa proizvodnje nafte. Novak ne smatra da je Teheran kriv za neuspeh sporazuma.  Na pitanje novinara o stavu Saudijske Arabije, Novak je odgovorio da misli da je osnovni uzrok različiti pristup uslovima sporazuma, a što se tiče samog zamrzavanja, svi smatraju da je to razumna šansa. Zemlje-proizvođači nafte u nedelju nisu uspele da postignu sporazum o zamrzavanju proizvodnje tog energenta. Sastanak u Dohi počeo je sa šest i po sati zakašnjenja, jer je Saudijska Arabija iznenada zatražila da na skupu učestvuju sve zemlje OPEK-a, uključujući Iran, koji je saopštio da je spreman da zamrzava proizvodnju nafte tek kada dostigne obim iz perioda pre sankcija, od četiri miliona barela dnevno. Sledeći put će zemlje-izvoznice nafte pregovarati o mogućem zamrzavanju proizvodnje tog energenta na sastanku OPEK-a u Beču u junu.

Izvor: www.sputniknews.com

Vesna Vukajlović

Doneta odluka o dodeli sredstava za projekte korišćenja solarne energije u javnim ustanovama

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine saopštio je da je doneo odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja solarne energije za pripremu tople potrošne vode u objektima javne namene.

Bespovratna podsticajna sredstva dodeljena su bolnicama u Somboru, Sremskoj Mitrovici i Specijalnoj bolnici „Rusanda“ u Melencima, gerontološkim centrima u Subotici, Rumi i Bačkoj Palanci, Domu „Othon“ u Bačkoj Topoli, Domu zdravlja u Novom Sadu i Narodnom pozorištu u Somboru. Ukupan iznos dodeljenih sredstava iznosi 28 miliona dinara.

Podsetimo, konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja solarne energije za pripremu tople potrošne vode u objektima javne namene raspisan je 2. marta 2016. godine.

Odluku možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Doneta odluka o dodeli sredstava za projekte korišćenja biomase u javnim ustanovama

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine saopštio je da je doneo odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja biomase za proizvodnju toplotne energije u javnim ustanovama.

Bespovratna podsticajna sredstva dodeljena su osnovnim i srednjim školama u Kupinovu, Titelu, Vrdniku i Opovu, Domu zdravlja u Novom Sadu i Gerontološkom centru u Bačkoj Palanci. Ukupan iznos dodeljenih sredstava iznosi 21.125.722,33 dinara.

Podsetimo, konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja biomase za proizvodnju toplotne energije u javnim ustanovama raspisan je 2. marta 2016. godine.

Odluku možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Održan subregionalni trening inspektora za zaštitu životne sredine

TRJ5524-250x167

Od 12. do 14. aprila 2016. godine u Beogradu održan je subregionalni trening za inspektore za zaštitu životne sredine.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, cilj treninga bio je izgradnja kapaciteta u sprovođenju propisa iz oblasti zaštite životne sredine kroz povećanje efikasnosti nspekcijskih organa u kontroli IPPC i Seveso postrojenja, ali i razmena informacija između inspekcijskih organa regiona, kao i unapređenje i razmena iskustava i znanja sa zemljama članicama Evropske unije.

U okviru treninga izvršen je celodnevni obilazak NIS rafinerije nafte u Pančevu, a učesnici su se upoznali sa radom, sistemom bezbednosti i svim merama koje ovaj privredni subjekt sprovodi u zaštiti životne sredine.

Trening je održan u okviru ECRAN/ECENA programa i finansijsku pomoć TAIEX-a, a učestvovali su inspektori za zaštitu životne sredine Republike Srbije, Holandije, Nemačke, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Ekološka akcija u Vranju povodom Dana planete zemlje

reciklazno postojanje

U ponedeljak 18. aprila 2016. godine u Vranju postavljeni su ekološki punktovi u školskim holovima povodom Dana planete zemlje.

Na ovim punktovima učenici i zaposleni mogu doneti tetra-pak ambalažu koja će zatim biti reciklirana, a svi koji budu učestvovali u ooj akciji dobiće ekološku poruku u znak zahvalnosti. Ambalaža će 22. aprila 2016. godine, na Dan planete zemlje biti prosleđena studentima Visoke škole strukovnih studija u Vranju koji u okviru Međunarodnog programa „Eko škole“ realizuju akciju „Eko paket“.

Punktovi će biti postavljeni do 21. aprila, a organizatori ove akcije su Centar za talente u saradnji sa Visokom školom strukovnih studija u Vranju, OŠ „1. maj“ iz Vrtogoša, Medicinskom školom „Izabel Emsli Haton“ i Gimnazijom „Bora Stanković“ u Vranju.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Održan sastanak povodom projekta prečišćavanja otpadnih voda u Nišu

studija-2

U petak 15. aprila 2016. godine u Nišu održan je sastanak povodom predstavljanja studije izvodljivosti za projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Nišu.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da je izgradnja postrojenja za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Nišu od izuzetnog značaja, kao i da će resorno ministarstvo i Vlada Republike Srbije dati podršku ovom projektu.

Kako se navodi u saopštenju Niša, studiju izvodljivosti za projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Nišu finansira Švedska agencija za međunarodnu saradnju (SIDA) kroz program tehničke pomoći, a prioritetni program za investiranje predstavlja izgradnja kolektora, postrojenja za tretman otpadnih voda i postrojenja za dodatni tretman mulja.

Sandra Jovićević

foto: ni.rs

Dva miliona evra za novi kolektor za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu

Gradonačelnik Leskovca, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i ambasador Kraljevine HolandijeU petak je u Leskovcu zaključena saradnja između Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i Grada Leskovca povodom donatorske podrške za izradu projektno tehničke dokumentacije za tender za radove na rekonstrukciji i izgradnji novog kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu. Kao domaćin skupa, prisutnima se obratio gradonačelnik Leskovca, gospodin Goran Cvetanović, istakavši važnost koji će ovaj projekat imati za grad.

„Veliku zahvalnost dugujemo Vladi Republike Srbije i Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine što su nam pružili pomoć u pronalaženju kontakata i donacija, kao i prilikom planiranja realizacije ovog projekta, koji će Leskovčanima omogućiti kvalitetniji život“, naveo je Cvetanović. Razvoj neophodne infrastrukture u oblasti upravljanja vodama u Leskovcu podržale su Holandija i EU, u saradnji sa Vladom Srbije i Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine.

„Vlada Holandije podržava ovaj projekat sa oko 8 miliona evra, čiji je cilj priključivanje na kanalizacionu mrežu najugroženijih slojeva stanovništva. Prva faza koja se odnosi na detaljni dizajn je gotovo završena, i radujemo se nastavku realizacije projekta, u okviru kojeg će više od 15 prigradskih naselja biti priključeno na novi sistem otpadnih voda. Uspostavljanje održivog sistema upravljanja vodama u gradu je jedan od ključnih preduslova za dalji ekonomski razvoj područja“, istakao je ambasador Holandije, Henk Van den Dool, i dodao da je zaštita životne sredine od presudnog značaja za pristupanje Srbije EU.

„Podrškom Vlade Republike Srbije od dva miliona evra za izgradnju glavnog kolektora, grad Leskovac će imati savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, u skladu sa evropskim standardima zaštite životne sredine. Zahvaljujući naporima gradonačelnika Leskovca, gospodina Cvetanovića, i uspešnoj saradnji sa Vladom Republike Srbije, rukovodstvo Leskovca će ispraviti greške svojih prethodnika i omogućiti svojim građanima održivo korišćenje vodnih resursa i zdravu životnu sredinu“, istakla je državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, gospođa Stana Božović, i dodala da će se ovim projektom omogućiti i izgradnja kanalizacione mreže u Leskovcu, koja je ujedno donacija Vlade Holandije u iznosu od skoro 8 miliona evra.

Vesna Vukajlović

Najtopliji mart u poslednjih 136 godina

9fec14f0.279x371Mesec mart ove godine bio je najtopliji u poslednjih 136 godina, a prosečne temperature skočile su širom sveta za 1,28 stepeni, saopštio je NASA svemirski centar Godar u Merilendu. U martu 2010. godine zabeležen je porast prosečnih temperatura širom sveta za 0,92 stepena. Porast temperatura posebno je izražen na ekstremnim severnim geografskim širinama, regionu koji je najosetljiviji na toplotu. Skok temperature na 7 stepeni iznad proseka znači intenzivnije topljenje leda, dužu sezonu topljenja, nestanak tankog leda, a ono što najviše zabrinjava je ulivanje milijardi tona vode u slane okeane, što će poremetiti sposobnost kretanja toplih struja. NASA upozorava da su oktobar, novembar, decembar, januar, februar i mart srušili rekorde u globalnim temperaturama, kao i da se taj trend nastavlja.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

UN najavile rekordnih 155 zemalja potpisnica sporazuma o klimi

un_1000x0Rekordan broj 155 zemalja, potpisaće 22. aprila na svečanosti u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku ključni međunarodni sporazum o prevazilaženju klimatskih promena, saopštile su u petak UN. Portparol UN Farhan Hak izjavio je da pet zemalja Barbados, Belize, Tuvalu, Maldivi i Samoa, ne samo što će tada potpisati sporazum postignut u Parizu decembra prošle godine, već će na svečanosti u Njujorku uručiti i svoje odluke o njegovoj ratifikaciji.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun, francuski predsednik Fransoa Oland i francuska ministarka za životnu sredinu Segolen Rojal koja je zadužena za svetske pregovore o klimi, pozvali su na svečanost potpisivanja lidere sve 193 države-članice UN. Više od 60 šefova država i vlada planira da dođe, kažu UN. Dosadašnji rekord, sa 119 potpisa već prvog dana potpisivanja nekog međunarodnog sporazuma, drži Konvencija o Pravu mora iz 1994. godine. Sporazum iz Pariza stupiće na snagu 30 dana pošto najmanje 55 zemalja koje proizvode bar 55 odsto svetske emisije gasova staklene bašte, deponuju kod generalnog sekretara UN svoje ratifikacione instrumente ili druga dokumenta koja potvrdjuju da prihvataju taj sporazum.

Na spisku zemalja koje nameravaju da potpišu sporazum iz Pariza su zemlje-glavni izvori emisije gasova sa efektom staklene bašte, koji su uzrok zagrevanja klime u svetu: Kina, SAD, Japan, Indija, Brazil, Australija i mnoge zemlje Evropske unije, uključujući Nemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Španiju. Tim sporazumom je postavljen zajednički cilj da se globalno zagrevanje zadrži na manje od dva stepena Celzijusa rasta u odnosu na predindustrijsku eru, i da se nastave napori da se porast temperature ograniči do 1,5 stepena Celzijusa. To od svih zemalja zahteva da podnesu akcione planove za klimu i da ih dopunjavaju svakih pet godina, iako ti planovi nisu pravno obavezujući. Generalni sekretar Ban je naglasio da je svečano potpisivanje samo prvi korak u ubrzavanju napora za suzbijanje klimatskih promena.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Proizvodjači nafte o zamrzavanju proizvodnje, Iran odsutan

katar-sami-nafta_1460891806.545x371Predstavnici zemalja proizvodjača nafte sastali su se juče u Kataru gde će razmotriti moguće zamrzavanje proizvodnje nafte, ali odluka Irana da ne učestvuje u pregovorima može da utiče na dogovor. Ključni proizvodjači razmatraju zamrzavanje proizvodnje nafte kako bi se suprotstavili globalnom trendu pada cene nafte na tržištu. Učesnici, uključujući i saudijskog ministra za naftu Alija al Naimija, prošli su bez komentara pored novinara okupljenih u luksuznom hotelu u Dohi i uputili su se na sastanak najvećih svetskih proizvodjača. Sjedinjene Američke Države, koja su postale jedan od najvećih proizvodjača nafte iz uljnih škriljaca, ne prisustvuju sastanku.

Predstavnici Katara, Rusije, Saudijske Arabije i Venecuele složili su se na sastanku održanom u februaru u Dohi da će ograničiti eksplotaciju svojih sirovina, ako i ostali proizvodjači učine isto. Ograničenje proizvodnje nafte moglo bi, kako se navodi, da utiče na povećanje cene „crnog zlata“ na tržištu nakon dramatičnog pada cena još od leta 2014. godine, kada je jedan barel nafte vredeo nešto više od 100 dolara. Iran ne želi da podrži zamrzavanje proizvodnje nafte i pokušava da nadoknadi gubitke izazvane medjunarodnim sankcijama.

U medjuvremenu, radnici u naftnoj industriji u Kuvajtu stupili su u štrajk zbog najavljenog zamrzavanja proizvodnje. Hiljade radnika okupilo se na demonstracijama u gradu Ahmadi gde se nalazi centrala kuvajtske nacionalne naftne kompanije „Oil i co“. Okupljeni demonstranti nosili su transparente na kojima je pisalo „ne mešajte se u prava radnika u naftnoj industriji“ i „nećemo dozvoliti da nam oduzmete naša prava“.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

U planu razvoj komunalne infrastrukture u Kruševcu i Vranju

zorana-govor_kss-1604

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlovićš potpisala je 16. aprila 2016. godine sporazum sa predstavnicima Nemačke banke za obnovu i razvoj (KfW) o donaciji za izradu studija izvodljivosti i pripremu projekata o upravljanju čvrstim otpadom u Kruševcu i Vranju. Ovom prilikom potpisan je i ugovor između JKP „Vodovod Kruševac“ i kompanije „Aktor“ za projektovanje i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Kruševcu.

Gospođa Mihajlović je izjavila da je u planu da do 2020. godine svi gradovi u Srbiji imaju uređeno pitanje kanalizacije, prečišćavanja otpadnih voda i komunalnog otpada. Istakla je da bez komunalne infrastrukture nema razvoja gradova, a potpisani ugovori su korak bliže tome.

Direktor kancelarije KfW banke u Beogradu gospodin Arne Gos naveo je da su projekti za koje su potpisani ugovori veoma važni za zaštitu životne sredine, a dodao je i da KfW banka ima dobru saradnju sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ugovori su potpisani u okviru programa „Vodosnabdevanje i otpadne vode“, a KfW banka i Srbija su obezbedile 24 miliona evra, od čega je 15 miliona evra predviđeno za projekat prečišćavanja otpadnih voda u Kruševcu, dok će ostatak biti namenjen za izgradnju kolektora i kanalizacione mreže u Kruševcu.

Projekat izrade studija izvodljivosti i pripreme projekata o upravljanju čvrstim otpadom u Kruševcu i Vranju vredan je 25 miliona evra, a KfW banka obezbedila je donaciju u vrednosti od milion evra.

Sandra Jovićević

foto: tanjug.rs