Home Blog Page 1250

Počinje realizacija projekta energetske efikasnosti u OŠ Hrasno u BiH

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Načelnik Opštine Novo Sarajevo gospodin Nedžad Koldžo i Sukhrob Khoshmukhamedov, zamenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH 12. jula 2017. godine potpisali su Ugovor za izvođenje radova na povećanju energetske efikasnosti na objektu Osnovne škole Hrasno.

Radovi će se izvoditi u okviru UNDP BiH projekta Zeleni ekonomski razvoj koji finansira Vlada Švedske i Fond za zaštitu životne sredine Federacije BiH, a opština Novo Sarajevo će pomoći realizaciju ovog projekta zajedno sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo.

Gospodin Koldžo istakao je da se radi o jednom jako važnom projektu, posebno zbog činjenice da je objekat OŠ Hrasno koju pohađa više od 700 učenika zbog starosti dotrajao, tako da je ova sanacija neophodna. Analizirajući stanje objekata osnovnih škola na području Opštine Novo Sarajevo utvrđeno je da je objekat ove škole jedan od najstarijih. Opština je preuzela na sebe obavezu i izradila projektnu dokumentaciju i sprovela Energetski audit što je neophodno prilikom apliciranja na projekat UNDP-a BIH Zeleni ekonomski razvoj koji finansira Vlada Švedske.

Predviđeno je da se u okviru radova za povećanje energijske efikasnosti na objektu OŠ Hrasno izvrši popravak oštećene krovne konstrukcije uz postavljanje termoizolacije, zameni fasadna stolarija, izradi termička fasada i ugrade termostatski ventili.

Projekat ukupne vrednosti 459.975 KM finansiraće Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo u iznosu od 166.715 KM, UNDP BiH i Vlada Švedske u vrednosti od 153.715 KM i opština Novo Sarajevo u vrednosti od 140.180 KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Slovenija se pridružila međunarodnom istraživačkom projektu za elektromobilnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Sloveniji je u sredu predstavljen savez za projekat Edison, strateški međunarodni evropski projekat elektromobilnosti u jugoističnoj Evropi, koji okuplja 40 partnera koji će posvećeno raditi na razvoju indukcionog bežičnog sistema punjenja električnih vozila, razvoju efikasnog pogona i novih aplikacija za elektromobilnost.

Inicijator projekta u Sloveniji je firma Hidria iz automobilske branše, a glavni partner mu je Kolektor. Slovenački cilj projekta, kog je ličnim prisustvom na predstavljanju podržao i premijer Miro Cerar, jeste razvoj domaćih tehnologija koje će prvo biti implementirane u Sloveniji i zatim ponuđene u inostranstvo.

Nalik na nemački projekat Industrija 4.0, ova država ima ambiciju da postane lider u novim tehnologijama. Reč je o povezivanju partnera koji rade na rešenjima s predstavnicima firmi koje proizvode vozila u konzorcijum, a među njima su Cluster GIZ ACS + D, Sieva, Petrol, kao i brojna slovenačka start-up preduzeća i međunarodni partneri.

Jedan od prvih poteza biće uvođenje električnih autobusa u Kopru za paralelno testiranje novih tehnologija punjenja, distribucija e-bicikala i gradnja inovacijskog centra za zelenu mobilnost.

Predsednik uprave Hidrije Iztok Seljak Sloveniju zbog svoje veličine i položaja vidi kao prirodni demonstracioni laboratoriju za zelenu mobilnost, a kao dobar primer navodi Zelenu Keltiku, u sklopu kojeg je u Bovcu, Kobaridu i Tolminu postavljeno 10 punionica za električna vozila u cilju ozelenjavanja prometa u NP Triglav.

U sklopu projekta Edison Slovenija već se priprema zahtev za evropski istraživački projekat u saradnji sa Austrijom i Mađarskom, a u martu iduće godine, kada se u Ljubljani sastaju evropski ministri saobraćaja, Slovenija se nada već nešto pokazati.

– Nemamo sve odgovore, ali znamo sve ključne problem – kaže Seljak i izražava nadu da bi elektromobilnost mogla stvoriti i do hiljadu radnih mesta.

Cilj je postavljanje punionica na autoputevima koje povezuju Minhen, Salcburg, Ljubljanu, Zagreb, Beograd, Skopje, Atinu i Istanbul, objavili su slovenački mediji, prenosi portal Energetika-net.

Kroz partnerstvo Edison je i deo projekta Zelena Balkanika koje podrazumeva gradnju punionica na koridoru Ljubljana – Zagreb – Beograd – Priština – Tirana – Dubrovnik –Zadar – Kopar i nazad. Projekat podržavaju predsednici devet država Jugoistočne Evrope i evropska komesarka za transport Violeta Bulc.

Nastavljene akcije uređenja javnih površina u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Akcija uređenja javnih površina u Leskovcu nastavljena je u centru grada u ulici Nikole Skobaljića, ispred stambenih zgrada u Mesnoj zajednici Stojan Ljubić.

Na ovom prostoru uređene su površine ispred ulaza zgrada, očišćen građevinski i komunalni otpad, pokošena je trava i oprane su ulice.

Akciju su organizovali Odeljenje za zaštitu životne sredine i JKP Komunalac uz podršku kompanije Por Verner Veber i Komunalne policije, a uređenju javnih površina pridružili su se i stanovnici pomenute mesne zajednice.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Počela realizacija projekta „Energetska obnova višestambenih zgrada“ u Hrvatskoj

Foto: mgipu.hr
Foto: mgipu.hr

Ministar građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske gospodin Predrag Štromar potpisao je i uručio korisnicima prve Ugovore o dodeli bespovratnih sredstava u okviru Poziva „Energetska obnova višestambenih zgrada“.

Potpisana su prva 32 Ugovora o dodeli bespovratnih sredstavaa, a ukupan iznos bespovratnih sredstava koji će se na osnovu navedenih Ugovora dodeliti korisnicima iznosi preko 66 miliona kuna iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Gospodin Štromar je naglasio kako je primljeno 649 prijava, od kojih kriterijume zadovoljava 596. Dodao je i da je ukupna investicija preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić rekao je da je rok za realizaciju projekta 18 meseci, kao i da je javni poziv trajao od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

PARKOVIJADA NA KOPAONIKU: Saznajte koji nacionalni park je pobedio na takmičenju (FOTO)

Foto: PZZP
Foto: PZZP

Javno preduzeće „Nacionalni park Kopaonik” bio je domaćin XVIII po redu Parkovijade koja je održana na Kopaoniku od šestog do devetog jula.

Zaposleni u Nacionalnim parkovima: „Tara”, “Đerdap”, “Kopaonik”, “Fruška Gora” i „Kozara”, kao i zaposleni u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Srbije, Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode i Zavodu za zaštitu prirode Srbije i predstvanici upravljača SRP ”Zasavica” su se nadmetali u više sportskih disciplina.

Prvo mesto u ukupnom plasmanu osvojio je NP „Tara”, drugo NP „Kopaonik”, a Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je zauzeo izuzetno treće mesto.

Pored sportskog takmičenja organizovan je i okrugli sto na kome su stručnjaci – zaštitari, predstavnici svih učesnika diskutovali o aktuelnim temama iz oblasti zaštite prirode i životne sredine.

Foto: PZZP

Organizator Parkovijade je za sve učesnike obezbedio obilazak manastira Gradac, Gradačke banje, Pančićevog vrha, najvišeg vrha Kopaonika (2017. m) kao i arheološki lokalitet Nebeske stolice. Pored toga, na putu do Kopaonika, učesnici Parkovijade su obišli i Prirodnjački centar u Svilajncu kao i manastir Studenicu.

Na Exitu sakupljeno oko 60 tona otpada

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iz JKP „Čistoća“ Novi Sad saopšteno je da je tokom Exit festivala sa Petrovaradinske tvrđave sakupljeno i otpremljeno oko 60 tona otpada.

Kako navodi direktor JKP „Čistoća“ gospodin Vladimir Zelenović, sav otpad prispeo sa ovog prostora odnešen je na trake u reciklažnom centru na dalju separaciju i preradu. Velika količina reciklažnog otpada sa Egzita podrazumeva limenke, karton, PET ambalažu, plastiku… Uz održavanje Petrovaradinske tvrđave, naš prioirtet je zaštita životne sredine i na ovaj način to pokazujemo, istakao je gospodin Zelenović.

Tokom pet festivalskih dana, samo na Petrovaradinskoj tvrđavi, podgrađu i keju, aktivno je radilo 80 radnika JKP „Čistoća“, dok je neposredno ili posredno, u kompletnoj organizaciji posla, bilo uključeno oko 150 zaposlenih u JKP „Čistoća“.

izvor: danas.rs

Sandra Jovićević

Uskoro rekonstrukcija hidroelektrane „Potpeć“

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia/Javno vlasništvo

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Elektroprivreda Srbije“, Sektor za ključne investicione projekte iz Beograda, podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu Projekta rekonstrukcije proizvodnih agregata i pripadajuće opreme hidroelektrane „Potpeć“, instalisane snage 3 x 20 MW, na reci Lim u opštini Priboj i projekta izgradnje dodatnog agregata na hidroelektrani „Potpeć“ instalisane snage 13,3 MW.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Novom Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Oduzeta dozvola za skladištenje otpada privrednom društvu YUCRON

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao pravni sledbenik Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, na osnovu člana 67. stav 6. Zakona o upravljanju otpadom objavljuje obaveštenje o oduzimanju Dozvole za skladištenje neopasnog otpada na lokacijama u Negotinu i Kragujevcu privrednom društvu „YUCRON“ d.o.o. Niš, sa sedištem u Nišu.

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, zabranjuje dalji prijem otpada u skladište otpada i obavezuje da se primene obavezne mere zaštite životne sredine, zdravlja ljudi i materijalnih dobara po prestanku rada i obavljanja aktivnosti upravljanja otpadom u skladištu otpada.

Više informacija o ovoj odluci možete dobiti ako klinete na sledeći LINK.

MAJA TODOROVIĆ: Mašinski fakultet se oduvek bavio energetskom efikasnošću, a sada obučavamo i energetske menadžere

Photo: EP
Foto: Privatna arhiva

U junu prošle godine počela je sa radom organizacija za obuku energetskih menadžera i ovlašćenih energetskih savetnika, odnosno započete su obuke za energetske menadžere. Prvi polaznici su stekli potrebna znanja i o zakonskim okvirima Sistema energetskog menadžmenta i standardu ISO 50001:2012. Zakon o efikasnom korišćenju energije (Sl.glasnik RS 25/2013) je predvideo da postoje organizacije koje mogu da sprovode obuke za energetske menadžere. Kada je konkurs raspisan 2015. godine, na osnovu dostavljene dokumentacije o tehničkim i kadrovskim potencijalima, doneta je odluka da Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu postane ovlašćena organizacija.

Centar je deo Projekta „Pomoć za unapređivanje sistema energetskog menadžmenta u svim sektorima potrošnje energije u Republici Srbiji”. Ovaj projekat, od kraja 2013. godine, zajedno realizuju Ministarstvo rudarstva i energetike i Japanska agencija za međunarodnu saradnju (Japan International Cooperation Agency – JICA). Na otvaranju Centra za energetsku efikasnost u oktobru 2016. godine , ministar rudarstva i energetike, gospodin Aleksandar Antić, podsetio je da se Srbija obavezala da do 2018. godine smanji ukupnu potrošnju energije za devet odsto. Tom prilikom je naglasio da je proteklih godina ostvarena ušteda od skoro šest odsto. Povodom svih ovih noviteta, imali smo čast da porazgovaramo sa zamenicom rukovodioca Centra- gospođom, profesorkom i doktorom nauka Majom Todorović. Proces nije lak, ali, kako kaže naša sagovornica, preduzimaju se pravi koraci.

EP: Moglo se čuti povodom otvaranja Centra za energetsku efikasnost da je za Srbiju značajnija ušteda energije, nego investicije u nove energetske objekte. Kako Vi lično gledate na otvaranje ovog centra?

Maja Todorović: Mašinski fakultet se oduvek bavio energetskom efikasnošću, pogotovo Katedre čije su matične naučne oblasti usko vezane za energetiku. Lično sam angažovana na Katedri za Termotehniku, a uža struka mi je grejanje i klimatizacija. Kao obrazovna institucija, mi smo i ranije imali osnovan jedan regionalni centar za energetsku efikasnost, što nas čini prepoznatljivom institucijom u ovoj oblasti. Možda je iz tog razloga Ministarstvo odlučilo da Centar za energetske menadžere i ovlašćene energetske savetnike bude otvoren ovde. Mi smo se i javili na poziv koji je Ministarstvo raspisalo, a odnosio se na dodeljivanje ovlašćenja za obuke energetskih menadžera.

Sam zakon o efikasnom korišćenju energije je predvideo uvođenje sistema energetskog menadžmenta. Taj sistem je organizovan po ugledu na sistem koji postoji u Japanu. Tako da je Vlada Japana, ponudila našem ministarstvu izvesnu podršku u uvođenju tog sistema, preko angažovanja JICA, japanske agencije za međunarodnu saradnju. U skladu sa tim donet je i Pravilnik koji se odnosi na same obuke. Pravilnikom je definisan svaki tip obuke. Imamo energetske menadžere za opštinsku energetiku, za industrijsku energetiku i energetiku zgrada.

EP: Šta su tačno zaduženja energetskog menadžera, da li se ove licence obnavljaju i za kakve poslove su nakon obuke spremni energetski menadžeri?

Maja Todorović: Energetski menadžer treba da doprinese jednom sinhronizovanom, metodičnom pristupu u praćenju tokova energije u svojoj oblasti. Tačnije, oni po zakonu treba da prate potrošnju kod velikih potrošača.U industriji, opštinama, zgradarstvu… On treba da sistematizuje podatke o tokovima energije i potrošnji energije na odgovarajući način. Potrebno je i da uradi godišnji ,energetski balans o čemu će obavestiti Ministarstvo. Na osnovu bilansa može da se uradi godišnji program unapređenja energetske efikasnosti. Energetski menadžer može, u svojoj oblasti ili firmi, da predloži mere koje će rezultirati uštedom energije. To je osnovni zadatak menadžera. A sa druge strane, Ministarstvo će imati precizne informacije o potrošnji energije, imajući u vidu sve mere koje treba da budu uvedene. Ne samo da se prati ukupna potrošena energija, već po vrsti, nameni i energentima koji se koriste.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Srbija je na listi zemalja koje neefikasno troše energiju u samom vrhu. Da li uz ovu novu instituciju Energetskog menadžera možemo da očekujemo napredak i promenu u realnim okvirima?

Maja Todorović: Proces nije lak. On je započeo još 2009. godine kada je uveden Zakon o planiranju i izgradnji u oblasti energetike zgrada. Uvođenjem člana 4. postala je obaveza uvođenje energetskih sertifikata za zgrade, ili kako ih zovemo popularno: energetskih pasoša. Kada tako posmatramo, urađeno je već dosta kampanja u tom procesu. Pretežno je akcenat bio na rezidencialnom sektoru, iako bi lider u tom pogledu trebalo da bude javni sektor. Svakako je dosta urađeno. Tu je i značajna podrška Ministarstva građevinarstva i infrastrukture, zatim nemačke agencije za međunarodnu saradnju i razvoj GIZ-a. Rađene su u međuvremenu i studije o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu.

Jednu takvu studiju finansirala je Svetska banka. Kod nas je najveći problem upravo razviti modele finansiranja projekata unapređenja energetske efikasnosti.

Treba obezbediti različite modalitete, kako bi različiti subjekti mogli da nađu onaj koji im najviše odgovara. I naravno, treba podstaknuti razvoj ESCO kompanija koje pružaju energetske usluge. Tako da u startu ne morate da uložite sredstva, već ESCO kompanija ulaže sredstva umesto vas, a naplatiće svoje usluge iz ušteda koje je ostvarila iz projekata koji je finansirala. Ti modeli finansiranja nisu kod nas na dovoljno visokom nivou razvijeni i mislim da bi država morala da ramotri i još neke podsticajne mere. Na primer: smanjene carinske stope za opremu i uređaje koji doprinose smanjenoj potrošnji energije.

EP: Već su prošla tri kruga obuke od osnivanja Centra, koliko trenutno ima energetskih menadžera u Srbiji, na koji način se zainteresovani kandidati prijavljuju za obuku?

Maja Todorović: Mi smo u junu 2016. sproveli prvu obuku, ona je bila namenjena opštinskoj energetici. Tada smo imali 40 polaznika. U jednom ciklusu obuke koji traje 6 dana, mi možemo imati najviše 40 polaznika. To je maksimum i zbog ograničavajućih kapaciteta za praktični deo nastave. U oktobru je ponovljen ciklus za opštinsku energetiku, imali smo 3 ciklusa za industriju i u februaru 2017. prvi ciklus za energetske menadžere u zgradarstvu. Za opštinsku obuku energetiku ukupno smo imali 70 polaznika, za industrijske menadžere oko 100, i jedna grupa od 40 polaznika je prijavljena za energetske menadžere u zgradarstvu. Nakon završene obuke, polaznici su u obavezi da urade samostalni rad.Tačnije moraju da urade plan i program energetske efikasnosti, a to prati njihov mentor. Nakon tog dela, smatra se da su uspešno završili obuku i mogu da polažu ispit. Posle položenog ispita, mi rezultate prosleđujemo ministarstvu, a nakon toga kandidati apliciraju za licencu kod Ministarstva. Videćemo da li će se obnavljati licenca. Kad je reč o prijavljivanju kandidata, Ministarstvo je održalo redovne seminare obaveštavajući one koji su zakonski obveznici ovog sistema da će se obuke organizovati. Trenutno je Mašinski fakultet jedina institucija koja je dobila ovlašćenje. Mi imamo i na našem sajtu objavljene pozive za obuku, pa opštine i zainteresovane kompanije mogu poslati kandidate. Zakon je definisao da su obveznici veliki potrošači. Za opštine je kriterijum broj stanovnika, a za industrijska postrojenja količina potrošene energije.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Ovaj intervju prvobitno je objavljen u biltenu Energetskog portala broj 7, pod nazivom Energetska efikasnost, koji je izašao 1. aprila 2017. godine.

Nakon čišćenja brane, Zaječarci će uživati na čistoj i uređenoj Popovoj plaži (FOTO)

Foto: Zajecar.info
Foto: Zajecar.info

Popova plaža u Zaječaru ovih dana dobija novi izgled. Završeno je čišćenje i postavljanje brane. Postavljeni su suncobrani i uređeni pločnici.

Radnici Sportsko poslovnog centra „Timok“, JKP Vodovod, Javnog komunalno-stambenog preduzeća „Kraljevica“, JKP Higijena sa građanima Zaječara očistili su branu na Timoku, nakon čega je podignuta.

Počeo je sa radom i vodoskok u samom Timoku, piše portal Zajecar.info.

Popova plaža u Zaječaru polako vraća svoj stari izgled, na zadovoljstvo svih građana Zaječara, koji će posle dužeg vremena ponovo moći da uživaju u njenim čarima.

Foto: Zajecar.info

Kompanija Innogy razvija mrežu stanica za punjenje električnih automobila u Kaliforniji

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski mediji su saopštili da je nemačka energetska kompanija Innogy osnovala američku podružnicu koja će se baviti razvojem mreže stanica za punjenje električnih vozila u Kaliforniji.

Nova firma pod nazivom Innogy E-Mobility US trebalo bi da postane glavni konkurent američkoj kompaniji ChargePoint.

Kompanija Innogy još od 2015. godine učestvuje u poslovanju sa električnim vozilima u SAD-u, kada je započeta saradnju sa Univerzitetom Kalifornije u San Dijegu (UCSD). Firma je do sada širom sveta otvorila oko 5.700 stanica za punjenje električnih automobila i među najvećim je njihovim operatorima u Evropi.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana konferencija „Energetska efikasnost u javnom sektoru“

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić otvorio je uvodnu konferenciju „Energetska efikasnost u javnom sektoru“ i rekao da je njen cilj stvaranje komunikacionih kanala između Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i opština i gradova na teritoriji Vojvodine u ovoj oblasti, kao i izrada mape energetske efikasnosti objekata javne namene te najavio mogućnost formiranja budzetskog energetskog fonda na nivou Pokrajine.

Kako je naveo, postizanjem ušteda na energentima kroz povećanje energetske efikasnosti i formiranjem jednog energetskog fonda koji je planiran u budućnosti, sigurno ćemo rasteretiti lokalne budžete i sredstva će lokalnim samoupravama ostati za neke druge namene u oblasti obrazovanja, infrastrukture, sporta. On je naveo da veliki broj lokalnih samouprava danas nema precizne podatke o potrošnji energenata i najavio sistematsku aktivnost na izradi baze podataka o stanju objekata javne namene kad je reč o energetskoj efikasnosti. Prema Grbićevim rečima, stvaranjem tih komunikacionih kanala ostvariće se takođe mogućnost za apliciranje za sredstva EBRD, IFC, pojedinih ambasada, EU fondova, gde postoje određeni grantovi za mere usmerene na poboljšanje energetske efikasnosti.

Predsednik opštine Vrbas Milan Glušac rekao da se već više godina u ovoj opštini sprovodi čitav niz mera koje se tiču energetske efikasnosti i da se uspeh vidi. Vlada Švajcarske je opštinu prepoznala kao dobrog partnera i dala 1,6 miliona franaka za optimizaciju javnih objekata – za četiri škole i četiri predškolske ustanove. Glušac je naveo da je opština na svim objektima javnih ustanova uspela da sa minimalnim sredstvima napravi veliku energetsku efikasnost, pa i na samoj zgradi opštine, gde automatizacijom kotlova uspevaju da uštede više od milion dinara na godišnjem nivou.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

U planu izgradnja MHE „Ušće“

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta MHE „Ušće“.

Projekat se odnosi na izgradnju male hidroelektrane, brane, mašinske zgrade i pratećih objekata na reci Studenici, instalisane snage 1,514 u Ušću na teritoriji grada Kraljeva, a nosilac projekta je HIDRO STENA Kraljevo.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva  zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja. Protiv ovog Rešenja nije dopuštena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Varaždin dobio reciklažno dvorište (FOTO)

Foto: MZOIP.hr
Foto: MZOIP.hr

Potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske Predrag Štromar, ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok otvorili su u ponedeljak u Varaždinu reciklažno dvorište na Motičnjaku vrednosti 4,5 miliona kuna.

Reciklažno dvorište je sa 43 odsto sufinansirao Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

Ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić naglasio je kako su osigurana EU sredstva za realizaciju projekata iz oblasti upravljanja otpadom, a upravo je u toku javni poziv za sufinansiranje izgradnje reciklažnih dvorišta. Ministar Ćorić je pozvao jedinice lokalne samouprave da pripreme dokumentaciju i prijave se na javni poziv, kako bi iskoristili bespovratna sredstva koja su im na raspolaganju.

Foto: MZOIP.hr

Potpredsednik Vlade Štromar rekao je da Varaždin ide prema tome da postane zeleni grad, a još će veći pomak na tom putu biti kada Regionalni centar za upravljanje otpadom Piškornica u Koprivničko-križevačkoj županiji potpuno profunkcioniše.

– Moramo učiniti sve kako bi Varaždin i sve ostale opštine i gradovi severa ostali čisti, kako ne bi uništavali okolinu – rekao je Štromar te dodao da Hrvatska napokon ima plan upravljanja otpadom i vreme je da se počnu koristiti finansijska sredstva koja nam se nude iz evropskih fondova.

– U fondovima ima izuzetno mnogo novca, a ima i dosta projekata što se tiče opština, gradova i županija, takođe i Hrvatskih voda. Ali zadnje dve godine nismo mogli koristiti ta sredstva jer je bilo dosta netrpeljivosti oko toga kako bi trebalo taj plan da izgleda, ko će biti nosilac, kako će se realizovati. Sada smo uredili ministarstvo i mislim da neće biti tih problema, da ćemo početi da funkcionišu kao svaka normalna država i da ćemo koristiti sva sredstva koja nam stoje na raspolaganju – izjavio je Štromar u Varaždinu, gde je s ministrom Ćorićem i gradonačelnikom ČEHOK otvorio reciklažno dvorište u blizini istočnog ulaza u grad.

Foto: MZOIP.hr

Čehok je rekao da Varaždin dosad nije imao takvo reciklažno dvorište.

– Nažalost, i u Hrvatskoj ih je premalo. Ovo će omogućiti svim našim građanima da se više ne moraju brinuti gde će s baterijama ili limenkama od boje koja se sasušila, ili s glomaznim otpadom iz kuća, na primer nameštajem, ili sa 200 kilograma građevinskog otpada ako neko preuređuje stan – rekao je gradonačelnik, ističući da je za građane zbrinjavanje otpada u reciklažnom dvorištu besplatno.

Čehok je najavio gradnju sortirnice otpada na susednom placu, s obzirom na veličinu grada još jednog reciklažnog dvorišta ili moguće varijante – ‘mobilnog reciklažnog dvorišta’ te kompostane. Gradonačelnik Varaždina rekao je kako veruje da će se s Ministarstvom zaštite životne sredine do kraja godine dogovoriti model zbrinjavanja više od stotinu hiljada tona baliranog otpada odloženog na južnom ulazu u grad, što je preduslov da Varaždin postane zeleni grad.

Foto: MZOIP.hr

U varaždinskom reciklažnom dvorištu građani mogu ostaviti pedesetakvrsta otpada koji je propisan Pravilnikom o upravljanju otpadom, o čemu će ih dodatno izvijestiti iz Čistoće, komunalnog preduzeća koje njime upravlja.

Francuska polako odustaje od nuklearki

Foto: Wikimedia/Stefan Kühn
Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo trećina nuklearnih reaktora u Francuskoj bi mogla da bude zatvorena prema planu za smanjenje proizvodnje električne energije iz nuklearnih centrala, izjavio je francuski ministar za zaštitu životne sredine Nikola Ilo.

Prethodni francuski parlament, predvođen socijalistima, usvojio je 2015. godine zakon kojim se zvanični Pariz obavezao na smanjenje udela nuklearne energije u energetskom miksu sa postojećih 75 odsto na 50 odsto do 2025. godine, podseća agencija Frans pres.

– Moramo shvatiti da ćemo za postizanje tog cilja morati da zatvorimo izvestan broj reaktora. To će čak možda biti 17 reaktora, ali to moramo da razmotrimo – izjavio je Ilo za radio RTL.

Francuska ima 58 nuklearnih reaktora kojima upravlja državna kompanija EDF, a zvanični Pariz godišnje zaradi oko tri milijarde evra od izvoza električne energije u susedne zemlje.

Najveći broj tih postrojenja je izgrađen tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka.

Zbog klima-uređaja smo oborili letnji rekord u potrošnji električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tropske temperature utiču na veću upotrebu klima uređaja i potrošnju električne energije, a sistem „Elektroprivrede Srbije“ sigurno i stabilno snabdeva električnom energijom građane i privredu.

Potrošnja električne energije približila se rekordima potrošnje u režimu hlađenja, jer su procene da bi potrošnja danas mogla da dostigne 91 milion kilovat-sati, što je za oko 20 odsto više od prosečne dnevne potrošnje u julu.

Tokom jučerašnjeg dana, pri maksimalnoj temperaturi od 38,2 stepena Celzijusa u Beogradu, „Elektroprivreda Srbije“ je kupcima isporučila 86 miliona kWh.