Home Blog Page 1251

Stigao je prvi mobilni telefon koji radi bez ikakve baterije (FOTO) (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/Paul G. Allen School
PrintScreen: YouTube/Paul G. Allen School

Inženjeri Vašington univerziteta predstavili su javnosti funkcionalni prototip mobilnog telefona koji radi bez baterije. Njihovo rešenje se, umesto na povećani kapacitet baterije za što dužu autonomiju, oslanja na prikupljanje energije iz okoline.

Ovaj prototip to čini uz pomoć male ćelije koja je u stanju da proizvede električnu energiju iz radio talasa ili svetlosti sunca – izvora koji su prisutni u skoro bilo kojem delu sveta.

Maleni čip veličine zrna pirinča na ovaj način može da proizvede i oko 3,5 mikrovata snage, što je dovoljno za obavljanje osnovnih funkcija ovog energetski izuzetno efikasnog telefona.

Obavljanje glasovnih telefonskih poziva izvodljivo je ukoliko je neki odašiljač elektromagnetnih talasa, poput bazne stanice, na udaljenosti od najviše 9,4 metra, ili ako postoji dovoljno snažan izvor svetlosti.

Komunikacija se za sada može uspostaviti sa baznom stanicom udaljenom najviše 15 metara, što je dovoljno za dokaz kako koncept funkcioniše – u priloženom videu inženjeri su pokazali kako su ostvarili poziv putem Skype-a, ali preko posebne bazne stanice koju su takođe izradili sami.

“Telefon bez baterije” se za sada sastoji tek od 1 jednostavne štampane pločice i izrađen je od standardnih komponenti. Za biranje brojeva koristi kapacitivne tastere, a postoji moguićnost priključivanja standardnih slušalica sa mikrofonom.

U  budućnosti bi trebalo da se razvije e-ink ekran kao i mogućnost enkripcije podataka i komunikacije.

Srbija i Bugarska razvijaju zajedničke projekte u sferi energetike, a najvažnija nam je svima gasna interkonekcija (FOTO)

Foto: Srbija.gov.rs
Foto: Srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić i ministar energetike Bugarske Temenuška Petkova ocenili su danas da je saradnja dveju zemalja na visokom nivou, pogotovo u energetskom sektoru, gde se planiraju novi zajednički projekti.

Na sastanku su razmatrani zajednički projekti koji su u toku, a pre svega izgradnja gasnog interkonektora Bugarska–Srbija, uz podsećanje na to da je ove godine u Sofiji potpisan Memorandum o razumevanju za realizaciju tog projekta.

Sagovornici su naglasili da će izgradnja gasnog interkonektora između Bugarske i Srbije poboljšati snabdevanje gasom u čitavom regionu.

Petkova je informisala Antića o razvoju projekta bugarskog gasnog čvorišta, čija će izgradnja doprineti diversifikaciji gasnog snabdevanja i uveliko razviti tržište gasa u regionu.

U razgovoru je istaknuto da će izgradnja bugarskog gasnog čvorišta omogućiti da se dodatne količine gasa iz novih izvora, uključujući potencijale Južnog gasnog koridora, Turskog toka, kao i LNG terminala u regionu, usmere ka Srbiji i drugim državama Jugoistočne Evrope.

Takođe, postignut je dogovor o tome da se sve aktivnosti izvode koordinirano, a iz tog razloga je danas potpisan Memorandum o razumevanju za koordinisani razvoj gasno-transportnih sistema na teritoriji Republike Srbije i Republike Bugarske, uz poštovanje evropskog zakonodavstva i pravila EU.

Memorandum su potpisali direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović i predstavnik bugarske firme „Bulgartransgas“.

Antić i Petkova su ocenili da je saradnja dveju država na visokom nivou, da se ukupni odnosi dodatno razvijaju i da će one u narednom periodu imati veći broj zajedničkih projekata, pre svega u oblasti energetike.

HRVATSKA: Bukove šume na listi UNESKO-a

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Hrvatska se 7. jula zajedno sa još 9 zemalja – Albanijom, Austrijom, Belgijom, Bugarskom, Italijom, Rumunijom, Slovenijom, Španijom i Ukrajinom – upisala pomoću proširene serijske nominacije “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope” na Listu svetske baštine UNESKO-a, saopšteno je iz hrvatskog Ministarstva zaštite životne sredine i energetike.

Proširenje nominacije uključilo je 63 područja bukovih šuma od čega je Hrvatska učestvovala sa tri područja, u nacionalnim parkovima Severni Velebit i Paklenica. Reč je o 1289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Severni Velebit nalazi u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi” i 2031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica.

Značaj predloženih starih bukovih šuma u ​​nacionalnim parkovima Severni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj autentičnosti, geografskom položaju, starosti i veličini. Ovaj upis na Listu svetske baštine predstavlja treće proširenje. Prve su na Listu svetske baštine “Iskonske bukove šume Karpata” upisale Slovačka i Ukrajina još 2007. godine.

Proširenje prekogranične serijske nominacije usledilo je 2010. godine, upisom nemačkih drevnih bukovih šuma na Listu svetske baštine. Ono se odvijalo uz preporuku Odbora za svetsku baštinu da se upisanom prekograničnom dobru pridruže ostale zemlje kako bi se dobio celovit prikaz stanja bukovih šuma u ​​različitim uslovima okoline, s ciljem zaštite jedinstvenog šumskog ekosistema.

Foto – ilustracija: Pixabay

Treće, odobreno proširenje rezultat je međunarodnog istraživačkog projekta koji je Austrija pokrenula 2012. godine. Kroz projekat dobijena je lista od 126 područja značajnih drevnih bukovih šuma Evrope od kojih je 63 odabrano za nominaciju. Uključivanjem 63 nova područja na Listu svetske baštine dobijena je celovitost područja koje ima izuzetnu univerzalnu vrednost i dokaz je postglacijalnog širenja kao i prirodnog, nesmetanog razvoja ekosistema bukovih šuma Evrope.

Sve države uključene u nominaciju pokazale su izuzetnu posvećenost zajedničkoj saradnji i izražena je zajednička namera za očuvanje i održivo upravljanje bukovim šumama. Upis na Listu svetske baštine potvrda je da se prirodnim lepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način sa ciljem zaštite za buduće naraštaje i da je Hrvatska je po biodiverzitetu i prirodnim lepotama među najbogatijim evropskim državama, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: energetika-net.com

Postavlja se HVDC dalekovod od Norveške do Nemačke (FOTO)

Foto: Tennet.eu
Foto: Tennet.eu

U avgustu bi trebalo da počnu radovi na prvom delu NordLink interkonekcijskog HVDC kabla, dužine 600 km, ključnog za transport zelene energije u Norvešku i Nemačku, gde je glavnina potrošnje.

Taj kabl će omogućiti dotok električne energije za 600.000 domaćinstava.

Biće postavljen ispod zemlje, a radove izvodi norveška kompanija Statnett.

NordLink kabl finansiraće se zajmom EIB-a vrednim 300 miliona evra.

Gradnja počinje u Volesfjordu, na jugu Norveške, a kabl će biti sproveden kroz danske vode i zaći će 100 km u teritoriju Nemačke.

Ista ova kompanija planira da postavi i dva podmorska kabla snage 1,4 GW, jedan prema Nemačkoj, a drugi prema Britaniji između 2020. i 2021. godine, a ovaj projekat koštaće dve milijarde evra.

HAPPY HONEY: Prva urbana košnica u centru Beograda (FOTO)

Foto: Promo
Foto: Promo

U četvrtak, šestog jula u Dizajn inkubatoru “Nova Iskra”, instalirana je prva urbana košnica u našem glavnom gradu.

U ulici Gavrila Principa, pred stotinu ljubitelja pčela, hrane i dizajna, organizovana je i degustacija inovativnih proizvoda iz startapa Happy Honey, koji kombinuju sirov med sa voćem i ostalim dodacima.

Nova Iskra već duže vreme pokreće različite inicijative, pored urbane bašte, gde se nalazi preko 50 biljaka iz različitih delova sveta, ovo je još jedan od pokazatelja da radno mesto u centru grada može biti u dodiru sa prirodom.

Košnica je donacija pčelara iz Ražnja, Marka Mijajlovića, koji ističe da od pčela možemo naučiti ceo životni ciklus, od toga ko je vodilja u roju do zajedničke navke hrane i proizvodnje čistog meda.

Foto: Promo

Događaj je podržalo Beogradsko udruženje pčelara.

U mnogim zemljama je sve prisutniji tred uzgoja pčelarstva u urbanim sredinama. Najizraženije urbano pčelarstvo se razvija u velikim gradovima Severne Amerike kao i u velikim gradovima u Evropi, primer su košnice koje se nalaze na zgradi Evropske agencije za zaštitu prirodne sredine u Kopenhagenu, kao i u Berlinu na zgradi parlamenta.

Foto: Promo

Beograd počinje da prati te trendove i uskoro ćemo viđati košnice i na ravnim krovovima našeg grada.

Pretpostavlja se da su gradovi dobar prostor za život pčela jer hrane imaju u izobilju zbog gradskih parkova i zelenih površina na kojima se ne upotrebljavaju pesticidi kao što se tretiraju komercijalna poljuprivredna gazdinstva. Beč je dom mnogih rojeva pčela i do sada ih je izbrojano oko 5000 o kojima brine 600 pčelara.

Foto: Promo

Osim toga što su nezamenjljiva karika u zdravom ekosistemu i oprašivači većine biljaka koje čine našu ishranu , pčele su visoko organizovane zajednice od kojih možemo mnogo da naučimo ne samo o prirodi i važnosti biodiverziteta već i o rukovođenju, višim ciljevima zajednice, komunikaciji i produkciji vrhunskih proizvoda.

Košnica u Novoj Iskri će važan deo prirode postaviti na vidljivo mesto  i u kontakt sa korisnicima i posetiocima kako bi nas podsetila i naučila da ova mala, vredna stvorenja imaju nezamenjljivu ulogu u našim užurbanim životima.

Foto: Promo

Nova iskra je jedinstveno mesto susreta vodećih kreativnih profesionalaca, i kompanija otvorenih ka inovativnim pristupima poslovanju i razvoju proizvoda.

Osnažuje kreativce, preduzetnike i frilensere i pomaže razvoj novih ili već postojećih biznisa kroz pristup koji je utemeljen na ljudima uključenim u proces i dizajn metodologiji. Ovaj proces uključuje edukativne programe, povezivanje profesionalaca, mentorstvo i kreiranje novih inicijativa.

Foto: Promo

Happy Honey startap je novi brend, sto posto prirodan proizvod, bez zagrevanja i dodataka, umereno sladak pa ga mogu jesti i deca i odrasli. Sirov med je samo jedna od prednosti ovog proizvoda a voće (liofilizovano) i organski kakao i đumbir su tu za savršenu boju i neobično dobar ukus.

Najveći evropski zagađivači vazduha su termoelektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Termoelektrane na ugalj odgovorne su za većinu zagađenja vazduha u Evropi, dok je Britanija među najvećim zagađivačima, saopštila je Evropska agencija za zaštitu životne sredine.

Balkan planira da gradi termoelektrane na ugalj, ali da li one krše nove standarde EU?

Prekomerna zagađenost vazduha u zemljama Zapadnog Balkana

Kako piše u izveštaju objavljenom u nedelju uveče, elektrane odgovorne za najveće ispuštanje zagađenog vazduha i vode u Britaniji, koja ima ukupno 14 elektrana. Nemačka je na drugom mestu sa sedam, dok za njom slede Francuska i Poljska sa po pet termoelektrana.

– Agencija je ispitala emisije iz 35.000 industrijskih jedinica u 2015. godini – kada su registrovani poslednji raspoloživi podaci – uključujući petrohemijske rafinerije i jedinice za preradu metala iz 28 država članica EU, ali i Islanda, Lihtenštajna, Norveške, Švajcarske i Srbije.

Agencija navodi da je “EU ostvarila dobar napredak ka ciljevima klimatske i energetske politike između 2020 i 2030”. Ona, ipak, naglašava da ugalj ostaje najviše korišćeno gorivo u velikim postrojenjima – elektranama, rafinerijama, velikim hemijskim fabrikama i čeličanama – uprkos tome što se sve manje količine koriste u poslednjim godinama.

Ugalj je još uvek odgovoran za najveće ispuštanje ugljen-dioksida, sumpor-dioksida i azot oksida u okolinu, iako su neke elektrane u značajnoj meri poboljšale svoje ekološke standarde u poslednjim godinama, prenosi Associated Press.

Održana rasprava o Strategiji niskokarbonskog razvoja Hrvatske

Foto: zelena-akcija-hr
Foto: zelena-akcija-hr

U ponedeljak je u Zagrebu u Hrvatskoj održana javna rasprava o Strategiji niskokarbonskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine sa projekcijom do 2050. godine.

Kako je saopšteno, na raspravi je rečeno kako će najveći izazovi u realizaciji Strategije biti promena u načinu proizvodnje energije, proizvodnje hrane i transportu i kako smanjiti emisije iz tih sektora. Niskokarbonska strategija trebala bi biti krovna strategija iz koje proizilaze sve ostale sektorske strategije uz redovan monitoring napretka smanjenja emisija. U ovoj su strategiji ponuđena tri scenarija: nastavak dosadašnjeg načina razvoja, postupna tranzicije i snažna tranzicije.

Istaknuto je i da je pozitivno to što Strategija daje jasne obrise vizije napuštanja fosilnih goriva, govori o važnosti zelenih poslova i štednju energije vidi kao novi izvor energije. Takođe, pozitivno spominje komunalnu energiju i decentralizaciju energetskog sistema.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Dobra saradnja Srbije i Turske u oblasti energetike

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije Aleksandar Antić boravio je u Istanbulu 9. i 10. jula radi učešća na Svetskom naftnom kongresu, tokom kojeg je imao bilateralni razgovor sa ministrom rudarstva i energetike Republike Turske, Beratom Albajrakom.

U prijatelјskom i sadržajnom razgovoru dvojica ministara potvrdilla su dobre i prijatelјske odnose između dve zemlјe. Obostrano je ocenjeno da između dve zemlјe postoje veliki potencijali za dalјe jačanje i unapređenje saradnje na svim polјima, a posebno u oblasti energetike.

Ministar Antić je preneo naš interes za diversifikaciju gasnog snabdevanja Republike Srbije, i u tom smislu – interes za saradnju sa Republikom Turskom.

Dogovoreno je da o pitanjima od najvećeg interesa na polјu energetske saradnje dvojica ministara odrede saradnike koji bi bili u neposrednom kontaktu.

Turski ministar naglasio je da je za Republiku Tursku, Republika Srbija klјučna zemlјa na Balkanu, sa kojom želi dalјe jačanje svestrane bilateralne saradnje. Dvojica ministara dogovorila su se da se do kraja godine održi bilatetalni sastanak u Beogradu ili Istanbulu, kako bi se nastavili razgovori.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Ekološki biciklofoni na novim lokacijama u Pančevu

Foto: pancevo.rs
Foto: pancevo.rs

U Kafe galeriji u Narodnoj bašti i u TOP-u u Pančevu postavljeni su biciklofoni uz pomoć kojih građani mogu dopuniti svoje mobilne telefone.

Biciklofon je punjač za mobilni telefon koji se aktivira okretanjem pedala trenažnog bicikla, a Pančevo je jedini grad u Srbiji koji se može pohvaliti biciklofonima. Ovim dorađenim trenažnim biciklima, štedi se električna energija tokom punjenja mobilnih telefona, afirmiše bicikl kao alternativni vid prevoza i pospešuje fizička aktivnost svih koji biciklofon koriste.

Biciklofoni su konstruisani i realizovani tako da se okretanjem pedala može dopuniti mobilni telefon. Ideja je potekla iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine Gradske uprave Pančevo, septembra prošle godine, povodom obeležavanja Evropske nedelje mobilnosti, a zasluga za konstrukciju i realizaciju pripada profesorima i učenicima Srednje mašinske škole u Pančevu. Tada su postavljena tri biciklofona: u holu Gradske uprave, u holu Centra za kulturu i u čekaonici Autobuske stanice Pančevo.

Pod sloganom Pametno punjenje, biciklofoni ovih dana nastavljaju svoju ekološko edukativnu misiju. Povodom svetskog dana zaštite životne sredine, pre dva meseca, predati su na korišćenje učenicima srednje Medicinske škole Stevica Jovanović, Muzičke škole Jovan Bandur i Tehničke škole 23. maj u Pančevu.

izvor: pancevo.rs

Sandra Jovićević

SAMIT G20: Svi osim Trampa još jednom potvrdili Pariski sporazum

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Na kraju Samita G20 u Hambugu, u zajedničkoj deklaraciji su svi učesnici, osim američkog predsednika Donalda Trampa, potvrdili svoju predanost Pariskom sporazumu, rekavši da je u pitanju neizmenljiv dokument.

U deklaraciji se navodi da svi ostaju zajednički obavezani smanjenju emisije štetnih gasova putem povećane inovacije održive energije i energetske efikasnosti, ali da će uzeti u obzir odluku Sjedinjenih Američkih Država da se povuku iz sporazuma.

– Sjedinjene Američke Države su objavile da će odmah prestati s primenom trenutnog doprinosa na nivou države, pa tako potvrđuju snažnu obavezu pristupu koji smanjuje emisiju dok podupire ekonomski rast i poboljšavaju potrebe energetske bezbednosti –rečeno je u deklaraciji, prenosi  CroEnergo.

Pariski sporazum za cilj ima borbu protiv klimatskih promena smanjenjem emisije štetnih gasova, a ideja vodilja je vratiti prosečne temperature na vrednosti iz predindustrijske vrednosti.

Argentina će u decembru od Nemačke preuzeti predsedavanje G20, i biti domaćin samita 2018. godine.

Kvar na kotlu izbacio TE Gacko van pogona

Foto: ritegacko-rs.ba
Foto: ritegacko-rs.ba

Termoelektrana “Gacko” je van pogona zbog kvara na cevnom sistemu kotla, potvrdio je direktor za proizvodnju električne energije i razvoj TE, Borivoje Vujičić.

Vujičić je rekao da je blok isključen sinoć, te da je u toku sanacija kvara koji je navjerovatnije izazvan zbog zamora materijala.

– Zbog visoke temperature i otežanih uslova za rad teško je sa sigurnošću reći kada će TE ponovo biti na mreži, ali naše ekipe ulažu velike napore da bi kvar bio bio saniran do sutra popodne – naveo je Vujičić, prenosi portal Energetika.

Proteklih meseci urađen je redovni godišnji remont bloka i njegova stabilnost je bila na visokom nivou.

REPUBLIKA SRPSKA: Suša smanjila nivo vode u hidoakumulacijama

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Ukoliko se period bez padavina nastavi do jeseni, hidroakumulacije u Republici Srpskoj mogle bi da se prepolove, ili gotovo isprazne.

Na jugu Republike Srpske, već duže nema padavina, pa je nivo akumulacije “Bileća” 12 metara ispod planiranog. Očekuje se da će nivo biti i niži, zbog angažovanja kapaciteta za domaće tržište.

Prvi put od 1946. godine, od kada se vrše merenja, u periodu decembar-januar stiglo je samo deset odsto od očekivanih prosečnih količina vode. Iako je ovo period godine od koga hidroenergetičari najviše očekuju, umesto 110, u akumulaciju “Bileća”, dotok je bio svega 12 metara kubnih u sekundi.

Zakazalo je i proleće, pa je manje i proizvedenih gigavatčasova na generatorima “Hidroelektrana na Trebišnjici” – kumulativna proizvodnja iznosi oko 48%. Rebalans, na planiranih 1080 gigavatčasova, je neizbežan. Ostaje nada da će poslednji kvartal godine popraviti stanje. Međutim, dugoročnije procene količina padavina ne postoje.

Bez obzira na trenutno stanje, agregati će morati da rade za domaće potrošače. To za sobom povlači i smanjenje zaliha vode.

Hidroelektrane na Trebišnjici, uradile su na vreme remont postrojenja i agregata. To garantuje stabilnu proizvodnju, prenosi RTRS.

Izvor: energetika.ba

U toku 22. Svetski naftni kongres u Istanbulu

Foto: trt.net.tr
Foto: trt.net.tr

U Istanbulu je sinoć svečano otvoren 22. Svetski naftni kongres pod nazivom Mostovi energetike u budućnosti, koji je okupio brojne svetske zvaničnike i predstavnike najvećih svetskih naftnih kompanija.

Jozsef Laszlo Toth, predsednik Svetskog naftnog veća, je na ceremoniji otvaranja kazao da su izazovi s kojima se suočava naftni sektor rasli kao što je rasla i svetska populacija, a ekonomski razvoj proizveo veliki broj potrošača. Dodao je da i u narednim decenijama nafta i prirodni gas ostaju vodeći svetski energetski resursi. Sigurna i ekološki prihvatljiva buduća potrošnja energije će zahtevati ogromne investicije, tehnologiju, najkvalitetnije ljudske resurse i superiornu etičku poslovnu praksu, naglasio je Toth.

Ovogodišnjem Svetskom naftnom kongresu, koji se održava u Kongresnom centru Istanbul, prisustvuju mnogobrojni ugledni zvaničnici iz Turske i zemalja sveta i predstavnici najvećih svetskih naftnih kompanija.

Među učesnicima je i američki državni sekretar Rex Tillerson, kome je dodeljeno najviše priznanje Svetskog naftnog veća. Tillerson, bivši izvršni direktor kompanije ExxonMobil u periodu od 2006. do 2016. godine, dobio je nagradu za izuzetan doprinos industriji nafte i gasa. On je istakao je da je Turska važan partner u promociji veće energetske sigurnosti budući da se nalazi na raskršću energetskih izvora.

U okviru Kongresa su planirani okrugli stolovi, radne grupe, forumi i paneli na kojima će se raspravljati o konvencionalnim i nekonvencionalnim izvorima energije kao i o globalnim politikama o mogućnostima energetske efikasnosti, kvalitetnije infrastrukture i investicija u naftnom sektoru.

Tokom Kongresa, prisutnima će se obratiti brojni lideri kompanija u sektoru nafte i plina, uključujući i čelnike OPEC-a, Royal Dutch Shella, ExxonMobila i Saudi Aramcoa.

Inače, Svetski naftni kongres se smatra najvećim događajem u oblasti naftne i plinske industrije u svetu, a trajaće do 13. jula 2017. godine.

izvor: trt.net.tr

Sandra Jovićević

Predstavljeni rezultati laboratorije za solarnu energiju u RS

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Odlukom Saveta Evrope da do 2020. godine u ukupnoj proizvodnji energije bude zastupljeno 20 odsto iz obnovljivih izvora, pridržila se i Republika Srpska. U Akademiji nauka i umetnosti Republike Srpske predstavljen je rezultat petogodišnjeg rada laboratorije za solarnu energiju.

U solarnoj laboratoriji Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske osposobljen je i stavljen u funkciju dvoosni rotirajući fotonaponski sistem, odnosno mehanizam koji proizvodi energiju u svako doba dana.

Predsednik ANURS-a gospodin Rajko Kuzmanović objasnio je da mehanizam prati kretanje sunca od izlaska do zalaska. Kako je naveo, ovo je veliki napredak i značajno je ne samo za Akademiju, već i za Republiku Srpsku i šire. Kuzmanović je istakao da su naučne organizacije u svetu usmjerene na pronalazak alternativnih izvora energije, kao i u Republici Srpskoj, gde su u planu određeni projekti u tom smislu, poput izgradnje eko-toplane u Banjaluci, ali i primena energetske efikasnosti u objektima. Ministarstvo nauke i tehnologije, koje je u poslednjih šest godina izdvojilo 5 miliona maraka za istraživanje, od početka pruža podršku i ovom projektu. Za 13 opština i gradova u Srpskoj, već je urađeno merenje za mogućnosti u korišćenju solarne energije.

Akademik Dragoljub Mirjanić, koordinator projekta, smatra da je moguće uraditi solarni atlas” za celu Republiku Srpsku, kako bi investitori, prvenstveno iz Austrije, mogli znati gde je najbolje i najefikasnije iskoristiti sunčevu energiju. Prema njegovim rečima, najpovoljnije je u Trebinju i okolini. Sa druge strane, ako je prevelika temperatura i neadekvatno strujanje vetra onda je manja proizvodnja električne energije.

Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske gospodin Јasmin Komić rekao je da ovakvi projekti imaju podršku Ministarstva, te naveo da su prethodnih godina uložili oko 5 miliona KM u primenjena razvojna istraživanja i oko 1,4 miliona KM u opremanje naučnoistraživačkom opremom.

Solarna laboratorija otvorena je 2012. godine kao rezultat rada na naučno-istraživačkim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije, posebno solarne. Dobijeni rezultati se mogu koristiti za tehnoekonomske analize isplativosti izgradnje solarnih elektrana u realnim uslovima.

izvor: rtrs.tv

Sandra Jovićević

Konkursi Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj u oblasti OIE, EE i ZŽS

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj raspisao je konkurse za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi, primene solarne energije u zalivnim sistemima, projekata korišćenja biomase za proizvodnju toplotne energije u javnim ustanovama, projekata rekultivacije napuštenih kopova bez titulara, projekata korišćenja solarne energije za pripremu tople potrošne vode u objektima javne namene.

Potrebnu dokumentaciju i obrasce za prijavu možete pronaći na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Rok za podnošenje prijave na konkurse je 21. jul 2017. godine.

izvor: psemr.vojvodina.gov.rs

Neslaganja u EU oko parking mesta za punjenje elektromobila

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministri energetike EU trebalo bi 26. juna u Luksemburgu da usvoje pozicije članica o predlogu Evropske komisije, kojim se dopunjuju propisi EU o štednji energije u zgradama. Komisija je predložila da od 2025. sve novoizgrađene nestambene zgrade sa više od deset parking mesta postave punjače za punjenje električnih vozila na 10 odsto izgrađenog broja parking mesta.

Kako prenosi Euractiv, predlog komisije nije dočekan sa dobrodošlicom i članice, ali i evroposlanici, nastoje da ga ublaže. Očekuje se da će inicijalni predlog biti odbijen.

Nestambenim zgradama smatraju se građevine u kojima se manje od polovine ukupne površine koristi za stanovanje. Isto pravilo primenjivaće se za postojeće nestambene zgrade koje prolaze kroz značajno renoviranje, koje podrazumeva radove čija je cena u visini najmanje 25 odsto vrednosti zgrade ili koji obuhvataju više od 25 odsto građevinskih radova na zgradi na zidovima, krovovima, temeljima.

Nove odredbe trebalo bi da pomognu da se reši problem koji onemogućava brzi prelazak vozila koje imaju motore sa unutrašnjim sagorevanjem na električne automobile. Naime, ako ne bude postojao dovoljan broj stanica za punjenje, ljudi neće kupovati električna kola a sve dok je tako, neće biti ni podsticaja za instalaciju stanica za punjenje.

U izmenjenom tekstu predloga uvodi se zahtev postavljanja infrastrukture, odnosno provodnika za električne kablove, koja će kasnije omogućiti postavljenje punjača na svakom trećem parking mestu.

Pre nego što novi propisi o štednji energije postanu zakon, potrebno je da ih odobre članice i Evropski parlament. Ključni čovek za navedena pitanja u Parlamentu, Bendt Bendtsen, ipak je za ublaženu verziju ovog zakona. U njegovom nacrtu izveštaja predlaže se da izvođači radova na novim nestambenim zgradama samo opreme svako deseto parking mesto adekvatnom opremom, koja će omogućiti instaliranje stanice za punjenje ali ne i da postave punjač.  Bendtsen takođe kaže da, kada je reč o postojećim nestambenim zgradama, propis bi trebalo da važi samo za one kod kojih će biti značajno renovirani elektroinstalacije ili parkinzi. To je uža definicija od one koju je predložila Komisija. Moguće su i izmene u kasnijim nacrtima ovog izveštaja.

Inače, nastojanja usmerena na štednju energije u sektoru zgradarstva, u sklopu su obaveze koju je preuzela EU, a koja podrazumeva da kroz energetsku efikasnost smanji potrošnju energije za najmanje 27 odsto. To obećanje dali su lideri EU na samitu u oktobru 2014. godine, a zatim ga potvrdili u Parizu, na pregovorima o klimatskim promenama koji su krajem 2015. završeni usvajanjem globalnog sporazuma.

Izvor: EUObserver.com