Home Blog Page 1250

Nova trasa gasovoda Turski tok

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Budimpešta i Gasprom potpisali su sporazum o produžetku gasovoda Turski tok preko teritorije Bugarske i Srbije do Mađarske.

Prema rečima mađarskog ministra inostranih poslova Petera Sijarta odobrena trasa je realnije rešenje od trase koja je trebalo da ide preko Rumunije i Hrvatske. U ovom trenutku planira se da se Mađarska priključi gasovodu do kraja 2019. godine.

U junu je saopšteno da je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji Južnog toka, iako je ranije Moskva više puta saopštavala da se neće vraćati na taj projekat. Takođe, saznalo se da Bugarska računa na ruski gas koji će puniti gasni čvor koji finansira Evropska komisija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Primeniti što pre evropske standarde u oblasti ekologije

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar za zaštitu životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da će našoj zemlji za primenu evropskih ekoloških standarda biti potrebno približno 15 milijardi evra, upozorivši na to da za dostizanje tih standarda treba utvrditi razumne rokove.

Trivan je u Skupštini Srbije, na sastanku Pregovaračke grupe 27 sa organizacijama civilnog društva u okviru Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, naglasio da se u međunarodnoj zajednici cene napori i rezultati koje smo postigli u toj oblasti proteklih godina. On je dodao da naša zemlja u oblasti zaštite životne sredine može da napravi snažan ne samo praktični, već i politički iskorak, što će i učiniti. Srbija u tome može da računa na pomoć susednih zemalja regiona, koje su spremne na to da joj prenesu iskustva, ukazao je ministar i naglasio da je najvažnije u kom roku ćemo ispregovarati primenu evropskih ekoloških standarda, kao i kako doći do novca za to. Rokovi treba da budu što duži da bismo ih dostigli, a ako budemo zacrtali kraće rokove koji nisu realni, nećemo životnu sredinu dovesti u red, niti ćemo ispuniti obaveze prema EU, tako da ćemo doći u situaciju da plaćamo penale, objasnio je Trivan.

Koordinator Radne grupe Konventa za Poglavlje 27 Nataša Đereg upozorila je na to da Srbija više uopšte nema vremena za gubljenje u primeni usvojenih zakona i standarda u oblasti životne sredine i za podizanje nivoa krivično-pravne zaštite. Prema njenim rečima, nevladine organizacije koje čine Konvent o EU zalažu se za to da se uvede stroži inspekcijski nadzor i kaznena politika, da se otvori i podrži rad Zelenog fonda i da se u toj oblasti ne smanjuje broj zaposlenih, već da se u javnoj administraciji njihov broj poveća, naročito na lokalu.

Šef Pregovaračke grupe za Poglavlje 27 Stana Božović ukazala je na to da će do kraja 2018. godine ova grupa biti u obavezi da pripremi 94 pravna akta, kako bi se nacionalno zakonodavstvo u oblasti životne sredine uskladilo sa EU. Generalni stav Evropske komisije o tranzicionom periodu biće poznat nakon podnošenja pregovaračke pozicije, ali su Srbija i Pregovaračka grupa dobili pohvale za posvećenost i znanja u dosadašnjoj pripremi pregovora u Poglavlju 27, napomenula je ona.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljeni suncobrani i klupe od recikliranog materijala

Foto: Promo
Foto: Promo

Apatinska pivara, u saradnji sa Fakultetom primenjenih umetnosti, a u okviru edukativnog projekta Reciklirajte i vi – Artiklaža 2017, predstavila je prve suncobrane i klupe napravljene od reciklažnog materijala. Idejni tvorac postavke je profesor Marko Lađušić koji već godinama unazad, zajedno sa svojim studentima, kroz stvaralaštvo u okviru ovog projekta spaja umetnost i reciklažu.

Gospodin Lađušić je izjavio da je ovo je četvrti projekat koji ima za cilj ukazivanje na važnost recikliranja ambalaže i očuvanja životne sredine. Nakon postavke u Beogradu, namera je da se suncobrani i klupe napravljene od reciklažnog materijala postave kod skulptura od PET ambalaže u Apatinu, kako bi i građani Apatina mogli da ih uživaju u njima.

Mendžerka korporativnih poslova Apatinske pivare gospođa Slobodanka Cucić dodala je da u Apatinskoj pivari posebnu pažnju posvećuju održivosti i zaštiti životne sredine, racionalnijem korišćenju resursa i smanjenju količine otpada. Kompanija Molson Coors i mi kao njena članica, ostvarujemo značajne uštede kroz programe za uštedu vode i energije. Cilj nam je da kroz upravljanje otpadom, reciklažu i ponovnu upotrebu do 2020. godine postanemo kompanija koja neće praviti otpad.

Kroz kampanju Reciklirajte i vi koja se realizuje od 2008. godine, Apatinska pivara nastoji da podigne svest javnosti i edukuje građane ukazujući na korist koju svi imamo od reciklaže, ali i da pokaže upotrebnu vrednost ambalaže. Do sada su realizovane akcije poput Reciklažnog triatlona, Koša za reciklažu, akcije prikupljanja limenki na Beer Fest-u i Guči, kao i edukativne radionice na kojima su se građani upoznali sa prednostima reciklaže. Osim toga, realizovane su i izložba umetničkih dela od recikliranih PET boca Deset za 260 i izložbu radova od recikliranih limenki studenata Fakulteta primenjenih umetnosti u okviru manifestacije Aprilski susreti.

izvor: blic.rs

HRVATSKA: Usvojena strategija za radiološku i nuklearnu sigurnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Hrvatske je na današnjoj sednici donela Strategiju radiološke i nuklearne sigurnosti za period 2017-2025. godine, kao i izmene i dopune Zakona o održivom upravljanju otpadom.

Donesena je i odluka o pripajanju Agencije za ugljovodonike Hrvatskoj agenciji za obavezne rezerve nafte i naftnih derivata, čime se računa na uštede u menadžmentu i najmu prostora.

Takođe se napominje da bi novom subjektu u kasnijoj fazi trebalo da se pripoji i Hrvatski operater tržišne energije (HROTE).

(izvor: Energetika-net)

FRANCUSKI MINISTAR EKOLOGIJE: Kraj prodaje vozila na benzinski i dizel pogon do 2040. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska će do 2040. godine potpuno obustaviti prodaju automobila na benzin i dizel goriva.

VOLVO OKREĆE NOVI LIST: Od 2019. godine praviće samo elektromobile i hibride

Pročitajte naš novi bilten EKO-MOBILNOST i saznajte sve o električnim i hibridnim vozilima

– Najavljujemo kraj prodaje benzin i dizel motora do 2040. godine – kazao je novi francuski ministar za zaštitu životne sredine Nikolas Ulo na konferenciji za novinare gde je izneo svoj plan za borbu protiv klimatskih promena.

Ministar Ulo nije precizirao da li taj kraj podrazumeva i potpunu zabranu prodaje benzin i dizel motora, i kako bi uopšte ta zabrana mogla da se sprovede. Takođe, on nije precizirao ni da li će ova zabrana uključivati hibridne automobile.

Ono što je novi ministar posebno naglasio jeste da će meta biti lokalni proizvođači automobila i da će se njima nametnuti “teško opterećenje”, prenosi B92.

Ova vest dolazi u trenutku kada se veliki broj proizvođača već okreće proizvodnji hibridnih i električnih automobila, kako bi odgovorili na sve veće zahteve regulatora i tražnje.

Globalna prodaja električnih automobila je prošle godine bila manja od jedan odsto tržišta. Ali prema IDTechEKS-u, istraživaču tržišta, prodaja čistih električnih automobila će se povećati sa 672.000, u ovoj godini, a na skoro 7 miliona u 2027.

VOLVO OKREĆE NOVI LIST: Od 2019. godine praviće samo elektromobile i hibride

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Švedska automobilska kompanija Volvo je najavila da će svi njeni novi automobili od 2019. godine imati električni motor. To znači da će prestati sa proizvodnjom automobila kojima pogon isključivo daju motori s unutrašnjim sagorevanjem.

Pročitajte naš novi bilten EKO-MOBILNOST i saznajte sve o električnim i hibridnim vozilima

Iz kompanije Volvo kars (Volvo Cars), koja je ovu odluku opisala kao “jedan od svojih najznačajnijih poteza” poručuju da će imati širok spektar modela, među kojima će biti potpuno električna, ali i hibridna vozila.

– Ljudi sve više traže električne automobile, a mi želimo da odgovorimo na aktuelne i buduće potrebe naših klijenata – izjavio je generalni direktor kompanije Hakan Semjuelson.

Pet automobila na potpuno električni pogon će biti lansirano u periodu od 2019. do 2021. godine, od kojih će tri biti modela švedskog Volvoa, a dva Polestarova, podružnice kompanije Volvo.

Raspisan tender za izgradnju dva nuklearna reaktora u Mađarskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija ASE Group, kćerka kompanija ruske kompanije Rosatom, raspisala je tender za odabir izvođača za projekat NE Paks 2 i izgradnju dva nova reaktora u toj mađarskoj nuklearnoj elektrani.

Tender je vredan milijardu dolara i njime je obuhvaćena izgradnja glavne i pomoćne opreme za hale sa turbinama za budući 5. i 6. reaktor. Rok za podnošenje ponuda je 7. avgust 2017. godine.

Izgradnja reaktora bi po planu trebala početi 2018. godine i oni bi trebali biti pušteni u rad 2025. i 2026. godine, javlja TASS.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održane ekološke manifestacije u Bačkom Monoštoru

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

JP „Vojvodinašume“ je kao upravljač Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“ 28. juna 2017. godine u Eko centru u Bačkom Monoštoru organizovala šesti sastanak zainteresovanih strana povodom proglašenja „Bačkog Podunavlja“ za UNESKO rezervat biosfere.

Sastanak je organizovan u cilju realizacije akcionog plana Evropske povelje za održivi turizam Europark federacije (European Charter).

U isto vreme, povodom Dana Dunava u Bačkom Monoštoru održana je manifestacija „Regeneracija Dunava” koja ima za cilj da predstavi održivost potencijala Gornjeg Podunavalja. Ova ekološko-muzička manifestacija održava se od 2008. godine i predstavlja jedinstvo edukativnih sadržaja vezanih za podizanje svesti o značaju unava, uz umetničke i zabavne sadržaje – koncerte.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Aktivnosti u okviru projekta JOINTISZA

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

U skladu sa proslavom Međunarodnog dana Dunava, u okviru projekta JOINTISZA organizovan je niz važnih događaja, koji će oblikovati buduće projektne aktivnosti.

Svakog 29. juna slavi se reka Dunav, njene pritoke i vitalnu ulogu koju imaju u pružanju vode, hrane, energije, kao i za život uopšte. Kako je reka Tisa najduža pritoka Dunava i najveći podsliv dunavskog basena, projekat JOINTISZA, koji ima za cilj jačanje transnacionalnog upravljanja vodama i prevencije rizika od poplava i u koji je uključeno 17 partnera u pet zemalja u tiskom slivu, u periodu od 26. do 29. juna 2017. godine organizovan je niz sastanaka i treninga u Szolnaku u Mađarskoj.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

STIGAO JE RUBICO: Pametan privezak kog su smislili klinci iz regiona (FOTO) (VIDEO)

Foto: IndieGoGo/Rubico
Foto: IndieGoGo/Rubico

Irma Isak, Luka Vučina, Marin Bevanda i Robert Rožić su dvadesetogodišnjaci iz Mostara koji su pokrenuli startap kompaniju po imenu “Amplius Electronics”. Za početak, oni su osmislili i svetu ponudili “Rubiko”, pametni privezak.

– Naš proizvod omogućava punjenje pametnih uređaja, proširuje njihovu internu memoriju, a u poslovnom okruženju može se koristiti i kao uređaj za evidenciju dolazaka i odlazaka zaposlenih, paljenje i gašenje rasvete i drugo, pod uslovom da rade preko NFC čitača – objasnio je za portal kliX Marin Bevanda, jedan od osnivača Amplius Electronics.

Međutim, kako to već biva na Balkanu, oni nemaju dovoljno novca za njegovu proizvodnju i širenje posla. Zato su pokrenuli IndieGoGo kampanju kako bi sakupili neophodna sredstva.

– Naša firma lansirala je pametni privezak, što je prvi hardverski proizvod u Hercegovini koji preko Indiegogo platforme pokušava da prikupi sredstva. Bilo je i ranije nekoliko sličnih kampanja u našoj zemlji, ali nisu zabeležile poseban uspeh. Mi smo pronašli strane mentore, naporno radili s njima i iskreno se nadamo uspehu – rekao je Marin.

Mladi tim cilja ovom kampanjom da  prikupi 30 hiljada dolara kojima planiraju da finansiraju masovnu proizvodnju svog priveska od 1.500 komada.

Proizvodnja je većim delom planirana u Hrvatskoj i jednim delom u Bosni i Hercegovini.

– Potrudićemo se da prikupimo što više novca, jer nameravamo da zaposlimo nove ljude, okupimo malu zajednicu oko sebe, a naredne godine bi lansirali i idući proizvod – pojašnjava Marin.

Ono što je zanimljivo jeste da su osnivači “Amplisu Electronic” i zvanično najmlađi preduzetnici u Mostaru, a takođe su i pioniri u pokretanju crowdfunding kampanje na području Hercegovine.

Ako možete i želite da im pomognete, kliknite OVDE. A pogledajte i video:

Održane radionice u okviru projekta DANUBEparksCONNECTED

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

U periodu od 28. juna do 1. jula 2017. godine, u Parku prirode „Kopački rit“ u Hrvatskoj, održani su 1st Volunteer’s Day Kick Off (Prvi volonterski dan), radionice Workshop WP4 Free Sky (RP4 Slobodno nebo), Workshop WP5 Dry Habitats (RP5 Suva staništa) i Workshop WP6 Riparian Forests Corridor (RP6 Koridor plavnih šuma) i Steering Committee Meeting (sastanak Upravnog odbora) u okviru projekta DANUBEparksCONNECTED.

Na radionicama su prezentovani nacrti mapa dunavskog regiona po pitanju šuma i suvih staništa i diskutovani su dosadašnji rezultati na izradi potencijalnih strateških dokumenata. Ovom prilikom je obeležena i desetogodišnjica mreže dunavskih zaštićenih područja (The DANUBEPARKS 10th Anniversary).

Fokus skupa je bila promocija volonterskog rada koji su članovi mreže DANUBEPARKS uspešno realizovali postavljanjem individualne zaštite (zaštitne mreže) na stablima drvoreda od napada divljači. U okviru terenske posete Parku prirode „Kopački rit“, organizovana je vožnja brodom, odnosno panoramsko razgledanje posebnog zoo-rezervata i vodenih puteva plavnog područja.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Najvažnije sredstvo sprovođenja politike u oblasti životne sredine je inspekcija

Foto: EP
Foto: EP

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan poručio je da će se novoformirano ministarstvo veoma ozbiljno i odgovorno baviti životnom sredinom. U nekim pitanjima bićemo beskopromisni, a neka ćemo rešavati uz prihvatljive kompromise koji omogućavaju razvoj zemlje, rekao je ministar Trivan gostujući u emisiji „Talasanje“ Prvog programa Radio Beograda.

On je istakao da je najvažniji instrument sprovođenja politike u oblasti životne sredine inspekcija, ali da ona nema ni dovoljno ljudi, ni opreme, ni novca. Osim što moramo iznutra da reformišemo i unapređujemo inspekciju, ne možemo ništa ozbiljno da uradimo bez podrške Vlade Srbije. Potrebno je više novca i ljudi. Onoliko koliko se uloži, toliki će biti i napredak, rekao je ministar Trivan.

Kao prioritete novog ministarstva, Trivan je istakao pre svega pitanje voda i smeća. Prerada otpadnih voda najvažnije je pitanje ne samo kod nas, nego na čitavoj planeti. Tu je i pitanje odlaganja i prerade otpada. I kod ovih prioriteta najveći problem je novac koji država nema i zato je neophodno javno-privatno partnerstvo, kroz koje će privatne kompanije ulagati novac, donositi tehnologije i zarađivati od prerade, a država sačuvati kontrolu nad tim resursima i nadizarati tehnologije prerade. Dok sam ja ovde neće biti prljavih tehnologija u Srbiji, naglasio je ministar Trivan.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Počinje Škola humane ekologije

Foto: ozon.org.me
Foto: ozon.org.me

Ekološki pokret Ozon iz Crne Gore od 1. avgusta do kraja 2017. godine realizovaće novi edukativni program Škola Humanitarne ekologije koji je Odlukom Komisije za raspodelu sredstava od dela prihoda od igara na sreću dobio finansisjku podršku na Konkursu za 2017. godinu, u kategoriji Vanistitucionalno obrazovanje dece i omladine.

Reč je programu koga je razvio Ozonov tim i čiji je cilj povećanje interesovanja mladih za humanu ekologiju, relativno noviji naučni pravac koji izužava odnos i međusobni uticaj životne sredine i čoveka, kako bi se posredno uticalo i na veće interesovanje za aktivno učešće u procesu donošenja odluka koje se tiču životne sredine i na taj način jačala podrška za ustavom definisani razvojni pravac ekološke države Crne Gore.

Ciljne grupe su učenici završnih razreda srednjih osnovnih škola iz Nikšića i Podgorice, studenti državnog i privatnih univerziteta iz ta dva grada, a prednost će imati oni koji su aktivni kroz nevladine organizacije koje se bave pitanjima životne sredine ili neformalne grupe koje građanskim inicijativama utiču na proces donošenja odluka u ovoj oblasti.

Glavne aktivnosti programa su interaktivne edukativne radionice koje će se kroz tri tematska modula organizovati u Nikšiću i Podgorici, uz primenu posebno razvijenog metoda humane biblioteke na kom će putem javnog poziva izabrani polaznici, imati mogućnost da od referentnih predstavnika relevantnih institucija i organizacija dobiju osnovne i specifične informacije o humanoj ekologiji, garantovanim pravima u kontekstu učešća u procesu donošenja odluka koje se tiču životne sredine, izazovima u aktuelnim procesima i javnim politikama, kao i iskustvima relevantnih i javno angažovanih institucija i pojedinaca.

Dve studijske posete relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i dvije terenske akcije povodom obeležavanja važnih ekoloških datuma imaće za cilj i predstavljanje polaznika i generacije javnosti i prilika da se upoznaju sa nadležnostima i mogućnostima komunikacije sa donosiocima odluka, medijima i širokom javnošću.

Ukupna vrednost programa je 13.607,50 evra.

izvor: ozon.org.me

Sandra Jovićević

Organizovana radionica povodom izrade Lokalnih energetskih planova u Crnoj Gori

Foto: Energetski portal
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

U cilju upoznavanja predstavnika jedinica lokalnih samouprava sa Nacrtom unapređene metodologije za izradu Lokalnih energetskih planova, Ministarstvo ekonomije Crne Gore je u saradnji sa Podgoricom juče organizovalo radionicu na kojoj su predstavljeni koraci i aktivnosti koje imaju za cilj da olakšaju izradu ovih dokumenata.

Generalni direktor za energetiku Miodrag Čanović kazao je da su lokalne samouprave dužne da po­tre­be i na­čin snab­de­va­nja ener­gi­jom, me­re za efi­ka­sno ko­ri­šće­nje ener­gi­je, kao i ko­rišće­nje ob­no­vlji­vih iz­vo­ra ener­gi­je i ko­ge­ne­ra­ci­je, pla­ni­raju LEP-om, u skla­du sa Stra­te­gi­jom raz­vo­ja ener­ge­ti­ke, Ak­ci­o­nim pla­nom ko­ri­šće­nja ener­gi­je iz ob­no­vlji­vih iz­vo­ra i Ak­ci­o­nim pla­nom za ener­get­sku efi­ka­snost.

Kako je naveo, Ministarstvo ekonomije je u okviru fondova podrške EU, a preko IPA 2012, obezbedilo sredstva za realizaciju projekta Optimalno korišćenje energije i prirodnih resursa, u okviru kojeg je jedna od planiranih aktivnosti unapređenje okvira za izradu LEP-ova. Kroz pomenuti projekat opštine Pljevlja, Šavnik i Kolašin će dobiti konsultatsku podršku u njihovoj izradi. Do sada je šest opština donelo ove planske dokumente, i to Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Andrijevica, Cetinje i Kotor.

LEP je razvojni dokument lokalne samouprave, ili više lokalnih zajednica, u snabdevanju i korišćenju energije, a osim plana snabdevanja energijom, obuhvata mere za energetsku efikasnost, kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije i korišćenje obnovljivih izvora energije. Donosi se na period od 10 godina, ali se može ažurirati svaki put kada se pojave mogućnosti realizacije mera koje nisu mogle biti predviđene u vreme obrade LEP-a.

Glavni ciljevi izrade i sprovođenja mera LEP-a su doprinos u što većoj meri bezbednosti i diverzifikaciji energetskog snabdevanja lokalne zajednice; smanjenje energetske potrošnje; povećanje dela energije proizvedene iz obnovljivih izvora; smanjenje zagađivanja iz svih sektora sprovođenjem mera energetske efikasnosti, korišćenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnje energenata; unapređenje održivog razvoja lokalnih sredina.

Zaključci iz LEP-a biće obavezujući za javne službe čiji je osnivač lokalna samouprava koje su odgovorne za upravljanje ili korišćenje zgradama i postrojenjima na teritoriji opštine, a na indirektan način će pružiti smernice drugim sektorima koji posluju u okviru opština (stanovništvo, učesnici iz privatnog sektora i preduzeća, škole u javnom vlasništvu, bolnice i zdravstvene ustanove, transport, itd).

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Sutra se završava konkurs za Zayed Future Energy Prize

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srpska preduzeća, neprofitne organizacije, srednje škole i pojedinci koji smatraju da imaju životno delo u oblasti održivih rešenja i obnovljivih izvora energije, mogu još sutra da konkurišu za prestižnu svetsku nagradu Zayed Future Energy Prize, čiji je ukupan fond četiri miliona dolara.

Nagrada je, kako se navodi, predviđena za preduzeća, od kojih će pobednik na konkursu dobiti 1,5 miliona dolara, kao i za neprofitne organizacije, koje konkurišu za isti iznos. Sumom od pola miliona dolara biće nagrađeno i pet srednjih škola iz različitih delova sveta koje pobede na konkursu. Preostalih pola miliona iz ovog fonda biće dodeljeno pojedincu za životno delo, s tim da se pojedinci koji su u ovoj oblasti ostvarili izuzetne rezultate ne prijavljuju sami, već ih nominuje neko drugi.

Nagrada je nastala 2008. godine, a bila je vizija čelnika Abu Dabija i jednog od osnivača Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeika Zajeda bin Sultan al Nahjana.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: b92.net

Sandra Jovićević

Objavljen filmski konkurs za „Grin fest 2017”

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Centar za unapređenje životne sredine otvorio je konkurs za takmičarske filmove koji će biti prikazani na 8. Međunarodnom festivalu zelene kulture „Grin fest”, koji će biti održan od 14. do 17. novembra 2017. godine u Domu omladine.

Na konkurs, koji je međunarodnog karaktera, mogu se prijaviti filmovi o životnoj sredini, ekologiji, prirodi, kao i inovacijama i tehnologijama koje doprinose smanjenju čovekovog uticaja na planetu. U razmatranje će biti uzeti filmovi proizvedeni nakon 1. januara 2015. godine i čije trajanje ne prelazi 60 minuta. Potrebna dokumentacija za prijavu se može pronaći na zvaničnoj stranici festivala – www.greenfest.rs.

Rok za prijavu na konkurs je 4. septembar, dok će spisak filmova koji su ušli u selekciju za prikazivanje biti objavljen do 20. oktobra. Filmovi će biti nagrađeni u ukupno šest kategorija: Najbolji srpski film, Najbolji film o prirodi, Najbolji animirani film, Najbolji kratki film, Najbolji film do 1 minuta, Najbolji omladinski film (do 30 godina).

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević