Home Blog Page 1247

Proslava „Evropskog Amazona“

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Međunarodni događaj koji je u sredu 12. jula organizovan u okviru projekta coopMDD u mestu Letenje na Muri u Mađarskoj, okupio je više od 100 učesnika, nevladinih organizacija i vladinih institucija iz pet država u zajedničkoj proslavi naše zajedničke prirodne baštine: Mure, Drave i Dunava, koja će u narednim godinama biti zaštićena kao prvi UNESCO rezervat biosfere koji se nalazi u pet država.

Protežući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, rečni predeo uzduž tokova ove tri reke čini 700 kilometara dug zeleni pojas, koji spaja gotovo milion hektara visoko vrednih prirodnih staništa i lokaliteta šarolike ljudske kulture. Od 1993. godine nevladine organizacije zajedno sa vlastima na lokalnom, regionalnom i državnom nivou u ovim zemljama rade na zaštiti ovog jedinstvenog područja zajedno. Taj je proces sada pri kraju jer je službeni proces nominacije UNESCO-ou ili u toku ili je već završen u svim državama. Ove godine Hrvatska i Mađarska proslavljaju pet godina postojanja, a rezervat biosfere na nacionalnom nivou u Srbiji, Bačko Podunavlje, odobren je i dodat na UNESCO listu rezervata biosfere prošlog meseca. Slovenačka nominacija podnesena je početkom ove godine, dok je austrijska trenutno u pripremi.

Skupu se, u ime Ministarstva za zaštitu životne sredine, na skupu je učestvovala Biljana Filipović, koja je u obraćanju naglasila da je proslava simbolična za nas u Srbiji pošto se odvija u periodu neposredno nakon proglašenja Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje”, i zato čestitam svima nama, aposebno zahvaljujem kolegama iz ostale četiri zemlje koji su pomogli proces nominovanja. On nije bio samo administrativan, pošto nam je trebalo čak 16 godina rada i 6 godina vrlo intenzivne koordinacije sa lokalnim akterima u pet lokalnim samoupravama uz Dunav. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji je partner u ovom projektu, proglašen je upravljačem ovog područja, što neće biti lak zadatak. Ministarstvo za zaštitu životne sredine nastaviće da podržava zaštićena područja I kategorije koja se nalaze u ovom rezervatu biosfere, specijalne rezervate prirode „Gornje Podunavlje” i „Karađorđevo”, naglasila je Filipović.

Ujutro je organizovana posebna studijska poseta Muri za sve predstavnike institucija i partnere u projektu. Kako je najbolji način da doživite reku veslanje, projektni partneri organizovali su rafting turu, koju su vodili rendžeri Nacionalnog Parka „Gornji Balaton”, tako da su predstavnici mogli iz prve ruke videti ljepotu prirodnih reka i pogodnosti koje one pružaju lokalnom stanovništvu. Uy spust organizovan je i „Veliki skok” u Muru. U proslavi su učestvova oba projektna partnera iz Srbije: Pokrajinski zavod za za zaštitu prirode, JP „Vojvodinašume”, kao i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine. Svi zajedno su u srpski deo mozaika Evropskog Amazona ugradili simboličke kamenčiće šljunka donesene iz Srbije.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Royal Dutch Shell izdvaja milijardu dolara godišnje za OIE

Photo - ilustration: Pixabay
Photo – ilustration: Pixabay

Kompanija Royal Dutch Shell planira da do 2020. godine uloži do milijardu dolara godišnje u projekte povezane sa obnovljivim izvorima energije.

Kompanija je tako oformila Ured za OIE i nove tehnologije i posvećuje se pronalaženju novih energetskih rešenja, u šta će ciljano ulagati milijardu dolara godišnje.

Izvršni direktor kompanije gospodin Ben van Beurden izjavio je da je veliki izazov stvaranje investicionog okruženja za inovacije u sektoru transporta i proizvodnje zelene energije, uključujući inicijative za kupovinu električnih automobila, razvoj novih baterija i novih modela vozila, novu generaciju održivih biogoriva i nove tehnologije skladištenja energije.

Milijardu dolara tek je mali deo od 25 milijardi dolara koje će pomenuta kompanija investirati u istom periodu u naftu i gas.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Turska i Izrael potpisuju sporazum o izgradnji gasovoda

Foto:: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Turska i Izrael planiraju da potpišu sporazum o izgradnji gasovoda od izraelskih gasnih polja Tamar i Levatan do EU do kraja godine, izjavio je izraelski ministar energetike Juval Stajnic.

On je nakon sastanka sa turskim ministrom energetike Beratom Albayrakom u Ankari rekao da je nakon četiri runde razgovora odlučeno da se razgovori ubrzaju i da dve strane pokušaju da postignu sporazum koji bi omogućio izgradnju izraelsko-turskog gasovoda do kraja ove godine.

Izraelski ministar je rekao i da Izrael trenutno radi na dva projekta izgradnje gasovoda, od kojih bi jedan do EU prolazio kroz Tursku, dok bi drugi prolazio kroz Južni Kipar do Grčke i Italije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Izabrana lokacija za odlaganje građevinskog otpada u Pirotu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Odlukom Skupštine grada Pirota za odlaganje građevinskog otpada određena je lokacija Drvarnik, na putu prema selu Prisjan.

Po rečima Zorana Krstića, šefa Odeljenja za urbanizam, odlaganje građevinskog otpada na ovoj lokaciji se neće naplaćivati, ali se istovremeno zahteva da se odlaganje vrši sistematski kako bi se raspoloživi prostor što bolje iskoristio.

On je dodao da vrlo često ljudi građevinski i komunalni otpad bacaju u korita reka, na slobodne površine, zbog čega je i izabrana ova lokacija za odlaganje otpada. Takođe, u narednom priodu komunalne službe će pojačati kontrole kako bi se sprečilo zagađenje životne sredine.

izvor: pirot.rs

Sandra Jovićević

Održana radionica o EE u Osijeku

Foto-ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

U Osijeku u Hrvatskoj juče je organizovana radionica Povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije u industriji.

Cilj radionice bio je informisanje i edukacija poslodavaca o mogućnostima realizacije energetski efikasnih mera u njihovim proizvodnim pogonima i mogućnostima prijave projekta za sufinansiranje iz EU fondova.

Kako je saopšteno, tender se očekuje početkom avgusta, a za dodelu potpora preduzećima u prvom krugu osigurano je 114 miliona kuna. Rok za dostavu projektnih predloga traje četiri meseca, a uložena sredstva vraćaju se u proseku za manje od pet godina. Predviđeni iznos minimalne potpore je 500 hiljada kuna, a maksimalan 20 miliona kuna, dok je stopa sufinansiranja u mere energetske efikasnosti između 30 i 85 odsto, a ostatak osigurava podnosilac projekta.

izvor: glas-slavonije.hr

Sandra Jovićević

Zagađenje sumpor-dioksidom u Boru daleko ispod dozvoljenog

Foto: Wikipedia/Bor030.net
Foto: Wikipedia/Bor030.net

Od januara do juna ove godine prosečna koncentracija sumpor-dioksida u Boru bila je 38,51 mikrograma po kubnom metru vazduha, što je daleko manje od 50 mikrograma, koliko je definisano Uredbom o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha.

Pomoćnik direktora RTB Bor za zaštitu životne sredine gospođa Dušanka Miljković izjavila je da je prosečna koncentracija sumpor-dioksida u vazduhu, u istom periodu prošle godine, iznosila 43,6 mikrograma po kubnom metru. Iz ustanovljenih merenja potpuno je jasno da je trend smanjenja prosečne koncentracije sumpor-dioksida u Boru očigledan i značajan, a što je najvažnije, ima tendenciju daljeg opadanja. Ona je dodala da grafički prikazi sa mernih stanica, koje su uključene u državnu mrežu Agencije za zaštitu životne sredine, pokazuju da ni u jednom mesecu nije bilo prekoračenja godišnje granične vrednosti, iako je reč o periodu u kojem meteorološke uslove dodatno pogoršava uticaj gradske toplane i ostalih grejnih agregata.

Šestomesečni izveštaj o kvalitetu vazduha u Boru sačinjen je na osnovu podataka koje su zabeležile automatske merne stanice u gradskom parku, Brezoniku, Slatini i kod Instituta.

izvor: novosti.rs

Sandra Jovićević

CRNA GORA: Zbog požara povećano zagađenje vazduha

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore saopštila je da je zbog velikog broja požara proteklih dana u okolini Podgorice povećana emisija zagađujućih materija u vazduh.

Kako se navodi u saopštenju, zbog prisustva vetra koje je negativno uticalo na lokalizovanje požara, nisu izmerene povećane vrednosti zagađujućih materija, niti prekoračenja graničnih vrednosti parametara.

Koncentracija parametara za ugljen monoksid tako se u proteklom periodu kretala ispod nivoa granične vrednosti.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Potpisan ugovor o poboljšanju komunalne infrastrukture u Virovitici

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite životne sredine i energetike Hrvatske gospodin Tomislav Ćorić u Gradu Virovitici je učestvovao na potpisivanju ugovora o sufinansiranju „Projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica“. Reč je o projektu ukupne vrednosti 184 miliona kuna, a iz EU fondova je osigurano 70,12 odsto sufinansiranja prihvatljivih troškova, odnosno ukupno 103,3 miliona kuna.

Gospodin Ćorić je istakao da će ovo ulaganje podići kvalitet života na području Grada Virovitice, a isto tako i ispuniti sve EU standarde i doprineti zaštiti okoline.

Projekat se realizuje u dve faze – započet je u okviru prethodnog Operativnog programa „Zaštita okoline“, a nastavlja se finansirati kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“. Vrednost druge faze projekta koji se finansira EU sredstvima kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ iznosi ukupno 164,7 miliona kuna.

Projektom će se unaprediti javni sistem odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda izgradnjom sistema za prečišćavanje otpadnih voda i omogućiće priključenje dodatnih 1.540 korisnika na sistem odvodnje. Njegovom realizacijom će se smanjiti zagađenje okoline kroz kontrolisano prikupljanje, odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Otvorene ponude za javno-privatno partnerstvo za deponiju u Vinči

Foto: Gradska čistoća
Foto: Gradska čistoća

U Starom dvoru danas su otvorene ponude za dodelu ugovora za javno-privatno partnerstvo za tretman i odlaganje komunalnog otpada na deponiji u Vinči, a na ovaj obavezujući javni poziv stigla je ponuda francusko-japanskog konzorcijuma Suez – Itochu.

Tenderska komisija će doneti odluku u vezi sa ponudom u zakonski propisanom roku, a ukoliko ona bude prihvaćena, uslediće potpisivanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu, koji zatim treba da odobri Skupština Beograda. U tom slučaju bi radovi mogli da počnu u drugoj polovini 2018. godine.

Grad Beograd je odlukom Skupštine grada u julu 2015. godine odlučio da pitanje upravljanja otpadom reši kroz javno-privatno partnerstvo na najsavremeniji način i najbezbedniji po životnu sredinu, a koji će pritom dovesti i do proizvodnje obnovljive toplotne i električne energije.

Sam projekat obuhvata remedijaciju i zatvaranje postojeće deponije, iskorišćenje deponijskog gasa za proizvodnju energije, tretman procednih voda, izgradnju postrojenja za tretman komunalnog otpada i kogenerativnu proizvodnju toplotne i električne energije, izgradnju postrojenja za reciklažu građevinskog otpada i izgradnju deponijskih ćelija po EU standardima.

PRIJEPOLJE: Požar na deponiji u Stanjevinama (FOTO)

Foto: Prijepolje info
Foto: Prijepolje info

Deponija smeća u Stanjevinama od jutros gori, a jak dim prekrio je dolinu Lima, posebno naselje Zalug. Na terenu su vatrogasci i ekipa JKP „Lim“ koji nastoje da požar lokalizuju.

– Mi smo intervenisali cisternama i natopili vodom deo deponije koji je zahvaćen požarom. Potrebno je da komunalci prekriju taj deo zemljom kako bi bilo više efekta od naše intervencije – rekao je za list „Polimlje“ komandir Vatrogasne jedinice u Sektoru za vanredne situacije Policijske uprave Vujadin Kovačević.

Kako piše isti list, ekipe komunalaca su na terenu, ali je još uvek teško govoriti o obimu požara. Neprijatni miris i dim iz Stanjevina za sada odlaze nizvodno Limom čemu pogoduje lagani vetar koji povremeno duva.

Radnici JKP „Lim“ sa dve i vatrogasci sa jednom cisternom od ranog jutra gase iznenadni požar na deponiji Stanjevine.

– Jutros oko 4 sata javljeno je da gori deponija u Stanjevinama. Mi smo preduzeli odmah sve mere usmerene ka lokalizovanju i gašenju požara a u pomoć su pritekli i vatrogasci Sektora za vanredne situacije Policijske uprave iz Prijepolja. Požar je pod kontrolom i ako ne bude nepredvidljivih situacija za očekivati je da se do kraja dana potpuno ugasi, rekao je za portal „Prijepoljske“ direktor JKP „Lim“ Enis Memišahović.

Foto: Prijepolje info

Po preporuci vatrogasaca komunalci su nasuli deo deponije zemljom, a tri cisterne uporno dovlače vodu kojom se gase delovi deponije zahvaćeni požarom.

– Požar je izbio na strani deponije prema Bistrici, na jedinom mestu koje je zbog terena nešto slabije zaštićeno ogradom. Ulaz na deponiju se zaključava i mi smo jutros pronašli zaključanu kapiju – kaže rukovodilac Radne jedinice Komunalni opbjekti u JKP „Lim“ Dževad Beganović.

Problem pričinjava lagani vetar koji menja pravac pa su delovi grada bliži lokaciji privremene deponije Stanjevine pod dimom.

Foto: Prijepolje info

Saobraćaj na magistralnom putu koji prolazi neposredno uz deponiju se odvija povremeno jednom kolovoznom trakom. Prisutna je patrola Saobraćajne policije koja naizmenično propušta vozila.

Limska dolina je, jutrošnjim požarom na Stanjevinama, okružena vatrom i dimom sa deponija. Naime, već nekoliko dana gori deponija smeća u Priboju a sve se to uklapa na neki način u tužnu istinu Srbije: deponije su sve češće u plamenu.

FOND ZA INOVACIONU DELATNOST: Od 80.000 do 300.000 evra za razvoj inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga (FOTO)

Foto: PKV
Foto: PKV

U zajedničkoj organizaciji Udruženja usluga Privredne komore Vojvodine (PKV), Fonda za inovacionu delatnost i Razvojne agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća „Alma Mons“ u četvrtak, 13. jula 2017. godine u PKV prezentovani su Program ranog razvoja i Program sufinansiranja inovacija Fonda za inovacionu delatnost.

Kroz ove programe, dodeljuje se finansijska pomoć za razvojne projekte inovativnih preduzeća u Republike Srbije (RS). Finansiranje za sprovođenje programa u visini od 2,7 miliona evra obezbeđeno je iz budžeta RS sa razdela Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a kroz Projekat za unapređenje konkurentnosti i zapošljavanje koji, zajedno sprovode RS i Svetska banka.

– Program ranog razvoja namenjen je privatnim mikro i malim preduzećima u ranim fazama razvoja, koja razvijaju tehnološku inovaciju i imaju potencijal za stvaranje nove intelektualne svojine, kao i jasnu tržišnu potrebu. A Program sufinansiranja inovacija namenjen je privatnim mikro, malim i srednjim preduzećima, osnovanim u RS, koja razvijaju tehnološku inovaciju sa konkurentnom pozicijom na lokalnom/svetskom tržištu i jasnom tržišnom potražnjom, pojasnio je v.d. direktora Fonda za inovacionu delatnost dr Ivan Rakonjac.

Prisutne je pozdravio predsednik PKV Boško Vučurević izrazivši zadovoljstvo što je Fond prepoznao PKV kao instituciju koja podržava razvoj inovativnog preduzetništva.

– Mikro, mala i srednja privredna društva pokretači su evropske ekonomije. Oni su glavni oslonac za razvoj privrede u razvijenim ekonomijama sveta, jer predstavljaju ekonomsku snagu. Konkurentnost privrede trebalo bi da se gradi na inovacijama, razvoju novih ideja, proizvoda i proizvodnih procesa. Inovativnost se zasniva na znanju, ali zahteva podršku okoline, rekao je Vučurević.

Da su inovacije, uz  preduzetničke ideje, osnova savremenog preduzetništva, složila se i Slavica Hajder rekavši da je „nivo inovativnosti ovih privrednih društava još uvek nizak, a oporavak ovog sektora trebalo bi da se bazira na razvoju inovativnosti“.

– Ipak, sektor mikro, malih i srednjih privrednih društava prepoznat je od strane Vlade RS kao jedan od stubova ekonomije, te je decenija ispred nas označena kao decenija preduzetništva. Potrebno je kontinuirano raditi na unapređenju celokupnog poslovnog okruženja i pružati kako finansijsku, tako i svaku drugu podršku malim i srednjim privrednim društvima, kako bi se iskoristio njihov pun potencijal za razvoj, rekla je Hajder.

Foto: PKV

Da je timski rad važan, naglasila je Milica Vračarić, direktor RA „Alma Mons“ istakavši da timski rad u preduzetništvu može da se svrstava na dva nivoa.

– Jedan bi bio rad institucija na promociji preduzetništva, a kasnije i u stavljanju na raspolaganje svih onih mera koje su u Evropi, odnosno u svetu na raspolaganju. Kada je u pitanju timski rad preduzetnika, odnosno njihova međusobna saradnja, tu situacija nije često najbolja zbog toga što još uvek postoji jedan osećaj konkurencije. To je nešto na šta institucije sasvim sigurno moraju da se fokusiraju i moraju mnogo više da rade. Mislim da je sadejstvo institucija i njihova koordinacija, kako na pokrajinskom, tako i na nacionalnom nivou od ključne uloge zbog toga što je država u poslednjem periodu stvorila institucije podrške, stvorila je ambijent, rekla je Milica Vračarić.

Fond dodeljuje sredstva do 80.000, odnosno do 300.000 evra po projektu za razvoj inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga sa tržišnom primenom koje poseduju veliki potencijal za komercijalizaciju.

Rok za prijavu je 1. septembar 2017. godine, a prijava se podnosi putem portala www.inovacionifond.rs gde se nalazi set neophodne dokumentacije i Priručnik sa svim detaljima procesa. Kontakt adrese su: minigrants@inovacionifond.rs i matchinggrants@inovacionifond.rs.

Izrađen nacrt integrisane dozvole za NIS-ovu rafineriju nafte u Pančevu

Foto: NIS
Foto: NIS

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine uradio je nacrt integrisane dozvole za operatera Nafta industrija Srbije a.d. (NIS a.d.) Novi Sad – Rafinerija nafte Pančevo  iz Novog Sada,  za rad postrojenja Rafinerija nafte Pančevo i obavljanje aktivnosti proizvodnje, prerade, distribucije i prometa nafte i naftnih derivata na lokaciji u Pančevu.

Uvid u nacrt može se izvršiti u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine ili na sajtu Sekretarijata u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Zainteresovana javnost može dostaviti mišljenje na nacrt integrisane dozvole ovom organu u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja u skladu sa članom 11. stav 5. Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.

Nacrt možete pogledati OVDE.

Kinezi zainteresovani za izgradnju HE Dabar

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić razgovarao je juče u Banja Luci s predstavnicima kineske kompanije CWE (China International Water and Electric Corporation) s kojom je potpisan Memorandum o razumevanju za HE Dabar i druge hidroelektrane na Gornjim horizontima u tom entitetu, o mogućnostima finansiranja projekta izgradnje Hidroelektrane Dabar.

Đokić je istakao da su predstavnici kineske kompanije CWE dostavili konkretnu ponudu za finansiranje 85 odsto projekta izgradnje HE Dabar, te da je veoma značajno da su kineski partneri zainteresovani da učestvuju i u realizaciji drugih energetskih projekata u RS-u. Kako je naveo, Vlada Republike Srpske će razmotriti dostavljenu ponudu kineske kompanije i izjasniti se o okvirnim uslovima, nakon što budu obavljeni detaljni razgovori o ovoj ponudi s predstavnicima preduzeća HE Dabar, koje je vlasnik koncesije za izgradnju HE Dabar.

On je naglasio da je RS već uložila značajna finansijska sredstva za realizaciju projekta HE Dabar, u okviru čega su ugovoreni i započeti radovi na izgradnji tunela i drugih objekata i podsetio da ovaj projekat predstavlja jedan u nizu velikih energetskih projekata kojim će biti znatno podstaknut razvoj energetskog sektora u entitetu, saopšteno je iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a.

Predstavnici kineske kompanije CWE upoznali su ministra s mogućnostima kreditiranja projekta od EXIM banke i drugih banaka koje nude povoljan plasman kredita, ističući da ponuda koju su dostavili predstavlja najbolju tehničku i komercijalnu ponudu za projekat izgradnje HE Dabar i da očekuju uspešnu saradnju Kine i Republike Srpske na realizaciji navedenog projekta.

HE Dabar pripada sistemu hidroelektrane Gornji horizonti. Instalisana snaga HE Dabar iznosi 159,15 MW, a vrednost investicije iznosi 352 miliona KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Počinje realizacija projekta energetske efikasnosti u OŠ Hrasno u BiH

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Načelnik Opštine Novo Sarajevo gospodin Nedžad Koldžo i Sukhrob Khoshmukhamedov, zamenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH 12. jula 2017. godine potpisali su Ugovor za izvođenje radova na povećanju energetske efikasnosti na objektu Osnovne škole Hrasno.

Radovi će se izvoditi u okviru UNDP BiH projekta Zeleni ekonomski razvoj koji finansira Vlada Švedske i Fond za zaštitu životne sredine Federacije BiH, a opština Novo Sarajevo će pomoći realizaciju ovog projekta zajedno sa Ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo.

Gospodin Koldžo istakao je da se radi o jednom jako važnom projektu, posebno zbog činjenice da je objekat OŠ Hrasno koju pohađa više od 700 učenika zbog starosti dotrajao, tako da je ova sanacija neophodna. Analizirajući stanje objekata osnovnih škola na području Opštine Novo Sarajevo utvrđeno je da je objekat ove škole jedan od najstarijih. Opština je preuzela na sebe obavezu i izradila projektnu dokumentaciju i sprovela Energetski audit što je neophodno prilikom apliciranja na projekat UNDP-a BIH Zeleni ekonomski razvoj koji finansira Vlada Švedske.

Predviđeno je da se u okviru radova za povećanje energijske efikasnosti na objektu OŠ Hrasno izvrši popravak oštećene krovne konstrukcije uz postavljanje termoizolacije, zameni fasadna stolarija, izradi termička fasada i ugrade termostatski ventili.

Projekat ukupne vrednosti 459.975 KM finansiraće Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo u iznosu od 166.715 KM, UNDP BiH i Vlada Švedske u vrednosti od 153.715 KM i opština Novo Sarajevo u vrednosti od 140.180 KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Slovenija se pridružila međunarodnom istraživačkom projektu za elektromobilnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Sloveniji je u sredu predstavljen savez za projekat Edison, strateški međunarodni evropski projekat elektromobilnosti u jugoističnoj Evropi, koji okuplja 40 partnera koji će posvećeno raditi na razvoju indukcionog bežičnog sistema punjenja električnih vozila, razvoju efikasnog pogona i novih aplikacija za elektromobilnost.

Inicijator projekta u Sloveniji je firma Hidria iz automobilske branše, a glavni partner mu je Kolektor. Slovenački cilj projekta, kog je ličnim prisustvom na predstavljanju podržao i premijer Miro Cerar, jeste razvoj domaćih tehnologija koje će prvo biti implementirane u Sloveniji i zatim ponuđene u inostranstvo.

Nalik na nemački projekat Industrija 4.0, ova država ima ambiciju da postane lider u novim tehnologijama. Reč je o povezivanju partnera koji rade na rešenjima s predstavnicima firmi koje proizvode vozila u konzorcijum, a među njima su Cluster GIZ ACS + D, Sieva, Petrol, kao i brojna slovenačka start-up preduzeća i međunarodni partneri.

Jedan od prvih poteza biće uvođenje električnih autobusa u Kopru za paralelno testiranje novih tehnologija punjenja, distribucija e-bicikala i gradnja inovacijskog centra za zelenu mobilnost.

Predsednik uprave Hidrije Iztok Seljak Sloveniju zbog svoje veličine i položaja vidi kao prirodni demonstracioni laboratoriju za zelenu mobilnost, a kao dobar primer navodi Zelenu Keltiku, u sklopu kojeg je u Bovcu, Kobaridu i Tolminu postavljeno 10 punionica za električna vozila u cilju ozelenjavanja prometa u NP Triglav.

U sklopu projekta Edison Slovenija već se priprema zahtev za evropski istraživački projekat u saradnji sa Austrijom i Mađarskom, a u martu iduće godine, kada se u Ljubljani sastaju evropski ministri saobraćaja, Slovenija se nada već nešto pokazati.

– Nemamo sve odgovore, ali znamo sve ključne problem – kaže Seljak i izražava nadu da bi elektromobilnost mogla stvoriti i do hiljadu radnih mesta.

Cilj je postavljanje punionica na autoputevima koje povezuju Minhen, Salcburg, Ljubljanu, Zagreb, Beograd, Skopje, Atinu i Istanbul, objavili su slovenački mediji, prenosi portal Energetika-net.

Kroz partnerstvo Edison je i deo projekta Zelena Balkanika koje podrazumeva gradnju punionica na koridoru Ljubljana – Zagreb – Beograd – Priština – Tirana – Dubrovnik –Zadar – Kopar i nazad. Projekat podržavaju predsednici devet država Jugoistočne Evrope i evropska komesarka za transport Violeta Bulc.

Nastavljene akcije uređenja javnih površina u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Akcija uređenja javnih površina u Leskovcu nastavljena je u centru grada u ulici Nikole Skobaljića, ispred stambenih zgrada u Mesnoj zajednici Stojan Ljubić.

Na ovom prostoru uređene su površine ispred ulaza zgrada, očišćen građevinski i komunalni otpad, pokošena je trava i oprane su ulice.

Akciju su organizovali Odeljenje za zaštitu životne sredine i JKP Komunalac uz podršku kompanije Por Verner Veber i Komunalne policije, a uređenju javnih površina pridružili su se i stanovnici pomenute mesne zajednice.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević