Home Blog Page 1203

Znate li koje su države najveći zagađivači zemljine orbite?

Foto: NASA
Foto: NASA

Oko Zemlje kruži jako mnogo raznoraznog otpada, a za veliku većinu su odgovorne Rusija i Sjedinjene Države, izveštava Business Insider.

Od sveg smeća koje leti orbitom oko Zemlje 95 posto dolazi od ljudske aktivnosti: pokvareni sateliti, iskorišteni delovi raketa, instrumenti koje su izgubili kosmonauti itd.

Rusija je odgovorna za najviše sa 6.515 objekata (3.961 veliki objekat), dok je SAD odgovoran za njih 6.211 (3.999 velikih objekata). Kina je na trećem mestu s 3.839 predmeta, uključujući 3.475 velikih objekata.

Slede Francuska (547), Japan (266) i Indija (202).

(Agencije)

Svetske metropole potpisale deklaraciju o dostizanju nulte emisije CO2 do 2030. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnici 12 velikih gradova uključujući Pariz, Los Anđeles, Meksiko Siti i London, potpisali su u ponedeljak u Parizu deklaraciju kojom se obavezuju da će čuvati životnu sredinu i težiti “nultim emisijama” CO2 do 2030. godine.

London je već preduzeo konkretan potez tako što su uveli uveo gotovo dvostruko veći namet za najstarije automobile koji žele da uđu centar grada.

U deklaraciji, čija je svrha ublažiti posledice klimatskih promena, a potpisanoj u sklopu sastanka mreža gradova C40, gradonačelnici su obećali da će “od 2025. zajedno s partnerima kupovati samo autobuse s nultim emisijama i pobrinuti se da veliki deo njihovih gradova do 2030. postanu područja s nultim emisijama”.

Potpisnici deklaracije su gradonačelnici Londona, Pariza, Los Anđelesa, Barselone, Kjota, Vankuvera, Meksiko Sitija, Kopenhagena, Ouklenda, Sijetla, Milana i Kejp Tauna. Podržava ih i Tokijo, koji se za bolju zaštitu životne sredine bori još od 1990.

Istaknuli su da imaju viziju “budućnosti u kojoj su hodanje, biciklizam i deljenje prevoza glavni načini kretanja gradskog stanovništva”. Obavezali su se da će im dati prioritet, smanjiti broj vozila koja najviše zagađuju vazduh i postupno napustiti korišćenje vozila na fosilna goriva.

Na konferenciji za novinare, gradonačelnik Los Anđelesa Erik Garseti istakao je da će više od 382 američkih gradova, i demokratskih i republikanskih, sprovesti Pariski sporazum o klimi iako ga je američki predsednik Donald Tramp odbacio.

“To je 77 miliona Amerikanaca”, rekao je on.

Gradonačelnik Ouklenda Fil Gof upozorio je da su klimatske promene “najveća pretnja okolišu, ekonomska pretnja i pretnja dobrobiti čoveka.”

S tim u vezi, gradonačelnik Londona Sadiki Kan objavio je da London od ponedeljka uvodi gotovo dvostruko veći namet za najstarije automobile koji žele ući u gradsko jezgro. Automobili registrovani pre 2006.  moraće umesto 11,5 funti za to doplatiti još 10 funti.

“Vazduh je loš, ali je i ubica. U Londonu ima dece sa slabije razvijenim plućima. Odrasli pate od raznih bolesti uzrokovanih lošim kvalitetom vazduha, od astme do demencije i moždanih udara”, rekao je Kan za Rojters.

C40 okuplja 91 grad iz celog sveta u cilju borbe protiv klimatskih promena.

Mreža je u Parizu organizirala dvodnevni skup “Together4Climate” (Zajedno za klimu) na kojem su učesnici razmenili ideje o stvaranju čišćih, zdravijih i održivijih zajednica, podsticanju zelene ekonomije i inovacija.

Hrvatska ima 1.310 postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 20. oktobra 2017. godine u Hrvatskoj je u sistemu podsticane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ukupno 1310 takvih postrojenja, a njihova ukupna snaga iznosi 720,44 MW.

Najviše je solarnih elektrana kojih ima ukupno 1.222, a njihova snaga iznosi 51,48 MW. Najveću ukupnu snagu imaju vetroelektrane: 474 MW, a takvih postrojenja je do sada izgrađeno u sistemu podsticaja 20. Malih hidroelektrana u sistemu podsticaja je 12 i njihova ukupna snaga je 4,48 MW, elektrana na biomasu je 17 sa ukupnom snagom 35,95 MW, a elektrana na biogas je 31 sa ukupnom snagom 35,73 MW. Tu su i dve elektrane na deponijski i gas iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa ukupnom snagom 5,5 MW i 6 gasnih kogeneracionih postrojenja ukupne snage 113,29 MW.

Ovome treba dodati još 85 postrojenja ukupne snage 377,83 MW sa kojima je ugovor o povlašćenom otkupu proizvedene električne energije sklopljen, no još uvek nisu puštena u pogon. Od toga je 8 solarnih elektrana ukupne snage 1,97 MW, četiri male hidroelektrane ukupne snage 2,24 MW i jedna geotermalna elektrana snage 10 MW. Tu su čak 43 elektrane na biomasu ukupne snage 78,84 MW, 21 elektrana na biogas ukupne snage 20,79 MW i 8 vetroelektrana ukupne snage 264 MW.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Objavljen izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2016. godine. Izveštaj sadrži analizu rezultata merenja koja su se sprovodila u okviru državne i lokalnih mreža za monitoring kvaliteta vazduha u Republici Srbiji tokom 2016. godine.

U Izveštaju je data, saglasno postojećoj važećoj regulativi, jedina zvanična ocena stanja kvaliteta vazduha u Republici Srbiji zasnovana na rezultatima referentnog automatskog monitoringa. Izveštaj sadrži i prikaz trenda kvaliteta vazduha po zonama i aglomeracijama u Republici Srbiji i indikatore izloženosti gradskog stanovništva delovanju ozona i suspendovanih čestica PM10.

Bitni delovi i konstatacije iz ovog Izveštaja biće sadržani u Izveštaju o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2016. godinu. Kompletan Godišnji Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2016. godine možete preuzeti na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

U Hrvatskoj potpisano 224 ugovora za povećanje energetske efikasnosti

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru poziva Energetska obnova višestambenih zgrada do 23. oktobra 2017. godine potpisano je ukupno 224 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske.

Poziv Ministarstva bio je otvoren za prijave u razdoblju od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, a u sklopu poziva je primljeno 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Monitoring vode od izuzetne važnosti

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 23. do 24. oktobra 2017. godine u Beogradu se održava međunarodni skup TAIEX Workshop on Environmental Monitoring.

U okviru skupa predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine imaju tematske prezentacije o dosadašnjim postignućima i pravcima daljeg razvoja monitoringa kvaliteta voda pod nazivom Monitoring in Serbia, state-of-art and plans for improvement – lessons learned.

Kako je saopšteno, potreba za monitoringom fizičko-hemijskih, hemijskih i bioloških pokazatelja u okviru sistema upravljanja vodama je osnovno polazište za utvrđivanje uspešnosti politike zaštite voda od zagađivanja. Utemeljenost političkih odluka je stoga povezana sa pouzdanošću programa monitoringa. Agencija za zaštitu životne sredine počev od 2012. godine sprovodi monitoring kvaliteta površinskih voda u skladu sa zahtevima Okvirne direktive o vodi EU (WFD 2000/60/EC).

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana konferencija Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan učestvovao je na konferenciji Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini, koju organizuje Centar za evropske politike (CEP).

Ministar Trivan je na samom početku istakao značaj saradnje sa nevladinim sektorom, pohvalivši istraživanje Centra za evropske politike i drugih nevladinih organizacija koje su učestvovale u njegovoj izradi. Dodao je da se za ekologiju izdvaja 0,2 odsto BDP Srbije, što je premalo, a istakao je i da sva sredstva koja se prikupljaju od zelenih naknada moraju ući u budžete ministarstva i organa zaduženih za životnu sredinu na lokalu. Ministar je dodao da EU mora više pomoći u oblasti zaštite životne sredine i omogućiti Srbiji mekši pristup fondovima kojima se pristupa kasnije.

Sem Fabrizi, šef delegacije EU u Srbiji istakao je da je ponovna operacionalizacija i uspostavljanje Zelenog fonda u njegovom punom kapacitetu izuzetno značajno. On se nada da će se zeleni novac zaista koristiti za namene i pitanja u životnoj sredini. Takođe je, istakao da IPA mehanizam stoji na raspolaganju za finansiranje projekata u ovoj oblasti i da bi voleo da ima više novca za projekte u zaštiti životne sredine. Na kraju se dotakao klimatskih promena i istakao da je EU izuzetno zadovoljna jer je Srbija među prvim zemljama u svetu i prva zemlja u regionu ratifikovala Pariski sporazum i usvojila svoje Nacionalne obavezujuće ciljeve u pogledu remisije SO2 gasova. Pohvalio je i ulogu NVO i saradnju sa njima.

Tanja Mišević, šef pregovaračkog tima Srbije za pristupanje EU rekla je da je poglavlje 27 jedno od objašnjenja zašto su Srbiji potrebne evropske integracije. Dodala je da je Srbija na pola puta kada je reč o ovom poglavlju, kao i da je veoma bitno napraviti dobru početnu poziciju za pomenuto poglavlje.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Počela realizacija projekta Duboka prerada

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić ocenio je da početak realizacije projekta Duboka prerada predstavlja veliki dan za NIS i Srbiju, ističući da će ta investicija našoj zemlji omogućiti energetsku stabilnost i sigurnost.

Antić je, na svečanosti povodom obeležavanja početka projekta u Rafineriji Pančevo istakao da je izgradnja postrojenja važna za razvoj i povećanje BDP-a. Projekat ima snažnu ekonomsku komponentu, rekao je ministar i ukazao na to da će se sada steći uslovi za prestanak proizvodnje mazuta i da će derivati biti čistiji.

Predsednik Gaspromnjefta Aleksandar Djukov rekao je da će Rafinerija Pančevo po završetku projekta biti u rangu sa svetskim rafinerijama i dodao da nema sumnje u to da će projekat biti uspešno realizovan bez obzira na to što je reč o komplikovanom i krupnom projektu. Djukov je istakao da će realizacija investicija učvrstiti poziciju NIS-a, i podsetio na to da je od 2009. godine do sada uloženo više od 2,5 milijarde evra u razvoj te kompanije, što joj je omogućilo da postane jedan od energetskih lidera u regionu. Takođe, početak projekta pokazuje ozbiljnost namera Vlade Srbije i NIS-a u realizaciji razvojne politike, naveo je on, najavivši ujedno nova ulaganja Gaspromnjefta.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Lisnata subota u Dunavskom parku

Foto: pokretgorana.org
Foto: pokretgorana.org.rs

U subotu 21. oktobra 2017. godine održana je još jedna ekološka radionica za decu „Sasvim prirodna subota“.

Učesnici radionice su istraživali boje i oblike jesenjeg lišća Dunavskog parka, upoznali se sa različitim vrstama biljaka koje tamo rastu, a od sakupljenih plodova i listova izradili su šumu na papiru. Sledeća radionica biće održana u Spensu sa početkom od 10 i 30 časova.

Sasvim prirodna subota predstavlja niz ekoloških radionica za decu od 6 do 10 godina u okviru kojih najmlađi uče o ekologiji, zaštiti životne sredine i svetu koji ih okružuje. Organizator radionica je Pokret gorana Novog Sada.

izvor: pokretgorana.org.rs

Sandra Jovićević

Održan okrugli sto o cirkularnoj ekonomiji u Vrbasu

Foto: pixabay

Ekološki pokret Vrbasa uz tehničku podršku Opštinske uprave, organizovao je Okrugli sto u skupštinskoj sali lokalnog parlamenta, pod nazivom Ekologija i ekonomija – ruku pod ruku!

Foto: pixabay

U prisustvu predstavnika najvećih poslovnih operatera u Vrbasu, javnih preduzeća, udruženja građana i đačkog parlamenta Gimnazije Žarko Zrenjanin i SSŠ 4. juli u Vrbasu, razgovaralo se o cirkularnoj ekonomiji ili ekonomija bez otpada. Istaknut je značaj zaštite životne sredine za Srbiju, đaci su upoznati sa odgovornim zbrinjavanjem otpada kompanije Karneks, bilo je reči o postrojenju na biogas Mirotin energo, kao i o drugim primerima dobre prakse u oblasti upravljanja otpadom i zaštite životne sredine.

Okrugli sto je realizovan kroz projekat Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu, koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect, koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

izvor: ekovrbas.net

Sandra Jovićević

Završen remont termoelektrane Ugljevik

Foto: Wikipedia / Mazbln
Foto: Wikipedia/Mazbln

U Termoelektrani Ugljevik uspješno je završen kapitalni remont postrojenja, čiji su radovi koštali oko 40 miliona KM i otpočela je isporuka električne energije.

U ovogodišnjem kapitalnom remontu, osim redovnih poslova koji su obavezni u ovakvoj vrsti zahvata – kapitalni remonti turbine i generatora, urađena je rekonstrukcija-zamena elektrofiltera i međupregrejača pare jedan, saopšteno je iz Rudnika i Termoelektrane Ugljevik. Nakon ugradnje novog elektrofilterskog postrojenja, jednog od najvažnijih kapitalnih zahvata, termoelektrana Ugljevik zadovoljiće najstrože evropske ekološke standarde kada je reč o emisiji čvrstih čestica.

Iz RiTE Ugljevik saopšteno je da je ovo najveći remont u ovoj termoelektrani u protekle 32 godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U planu povećanje energetske efikasnosti u sedam škola Sisačko-moslavačke županije

Foto: fzoeu.hr
Foto: fzoeu.hr

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Dubravko Ponoš i župan Ivo Žinić potpisali su ugovore o sufinansiranju povećanja energetske efikasnosti sedam škola sa područja Sisačko-moslavačke županije. Za radove na energetskoj sanaciji škola u Novskoj, Glini, Topuskom, Lipovljanima, Gvozdu, Gori i Sunji, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija osigurano je 20,1 miliona kuna.

Gospodin Ponoš je izjavio da ove projekte zajednički sprovode Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Sisačko-moslavačka županija. Ukupno je prema rezultatima poziva za energetsku sanaciju i korišćenje obnovljivih izvora energije u vaspitno-obrazovnim ustanovama prihvaćeno 223 projekata za koje je odobreno 348 miliona kuna bespovratnih EU sredstava.

Župan Žinić je dodao da je energetska sanacija ovih zgrada izuzetno važna, jer će podići nivo kvaliteta boravka dece i mladih u školama, ali i direktno uticati na smanjenje potrošnje energije i zagađenje okoline.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Počinje sanacija splitske deponije Karepovac

Foto: fzoeu.hr
Foto: fzoeu.hr

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine gospodin Dubravko Ponoš obišao je splitski Karepovac gde je prisustvovao potpisivanju ugovora za prvu fazu sanacije vrednu 68 miliona kuna, a koji su potpisali gradonačelnik Splita i predstavnik izvođača radova.

Gospodin Ponoš je ovom prilikom izjavio da su troškovi prve faze sanacije oko 68 miliona kuna, a od toga će Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost obezbediti 34 miliona kuna, kao i dodatnih 4,5 miliona kuna za otkup čestica koje su neophodne za realizaciju sanacije. U sklopu ove prve faze predviđena je izgradnja novih ploha sa iskopom i premeštanje postojećeg otpada uz izgradnju prateće infrastrukture.

On je istakao i da je početak sanacije ove deponije i početak rešavanja dugogodišnjeg ekološkog problema Splita, a dodao je i da je potrebna kontinuirana edukacija stanovništva o upravljanju otpadom, kao i podizanje nivoa komunalnih usluga.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

LJUBINJE: Austrijanci ulažu 72 miliona evra u solarnu elektranu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Ljubinju bi uskoro trebalo da počne gradnja solarne elektrane snage 80 megavata, vrednosti 72.000.000 evra čijom će realizacijom u budžetu ove opštine na godišnjem nivou biti obezbeđeno dodatnih oko 400.000 KM, rekao je Srni načelnik opštine Ljubinje Darko Krunić.

On kaže da je projekat urađen i sva potrebna dokumentacija prikupljena, a da se čeka da Vlada Republike Srpske i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva raspišu tender za izvođača.

Krunić je naveo da gradnja solarne elektrane početi čim se završi tender, a rok za završetak radova je dve godine.

Solarna elektrana će biti izgrađena na izlazu iz Ljubinja prema Stocu.

Krunić je istakao da će projekat u potpunosti finasirati firma iz Austrije i da su stručnjaci iz te zemlje već dolazili u Ljubinje i obilazili teren.

– Reč je o sigurnim investitorima koji ne traže nikakav podsticaj iz Vlade i imaju obezbeđenu prodaju električne energije koju bi proizvodili – rekao je Krunić.

(izvor: Srna)

Održan sastanak u okviru projekta FORRET

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

U Vinkovcima u Hrvatskoj održan je sastanak partnera na projektu FORRET.

Projekat FORRET, punog naziva „Razvoj prekograničnog projekta šumske retenzije za integrisano upravljanje rizicima od poplava, životnom sredinom i šumama“ (Development of Transboundary Forrest Retention Project for Integrated Flood Risk, Environmental and Forestry Management) je zajednički prekogranični projekat srpskih i hrvatskih institucija nadležnih za: upravljanje vodama i upravljanje rizicima od poplava („Hrvatske vode”, JVP „Vode Vojvodine“), upravljanje šumama (JP „Vojvodinašume“) i zaštitu prirode i očuvanje biološke raznovrsnosti (WWF Adria – međunarodna organizacija za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznovrsnosti, Zagreb).

Dogovoreno je da „Hrvatske vode” budu vodeći partneri u ovom projektu. Tokom realizacije projekta uključiće se i ostale nadležne državne institucije kao što su „Hrvatske šume”, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, kao i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Oni će se priključiti projektu kroz radne grupe projekta u cilju sticanja optimalnih rešenja upravljanja prostorom iz obima projekta.

Pored glavnog cilja projekta – smanjenja rizika od poplava kroz uspostavu zajedničkog monitoringa i mera upravljanja rizicima od poplava, prvenstveno merama zelene infrastrukture (među kojima bi bila i prekogranična šumska retenzija za rasterećenje savskih velikih voda) i konačno unapređenje sistema upravljanja rizicima od poplava – osiguraće se i kvalitetnije upravljanje šumama uz poboljšanje ekološkog stanja i očuvanja bioraznovrsnosti ovog jedinstvenog područja od međunarodnog značaja.

Projektom su, između ostalog planirane i aktivnosti zajedničke baze podataka za vode, šume, životnu sredinu i prirodu, zajednički monitoring uz pomoć postavljanja dva nova postrojenja za vodu (po jedna sa svake strane granice), izrada zajedničkog hidrološko-hidrauličkog modela, izrada dve državne studije upravljanja šumskim resursima, izrada zajedničke studije bioraznovrsnosti koja će obuhvatiti specifičnosti obe država, kao i brojne druge aktivnosti.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Dodeljeni uređaji za dekontaminaciju zemljišta

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je dodeli donacije američke kompanije Freytech Agenciji za zaštitu životne sredine i jednom od naših vodećih instituta u ovoj oblasti. Predstavnik kompanije Freytech Dejvid Roberts poklonio je dva uređaja za dekontaminaciju zemljišta, koji predstavljaju novu tehnologiju u zaštiti životne sredine.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je istakao da je ova donacija rezultat dobre saradnje sa američkim kompanijama koje su bile u sastavu delegacije Merilend iz SAD koja je bila u višednevnoj poseti Srbiji. Ova poseta je veoma važna jer predstavlja početak jedne uspešne saradnje sa državom Merilend, koja će rezultirati bržem i boljem rešavanju pitanja koje ima naša zemlja u ovoj oblasti, rekao je ministar.

Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku da posetim vašu zemlju i samim tim ostvarim dobru saradnju u oblasti životne sredine. Prepoznajući potencijale Srbije odlučio sam da doniram dva uređaja koja imaju veliki učinak u borbi protiv zagađenja i očuvanju prirode. Radujem se ponovnoj poseti vašoj zemlji i budućoj saradnji, izjavio je gospodin Roberts.

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, istakao je da su Srbiji potrebne nove tehnologije. Ovaj uređaj je revolucionarni u oblasti zaštite životne sredine. On doprinosi dekontaminaciji zemljišta na jedan jednostavan, efikasan i ekonomičan način. Mi ćemo u narednim mesecima uraditi testiranje ovog uređaja, ispitaćemo ga na određenom dekontaminiranom poljoprivrednom zemljištu i verujemo da ćemo dobiti odlične rezultate, dodao je on.

Donirani uređaji služe uklanjaju arsenik, insekticide i pesticide, jačajući imunitet biljaka i povećavajući njihovu produktivnost.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević