Home Blog Page 1197

U planu realizacija TE Kamengrad u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Gordan Milinić održao je sastanak sa Liuom Weijieom, glavnim inženjerom kompanije TEPC Overseas Engineering Company.

Na sastanku je razgovarano o finaliziranju priprema i tehničkim detaljima za realizaciju projekta Rudnik i TE Kamengrad (Sanski Most), ukupne vrednosti 1.020.000.000 KM.

Na predstojećem godišnjem susretu premijera Narodne Republike Kine i 16 zemalja centralne i istočne Europe u Budimpešti, predviđeno je potpisivanje konačnog sporazuma o realizaciji investicije s vlasnikom projekta, kompanijom Lager d.o.o. Realizacija ovog strateškog projekta će doprineti u velikoj meri ekonomskom razvoju kako lokalne zajednice, kantona, tako i Bosne i Hercegovine, te će imati veliki uticaj na zapošljavanje, saopšteno je iz FIPA-e BiH.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Rasklapanje i detoksikacija otpadnih vozila uskoro u Kruševcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu sredinu projekta postrojenja za rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila na katastarskoj u Kruševcu

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećana koncentracija PM10 čestica u Podgorici tokom septembra

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Povećana koncentracija PM10 čestica u vazduhu je u Podgorici zabeležena tokom dva septembarska dana, podatak je Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore.

U izveštaju o kvalitetu vazduha pomenute agencije navodi se da su dva dana srednje dnevne vrednosti suspendovanih čestica PM10 tokom meseca septembra bile iznad propisane granične vrednosti. Izveštaj o kvalitetu vazduha tokom prethodnog meseca pokazuje da je granična vrednost koncentracije PM10 čestica prekoračena u prva dva dana u septembru.

Koncentracija PM10 čestica, čija je propisana granična vrednost za srednju dnevnu vrednost 50 mikrograma po metru kubnom, bila je najviša tokom 1. septembra i iznosila je 81,46 mikrograma po metru kubnom. Podaci pokazuju da je 2. septembra koncentacija PM10 čestica iznosila 59,69 mikrograma po kubiku.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Tri škole u Pirotu greju se na biomasu

Foto-ilustracija: pixabay
Foto-ilustracija: pixabay

U Pirotu je u okviru projekta javno-privatnog partnerstva počelo grejanje na biomasu u tri pirotske škole.

Samostalni referent za energetiku gospodin Bojan Ivković izjavio je za Plus online da je grad Pirot prvi primer javnog privatnog partnerstva u oblasti grejanja. On je istakao da je grejanje na biomasu u školama krenulo sa početkom sezone grejanja, kao i da do sada sve ide po planu.

Kako je ranije istaknuto, grejanje u Pirotu realizuje se iz Energane Senjak, a ostale kotlarnice po gradu su ugašene, čime je smanjeno aerozagađenje i povećan kvalitet vazduha.

izvor: plusonline.rs

Sandra Jovićević

Promovisana Mreža Dobre Energije u Kragujevcu

foto: pgv.org.rs
foto: pgv.org.rs

Na fakultetu inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu promovisana je Mreža Dobre Energije.

Mrežu Dobre energije osnovali su početkom oktobra RES fondacija, čija je ovo bila vodeća inicijativa, zatim Beogradska otvorena škola, Pokret gorana Vojvodine, gradovi Pirot i Šabac i opština Vrbas, koji su se našli među osnivačima, jer su ovoj oblasti do sada bili najambiciozniji, objasnio je Aleksandar Macura, programski direktor RES Fondacije.

Ana Radojević, Gradski menadžer za energetsku efikasnost izjavila je da je u protekle tri godine u rekonstrukciju i energetsku sanaciju 11 škola uz finansijsku podršku nadležnih ministarstava i Nemačke razvojne banke KfW uloženo ukupno 250.000.000 dinara. Za neke od ovih škola, kaže Ana Radojević, već ima prvih rezultata uštede za oko 20 odsto. U toku 2016. i 2017. godine, na osnovu elaborata, analize računa i merenja na terenu, u 13 osnovnih i srednjih je ugrađena oprema za kompenzaciju reaktivne energije, vrednost ugrađene opreme je 1.000.000 dinara. Oprema se isplatila za 6 meseci. Tako da svake naredne godine očekujemo uštedu od 2.000.000 dinara. U saradnji sa Fakultetom inženjerskih nauka sada radimo na Programu energetske efikasnosti za grad Kragujevac za period od 2018. do 2021. godine, koji će pokazati koje su javne zgrade najveći potrošači energije i samim tim prioritete za sprovođenje mera energetske efikasnosti,

Mreža Dobre energije je platforma koja se realizuje u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji, koji finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju, a prezentaciju je organizovao Arhus centar Kragujevac.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Zbog posledica klimatskih promena SAD gubi milijarde dolara svake godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Klimatske promene koštaju američki budžet milijarde dolara godišnje, a ta cifra može samo rasti kako razorne oluje, poplave, požari i suše budu postajali češći u narednim decenijama, saopštila je američka Kancelarija za odgovornost vlade.

Ta federalna agencija je u nedavno objavljenom izveštaju navela da je federalna vlada tokom poslednje decenije potrošila više od 350 milijardi dolara na programe pomoći posle prirodnih katastrofa i pokrivanje osiguranja useva i od poplava. U tu brojku nije uračunata cena tri velika ovogodišnja uragana i više požara, koji bi mogli biti među najskupljima u američkoj istoriji.

U izveštaju se predviđa da će troškovi u budućnosti samo rasti i potencijalno do 2050. preći 35 milijardi godišnje. Navodi se da federalna vlada te troškove ne planira efikasno a finansijske rizike od troškova izazvanih klimom određuje kao “visoke”.

“Federalna vlada nije strateški planirala rukovođenje klimatskim rizicima korišćenjem informacija o mogućim ekonomskim posledicama klimatskih promena da bi izdvojila značajne rizike i odredila prikladan odgovor. Korišćenjem tih informacija, federalna vlada bi napravila prvi korak ka ustanovljavanju vladinih prioriteta za rukovođenje tim rizicima”, navodi se u izveštaju.

Istraživanje je rađeno na zahtev republikanske senatorke Suzan Kolins i demokratske senatorke Marije Kentvel.

Autori izveštaja su pregledali 30 vladinih i akademskih istraživanja o nacionalnim i regionalnim efektima klimatskih promena, a sa 28 eksperata je razgovarano o jakim i slabim tačkama tih istraživanja.

(Radio Slobodna Evropa)

MAKEDONIJA: Skoplje dobilo prvi elektropunjač

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoplje je dobilo svoj prvi e-punjač za električne automobile, a auto je na punjenje prva dovezla evropska komesarka za transport Violeta Bulc. Ona je dovezla je električni automobil od hotela Meriot, gde se održava Samit100 poslovnih lidera, do hotela Park.

Projekta EDISON eCity je jedan od najznačajnijih regionalnih projekata u oblasti ekološkog transporta.

Potpredsednik Upravnog odbora Samita100 poslovnih lidera i predsednik Upravnog odbora slovenačke kompanije Hidria, koji je jedan od tvoraca i glavnih pokretača EDISON projekta, rekao je novinarima da je glavni cilj tog projekta proširivanje električne čiste mobilnosti u regionu.

“Posle e-Beograda u aprilu ove godine (kada je otvoren e-punjač) i e-Celja u septembru, u Skoplju simbolično otvaramo prvi 22-kilovatni punjač koji istovremeno može da puni dva električna vozila. Istovremeno Jurop kar zajedno sa Edisonom tu počinje sa prodajom električnih vozila”.

Seljak je naveo da će početkom 2018. godine staviti prvo električno vozilo na raspolaganje građanim Skoplja za testiranje.

“Ovim smo dali simobličan korak i dali podsticaj svima ostalima da nam se pridruže tim ciljevima za zelenu mobilnost regiona”.

Automobil može na tom mestu da se napuni strojom za oko tri sata.

Seljak kaže da ima puno kandidata za sledeći grad koji će dobiti e-punjač u okviru projekta EDISON, kao što su u Sloveniji – Kopar, Nova Gorica, Novo Mesto i Velenje.

Prema njegovim rečima, Ljubljana je odlučila da će staviti električne autobuse iz EDISON-a u grad od 2020. godine.

“Radimo i na svetskoj inovaciji na području magnetnog induktivnog bežičnog punjenja sa kojim imamo za cilj da praktično eliminišemo veliki broj baterija iz električnih kola, i na da punimo kola direktno iz samog puta, što će biti svetska novost iz regiona”, dodao je Seljak.

EDISON platforma je nastala u Sloveniji 2015. godine kao rezultat humanitarne inicijative kada su za potrebe dece sa invaliditetom u rent-a-car usluge uvedena električna vozila, modela BMWi13, čime je uspostavljena prva ekološka ekonomija deljenja.

To je jedan od najbrže rastućih svetskih ekonomskih trendova.

Nakon instaliranja 10 stanica za napajanje električnih vozila u Sloveniji ta inicijativa je predstavljena u okviru Samita100 u Sarajevu 2016. godine, sa planom da se uvede elektrifikacija puta u dužini od 2.400 km, koji povezuje sve veće regionalne gradove, od Ljubljane preko Zagreba i Beograda do Skoplja, Tirane, Prištine i zatim Dubrovnika, Splita, Zadra i Kopra.

(Agencije)

NIJE NI TRAMVAJ, NI VOZ, NI AUTOBUS, A NEMA NI VOZAČA: U Kini predstavljeno revolucionarno autonomno vozilo za gradski prevoz (VIDEO)

Foto: PrintScreen: Twitter/China Xinhua News
PrintScreen: Twitter/China Xinhua News

Prvi svetski autonomni železnički tranzitni sistem počeo je probno da saobraća u jednom gradu u provinciji Hunan u Kini.

Njegova specifičnost je što nema klasične šine već se kreće duž belih linija na putu, koje kontrolišu stotine senzora. Tramvaj koristi gume, pa je vožnja kao autobusom.

Električna vozila saobraćaju na autonomnom železničkom sistemu, a to urbano prevozno sredstvo opisuje se kao nešto između autobusa, voza i tramvaja.

Kompozicija od tri vozila duga je 32 metra i može da preveze 300 putnika. Trenutno saobraća na trasi dugoj 3,1 kilometar sa četiri stajališta.

Opremljen je senzorima koji očitavaju dimenzije puta, a maksimalna brzina mu je 70 kilometara na čas.

Sistem je razvila kineska kompanija koja proizvodi ključne delove za super brze kineske vozove.

Ovo prevozno sredstvo biće pušteno u redovan saobraćaj sledeće godine.

(izvor: B92)

Aleksandar Antić: Srbija će postati ozbiljan igrač na tržištu električne energije (FOTO)

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da je potrebna zajednička regionalna politika i saradnja kroz regionalne projekte u energetici, koji treba da obezbede energetsku sigurnost država.

“Trebalo bi više da sarađujemo i da tražimo dodirne tačke kroz regionalne projekte interkonekcije“, rekao je Antić na Srpskom ekonomskom forumu u Beogradu.

Prema njegovim rečima, Srbija u tom pravcu razvija svoje prioritete, a najveći izazov je sigurno snabdevanje gasom.

“Uložili smo mnogo napora i mogu da kažem da smo na dobrom putu i da imamo nekoliko važnih projekata”, kazao je ministar rudarstva i energetike.

Ministar energetike Aleksandar Antić izjavio je da je za Srbiju projekat izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom jedan od prioriteta i najznačajniji zajednički projekat koji će EU, preko IPA fondova, podržati sa skoro 50 miliona evra.

“Mi smo se izborili za daleko veće učešće EU kroz IPA za 2017. godinu i u decembru očekujemo da to bude usvojeno – 49,6 miliona evra kao grant za podršku tom projektu, koji je prepoznat kao projekat od zajedničkog interesa za EU”, istakao je Antić.

Kako je rekao, taj projekat se u mandatu ove i prethodne vlade realizuje u nivou najviših prioriteta.

“Pre nego što smo mi počeli time da se bavimo, govorilo se o malom doprinosu EU za njegovu realizaciju. Pretpostavljam da je to bio ključni problem, jer taj projekat zaslužuje daleko veću podršku i kad je srpska deonica u pitanju”, odgovorio je Antić na pitanje – zašto se toliko dugo, gotovo 10 godina, čeka na taj projekat.

Foto: mre.gov.rs

On je dodao da su dva projekta rangirana kao glavni prioriteti – interkonekcija Grčka-Bugarska i interkonekcija Bugarska -Srbija.

“Ta dva projekta moraju da se realizuju u nekoj dinamici sa realizacijom projekta Južni gasni koridor i LNG terminali. U svakom drugom slučaju – to bi bile samo cevi kroz koje ne bi imalo šta da poteče”, kazao je ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić.

Da bi projekat interkonekcije sa Bugarskom imao smisla, bila su potrebna dva elementa – da obezbedimo ozbiljnu finansijsku podršku kakvu su dobili Bugari – i mi smo se za to izborili i da se razvije projekat interkonekcije Grčka-Bugarska,” zaključio je on.

Osim toga, kako je istakao, ozbiljno se razmatra i interkonekcija sa Rumunijom.

“Turski tok je takođe jedan od projekata koji se ozbiljno razvija. Mi taj projekat ozbiljno razmatramo i kalkulišemo”, rekao je Antić.

Foto: mre.gov.rs

Srbija, kako je dodao, ima i veliki broj projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.

Prema njegovim rečima, u različitim fazama izgradnje je 500 megavata iz obnovljivih izvora energije, najviše iz vetra.

“Srbija će postati ozbiljan igrač na tržištu električne energije. To će biti još jedan od segmenata regionalne saradnje”, kazao je srpski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

On je istakao i da je jedno od posebnih pitanja regionalne saradnje i izrada regionalne berze električne energije.

(Ministarstvo rudarstva i energetike)

Beč dobija 1.000 stanica za punjenje električnih vozila

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Do 2020. godine u Beču će biti postavljeno 1.000 novih stanica za automobile na električni pogon, a projekat je delimično finansiran i učešćem građana.

Prvih 230 stanica biće izgrađeno do sredine 2018. godine. U svakom od 23 bečka okruga prvo će se izgraditi 5 stanica za brzo napajanje kapaciteta za dva električna automobila snage 11 kW. Ostale stanice biti će postavljene do 2020. godine, navodi se u saopštenju EUROCOMM-a. Novi sistem bi trebao omogućiti jednostavno i brzo punjenje koje će prilagoditi sam korisnik. Takođe će biti moguće koristiti aplikaciju koja daje informacije o napunjenosti vozila, računajući preuzetu količinu i vreme punjenja.

Izgradnju javne mreže za punjenje sprovodi bečko preduzeće za snabdevanje energijom Wien Energie koje sada pojedincima nudi priliku za ulaganje u projekat u obliku kupona za punjenje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Poseta Italijanskog nacionalnog instituta za životnu sredinu i istraživanje

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

U Agenciji za zaštitu životne sredine održan je sastanak sa stručnjacima Italijanskog nacionalnog instituta za životnu sredinu i istraživanje (ISPRA) koji su u poseti Republici Srbiji u okviru podrške Italijanskog Ministarstva životne sredine, kopna i mora kroz projekat Podrška regionu Zapadnog Balkana u primeni Multilateralnih sporazuma u oblasti životne sredine kroz jačanje institucionalnog okvira i izgradnju kapaciteta. Projekat pruža stručnu i finansijsku podršku u okviru UN Environment/GEF projekta Unapređenje međusektorskog upravljanja zemljištem kroz smanjenje pritisaka na zemljište i planiranje korišćenja zemljišta.

Italijansko ministarstvo životne sredine, kopna i mora je obezbedilo pomoć Agenciji kroz podizanje kapaciteta zaposlenih i nabavku potrebne opreme za ispitivanje zemljišta i izrade Informacionog sistema zemljišta. U okviru ove posete u periodu od 24. do 26. oktobra 2017. godine realizuje se i terenski obilazak bivših hemijskih industrija Zorka – Obojena metalurgija u Šapcu i Viskoza u Loznici sa uzorkovanjem zemljišta. Cilj terenskog obilaska je realizacija programa preliminarnih istraživanja, kao i prikupljanje svih relevantnih i dodatnih informacija neophodnih za izradu planova karakterizacije ovih napuštenih lokacija.

U toku terenske posete u Šapcu pridružiće se i grupa međunarodnih medija u poseti Republici Srbiji u vidu pripreme za predstojeću Skupštinu UN za životnu sredinu (UNEA) koja ove godine ima poseban fokus na smanjenje zagađenja planete Zemlje.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Održan dijalog o životnoj sredini i lokalnom razvoju

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministarstvo za zaštitu životne sredine, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Stalna konferencija gradova organizovali su skup „Dijalog o životnoj sredini i lokalnom razvoju – Planiranje i prioritizacija projekata na lokalnom nivou“.

Cilj skupa je bio da se lokalne samouprave upoznaju sa prioritetima Ministarstva zaštite životne sredine i da se kroz reformski proces koji sprovodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave pruži podrška opštinama i gradovima kako bi mogle da daju svoj pun doprinos ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, kao i da unaprede svoje usluge koje pružaju građanima u oblasti žaštite životne sredine.

Ministar Trivan, istakavši da je pitanje životne sredine, pitanje budućnosti naše zemlje, rekao je da svi moramo zajedno raditi na rešavanju tih pitanja. On je dodao da Ministarstvo zaštite životne sredine i donosioci odluka u svim opštinama i gradovima moraju zajedno raditi na menjanju trenutnog stanja, koje je alarmantno. Nacionalni ciljevi postoje u ovoj oblasti, a ključno je da se dogovorimo kako ćemo ih sprovesti. Prioriteti su otpadne vode, komunalni otpad, remedijacija zemljišta i pošumljavanje. U preradu otpadnih voda u narednih 25 do 30 godina po procenama kojima rasplažemo moramo da uložimo između 4,5 i 5 milijardi evra, izjavio je Trivan. Kako je naveo, tih 5 milijardi evra potrebno je uložiti za izgradnju 300 postrojenja za preradu otpadnih voda, dok ih Srbija u ovom trenutku ima samo 18.

Ministar Ružić je rekao da je zaštita životne sredine jedan od ključnih ciljeva koje želimo da dostignemo. Cilj kojem težimo je da se 50 odsto komunalnog otpada iskoristi, što predstavlja veliku razvojnu šansu. Građevinski otpad predstavlja veliki resurs za razne infrastrukturne projekte, a strategija EU ka Zelenoj ekologiji otvoriće nova radna mesta, naglasio je ministar Ružić.

Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, istakla je da pitanje životne sredine nije pitanje samo za Srbiju već za ceo region i Evropu. Naglasila je da moramo vrlo ozbiljno ući u raspravu nekoliko ključnih pitanja kao što su otpadne vode, nelegalne deponije, neiskorišćavanje otpada, kontaminacija zemljišta i energetska efikasnost. Prema njenim rečima, da bi projekti sa EU bili sprovedeni za manje od 3 godine, neophodno je da se ubrza dobijanje dozvola, potvrda, licenci koje obezbeđuju lokalne vlasti, jer u praksi one oduzimaju mnogo vremena.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

ELEKTRIČNI TRAKTOR IDVORSKY: Naša ideja za održivu budućnost

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Put koji su kao tim Dalibor Marković, Nikola Popov i Ivan Jovanov prošli od prvog pomena električnog traktora do danas prožet je borbom, učenjem, istraživanjem, zadovoljstvom, ushićenjima i razočaranjima, zabludama i otrežnjenjima, pobedama i porazima. Sve što jedan kreativan proces stvaranja startapa i inovacije podrazumeva

Poslednjih decenija, svet sve više uviđa koliko je važno smanjiti emisiju štetnih gasova u atmosferu, kako u oblasti industrije, tako i u sektoru saobraćaja. Takođe, raste i broj ljudi koji se, zbog zdravlja, okreću proizvodnji organske hrane, bez upotrebe pesticida i drugih hemikalija. Ali, šta vredi i najsavršenije organsko seme i minimalno tretiranje voća i povrća, kada se zemlja obrađuje poljoprivrednom meha nizacijom koja iz svojih auspuha u vazduh, zemlju i vodu ispušta tone izduvnih gasova nastalih sagorevanjem najčešće nečiste nafte i drugih goriva?

Tri mladića iz Srbije – Dalibor Marković, Nikola Popov i Ivan Jovanov – našli su način kako da doskoče ovom problemu. Oni su pokrenuli startap projekat „Idvorsky Electric” kroz koji su na međunarodnom takmičenju predstavili potpuno električni laki traktor. Električni traktor ne samo da je energetski efikasan, već je i potpuno ekološki.

U tekstu iz našeg biltena EKO-MOBILNOST imate jedinstvenu priliku da upoznate tim nazvan po srednjem imenu i rodnom mestu našeg svetski prizna tog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina.

Foto: Privatna arhiva

Kako je sve počelo?

Jednom prilikom krajem 2015. godine, trojica prijatelja i kole ga elektroinženjera živo su diskutovali o profesiji i budućno sti. Plima duha preduzetništva svojstvena njihovoj generaciji i zajednička želja da se bave inovacijama, nadahnuli su njihov razgovor. Tehnološki svet, a posebno njima blisko parče tog sveta grmelo je od uzbudljivih dešavanja i novotarija.

Slika budućnosti koju nova tehnologija svakodnevno donosi više se nije zasnivala samo na slici superračunara, interneta, pametnih telefona, umreženih spravica i virtuelne realnosti. Neprestana, takoreći goruća potreba čovečanstva za čistom energijom, kao i svest o održivom razvoju uveli su u veliki teatar inovacija i „njihovu granu”, elektroenergetiku.

Glavni protagonista ove filozofije, Ilon Mask, dostignuća njegove kompanije „Tesla” i celokupni savremeni trend razvoja električnih vozila posebno su ih fascinirali.

– Nikola, u tom trenutku sveži doktor nauka iz našeg društva, tokom diskusije je pomenuo da su ga cesti problemi sa starim očevim traktorom na porodičnom imanju podstakli na razmišljanje o električnoj verziji lakog traktora. Ova Nikolina zamisao ubrzo nas je potpuno obuzela, a širu okolinu do te mere zainteresovala – ispričao nam je Ivan Jovanov, jedan od trojice umova koji stoje iza ovog projekta.

Posebno nas je fascinirao Ilon Mask i dostignuća njegove kompanije „Tesla“

A svojom idejom, uz samo par meseci razrade, kao jedi ni tim iz regiona pod nazivom „Idvorsky Electric”, završili su u finalu eminentnog startap takmičenja na UniverzitetuStenford, u okviru globalnog samita preduzetnika koji je lično svojim prisustvom upriličio i podržao tadašnji predsednik SAD, Barak Obama.

– Nakon ovog sjajnog iskustva i povratka iz San Franciska, brzo smo zaključili da je neophodno da „pivotujemo” sa prvobitne ideje s kojom smo otišli u Ameriku, a čija zamisao je bila da vršimo elektrifikaciju starih, postojećih traktora. Nakon dubljeg zarona u ovu multidisciplinarnu problematiku shvatili smo da, iako je tehnički moguće postojeće dizel traktore preraditi u električne, ovakav model krajnjeg proizvoda nikako ne bi postigao ekonomsku održivost niti uporedivi funkcionalni kapacitet standardnog traktora – kaže Ivan i dodaje:

– Moderno tržište zahteva da cilj svake inovacije ili transfera tehnologije mora biti ne samo unapređena funkcionalnost proizvoda ili neke osobine, poput uticaj na životnu sredinu, već i njegova jasna ekonomska isplativost. Električni automobili su, kao pioniri elektrifikacije vozila, uspešno pridobili kupce. Čak i one rane, skupe verzije, iako vrlo nepouzdane i sa izraženom osobinom range anxiety*, pronašle su svoje bogate kupce i eko‑entuzijaste koji su električne automobile prepoznali kao vesnike održive budućnosti ili vrstu statusnog simbola. S druge strane, budući korisnik električnog traktora, kao i bilo kog drugog sredstva za rad, mora na prvom mestu imati nedvosmislene ekonomske benefite kao osnovni uslov za razmatranje kupovine i korišćenje takvog proizvoda. Svakako ne treba sumnjati da i među poljoprivrednicima ima elitista i onih koji rano usvajaju promene, ali se svakako ne bi trebalo oslanjati samo na taj momenat pri pozicioniranju električnog traktora na tržište.

Foto: Privatna arhiva

Cela zamisao o konstrukciji ovog traktora zasnovana je na poletu tehnologije razvijane za potrebe razvoja električnih automobila. Međutim, ova varijacija na temu električnih vozila – kao i druge koje su uz automobile već zaživele, po put električnih kamiona i autobusa – zahteva potpuni razvoj i prilagođeni dizajn nove tehnologije električnog powertrain‑a za potrebe pogona konkretnog vozila. Ovaj izazov ne bi podrazumevao isključivo inženjering samog električnog traktora već i osvrt na stvaranje čitavog koncepta korišćenja ovog traktora (infrastrukture načina punjenja, održavanja, finansijskog modela, i ekonomije korišćenja i dr.) s obzirom na to da na tržištu ovakvi proizvodi još uvek ne postoje.

– Uz naš, gotovo ogroman napor, kao i savete dobrih ljudi sličnog entuzijazma, profesionalaca iz oblasti poljoprivrede, mašinstva i tehnologije, uspeli smo da postavimo hipotezu održivog modela električnog traktora, nakon značajnog vremena provedenog u istraživanju i radu na izradi baznog inženjeringa – objašnjava Ivan.

Detaljno modelovanje i puna analiza tehničko‑ekonomske održivosti koncepta su postali projektni zadatak ozbiljne studije izvodljivosti. Proporcije i širina izazova ovakvog projekta prevazilaze moći trojice entuzijasta. Samo studija izvodljivosti zahteva posvećen tim stručnjaka raznih specijalnosti, organizaciju i sredstva za njen razvoj koja se procenjuju na iznos od oko 120.000 evra.

– Finalni razvoj, dizajn, detaljno projektovanje, prototipi organizacija proizvodnje električnog traktora za sada su daleki san, s obzirom na to da ulaganja u ovakve projekte,čak u znatno stimulativnijim okruženjima za razvoj, prevazilaze sume od desetine, pa čak i stotine miliona dolara – realan je Ivan.

Dalji put ovog projekta je kritičan i veoma neizvestan, ali tim Idvorsky ne gubi nadu.

– Moraju se obezbediti ne samo novac već i širi društveni uslovi da ovakav projekat doživi svoju materijalizaciju u Srbiji. Naš doprinos da upalimo iskru svakako nije dovoljan. Ipak, on je generisao dragoceno znanje i iskustvo kojima pripada budućnost tako da naš napor ne bude uzaludan.

priredile: Tamara Zjačić i Vera Rakić

* range anxiety – termin koji se koristi za problem postizanja kilometraže kod električnih automobila jednim punjenjem trakcione baterije

Ovaj tekst prvi put je objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, objavljenom u julu 2017. godine.

Znate li koje su države najveći zagađivači zemljine orbite?

Foto: NASA
Foto: NASA

Oko Zemlje kruži jako mnogo raznoraznog otpada, a za veliku većinu su odgovorne Rusija i Sjedinjene Države, izveštava Business Insider.

Od sveg smeća koje leti orbitom oko Zemlje 95 posto dolazi od ljudske aktivnosti: pokvareni sateliti, iskorišteni delovi raketa, instrumenti koje su izgubili kosmonauti itd.

Rusija je odgovorna za najviše sa 6.515 objekata (3.961 veliki objekat), dok je SAD odgovoran za njih 6.211 (3.999 velikih objekata). Kina je na trećem mestu s 3.839 predmeta, uključujući 3.475 velikih objekata.

Slede Francuska (547), Japan (266) i Indija (202).

(Agencije)

Svetske metropole potpisale deklaraciju o dostizanju nulte emisije CO2 do 2030. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnici 12 velikih gradova uključujući Pariz, Los Anđeles, Meksiko Siti i London, potpisali su u ponedeljak u Parizu deklaraciju kojom se obavezuju da će čuvati životnu sredinu i težiti “nultim emisijama” CO2 do 2030. godine.

London je već preduzeo konkretan potez tako što su uveli uveo gotovo dvostruko veći namet za najstarije automobile koji žele da uđu centar grada.

U deklaraciji, čija je svrha ublažiti posledice klimatskih promena, a potpisanoj u sklopu sastanka mreža gradova C40, gradonačelnici su obećali da će “od 2025. zajedno s partnerima kupovati samo autobuse s nultim emisijama i pobrinuti se da veliki deo njihovih gradova do 2030. postanu područja s nultim emisijama”.

Potpisnici deklaracije su gradonačelnici Londona, Pariza, Los Anđelesa, Barselone, Kjota, Vankuvera, Meksiko Sitija, Kopenhagena, Ouklenda, Sijetla, Milana i Kejp Tauna. Podržava ih i Tokijo, koji se za bolju zaštitu životne sredine bori još od 1990.

Istaknuli su da imaju viziju “budućnosti u kojoj su hodanje, biciklizam i deljenje prevoza glavni načini kretanja gradskog stanovništva”. Obavezali su se da će im dati prioritet, smanjiti broj vozila koja najviše zagađuju vazduh i postupno napustiti korišćenje vozila na fosilna goriva.

Na konferenciji za novinare, gradonačelnik Los Anđelesa Erik Garseti istakao je da će više od 382 američkih gradova, i demokratskih i republikanskih, sprovesti Pariski sporazum o klimi iako ga je američki predsednik Donald Tramp odbacio.

“To je 77 miliona Amerikanaca”, rekao je on.

Gradonačelnik Ouklenda Fil Gof upozorio je da su klimatske promene “najveća pretnja okolišu, ekonomska pretnja i pretnja dobrobiti čoveka.”

S tim u vezi, gradonačelnik Londona Sadiki Kan objavio je da London od ponedeljka uvodi gotovo dvostruko veći namet za najstarije automobile koji žele ući u gradsko jezgro. Automobili registrovani pre 2006.  moraće umesto 11,5 funti za to doplatiti još 10 funti.

“Vazduh je loš, ali je i ubica. U Londonu ima dece sa slabije razvijenim plućima. Odrasli pate od raznih bolesti uzrokovanih lošim kvalitetom vazduha, od astme do demencije i moždanih udara”, rekao je Kan za Rojters.

C40 okuplja 91 grad iz celog sveta u cilju borbe protiv klimatskih promena.

Mreža je u Parizu organizirala dvodnevni skup “Together4Climate” (Zajedno za klimu) na kojem su učesnici razmenili ideje o stvaranju čišćih, zdravijih i održivijih zajednica, podsticanju zelene ekonomije i inovacija.

Hrvatska ima 1.310 postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 20. oktobra 2017. godine u Hrvatskoj je u sistemu podsticane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ukupno 1310 takvih postrojenja, a njihova ukupna snaga iznosi 720,44 MW.

Najviše je solarnih elektrana kojih ima ukupno 1.222, a njihova snaga iznosi 51,48 MW. Najveću ukupnu snagu imaju vetroelektrane: 474 MW, a takvih postrojenja je do sada izgrađeno u sistemu podsticaja 20. Malih hidroelektrana u sistemu podsticaja je 12 i njihova ukupna snaga je 4,48 MW, elektrana na biomasu je 17 sa ukupnom snagom 35,95 MW, a elektrana na biogas je 31 sa ukupnom snagom 35,73 MW. Tu su i dve elektrane na deponijski i gas iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa ukupnom snagom 5,5 MW i 6 gasnih kogeneracionih postrojenja ukupne snage 113,29 MW.

Ovome treba dodati još 85 postrojenja ukupne snage 377,83 MW sa kojima je ugovor o povlašćenom otkupu proizvedene električne energije sklopljen, no još uvek nisu puštena u pogon. Od toga je 8 solarnih elektrana ukupne snage 1,97 MW, četiri male hidroelektrane ukupne snage 2,24 MW i jedna geotermalna elektrana snage 10 MW. Tu su čak 43 elektrane na biomasu ukupne snage 78,84 MW, 21 elektrana na biogas ukupne snage 20,79 MW i 8 vetroelektrana ukupne snage 264 MW.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević