Home Blog Page 1194

Hrvatska dobila još jednu stanicu za punjenje električnih vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Novom Vinodolskom u Hrvatskoj postavljena je stanica za punjenje električnih vozila.

Stanica se nalazi na autobuskoj stanici, a postavljena je na osnovu Sporazuma o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila. Moguće je istovremeno punjenje dva vozila, sa načinom punjenja AC mode3 type2, uz vreme punjenja od jednog do četiri sata, zavisno od stanja baterije vozila i vrsti pretvarača u samom vozilu.

Punjenje na ELEN punionicama je trenutno besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacionu karticu.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Novi Zeland planira da posadi 100 miliona stabala

Foto: EP

Novoizabrana vlada Novog Zelanda se nada da će naciju učiniti zelenijom sadnjom 100 miliona stabala svake godine.

Jacinda Ardern, 37-godišnjakinja je najmlađi lider na Novom Zelandu u poslednjih 150 godina i nada se da će zemlju povesti na liberalniji put nakon devetogodišnjeg vladanja konzervativne nacionalne stranke. Ambiciozni plan nove premijerke je da Novi Zeland smanji svoje neto emisije gasova staklene bašte na nulu do 2050. godine.

Novi Zeland već proizvodi oko 85 odsto svoje struje iz obnovljivih izvora, uključujući hidroelektrane, geotermalne i vetroelektrane. Ardern planira da to poveća na 100 procenata do 2035. godine, delom istražujući da li se solarne ploče mogu koristiti u školama.

Održan Privredni forum u Banjaluci

Izvor: PKV
Izvor: PKV

Preko 60 privrednika iz Vojvodine i Republike Srpske, učestvovalo je danas na Privrednom forumu u Banjaluci održanom u Privrednoj komori Republike Srpske (PKRS), u zajedničkoj organizaciji Privredne komore Vojvodine (PKV) i Privredne komore Republike Srpske (PKRS), uz podršku Pokrajinske vlade i Vlade Republike Srpske.

 – Industrijska proizvodnja u prvih osam ovogodišnjih meseci je, u odnosu na isti period prošle godine, povećana za 6,5 odsto. U isto vreme, vrednost našeg izvoza je, uz rast od 19,6 odsto, premašila 3,6 milijardi dinara. Konačno, broj nezapolsenih lica je smanjen za 22.569. Verujem da to govori o klimi ekonomskog poleta i razvoja, koja nas raduje i koja nam daje pravo na optimizam i kad je reč o unapređenju privredne i svake druge saradnje Republike Srpske i AP Vojvodine. I ovaj Forum vidim kao značajan korak ka tome – rekao je na otvaranju Privrednog foruma, potpredsednik Pokrajinske vlade, Đorđe Milićević.

Potpredsednica Vlade Republike Srpske, Srebrenka Golić, istakla je da je privreda zamajac koji će omogućiti da se dosadašnja saradnja proširuje i razvija.

 – Za prvih devet meseci ove godine, ukupan iznos robne razmene sa Republikom Srpskom bio je 480 miliona evra. Od toga, iz Republike Srpske su izvezene robe u vrednosti za 150 miliona, a uvezeno je oko 320 miliona. Pokrivenost izvoza uvozom je oko 50 odsto, to je šansa za naše privredne subjekte. U tom periodu, izvoz u Republiku Srbiju činio je više od 12 odsto ukupnog izvoza Republike Srpske. Srbija je najznačajniji spoljnotrgovinski partner Republike Srpske. Kada je u pitanju saradnja sa Privrednom komorom Vojvodine, uvoz iz ovog dela Republike Srbije u Republiku Srpsku, prema statističkim podacima za prvih šest meseci, iznosi 71,5 miliona dolara, a naš izvoz je bio u vrednosti od 12,5 miliona dolara – rekla je Srebrenka Golić.

Predsednik PKV, Boško Vučurević, na Forumu je istakao da su interesi privrednika ujedno i interesi PKV.

 – Organizovanjem Privrednog foruma u Banjaluci, privrednicima pružamo nove mogućnosti saradnje i ostvarivanja obostranih interesa za ulaganja. Današnji Forum rezultat je zajedničkih napora i stremljenja komora za uvezivanjem regiona. Kada posmatramo najznačajnije izvozne i uvozne proizvode u ukupnoj robnoj razmeni između Srbije i Republike Srpske, prema poslednjim podacima, u Republiku Srpsku najviše smo izvozili kukuruz i pšenicu. Na uvoznoj strani dominiraju hartija i karton za reciklažu, električna energija i naftna ulja – rekao je Vučurević.

On se osvrnuo i na robnu razmenu između BiH i AP Vojvodine, rekavši da se ostvaruje pozitivan saldo uz visok procenat pokrivenosti uvoza izvozom.

Predsednik PKRS, Borko Đurić, istakao je da očekuje da se postojeća privredna saradnja značajno unapredi, jer kako kaže, potencijali su veliki, kao i zainteresovanost privrednika.

Ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske, Predrag Gluhaković, predložio je da se naprave zajednički turistički proizvodi, kojima će se Srbija i Republika Srpska predstavljati na, kako kaže, vrlo zahtevnom turističkom tržištu.

Na Forumu su predstavljeni ekonomski potencijali i investicioni ambijent Republike Srpske i AP Vojvodine, gde je vojvođanske potencijale predstavio direktor Razvojne agencije Vojvodine, Nikola Žeželj.

Održani su i bilateralni susreti privrednika na temu povezivanja i uspostavljanja poslovne saradnje između subjekata sa teritorije Republike Srpske i AP Vojvodine, koja bi dodatno ekonomski osnažili region. Forumu su prisustvovali i zamenik generalnog sekretara PKV, Bojana Miljuš i viši samostalni stručni saradnik u Udruženju usluga PKV, Dragica Samardžić.

Svojim prisustvom, današnji Privredni forum uveličali su i pokrajinski sekretar za zdravstvo, doc. dr Zoran Gojković, pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu, Ognjen Bjelić, generalni konzul Republike Srbije u Banjaluci, Vladimir Nikolić, direktorka TOV, Nataša Pavlović, predstavnici Grada Banja Luke i drugi.

Izvor: pkv.rs

Izgrađeni novi energetski objekti na Bjelašnici

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrodistribucija Sarajevo završila je izgradnju četiri nove transformatorske stanice i novih srednjenaponskih veza u dužini od osam kilometara na planini Bjelašnici.

U toku je završno ispitivanje i puštanje elektroenergetskih objekata pod napon, a predviđena je i rekonstrukcija četiri postojeće transformatorske stanice.

JP Elektroprivreda BiH i Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo u 2019. godini planiraju nastavak aktivnosti na rekonstrukciji distributivne mreže na planini Bjelašnici, kako bi se osiguralo što kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom i stvorili preduslovi za dalji razvoj ovog lokaliteta.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Vazduh u Beogradu manje zagađen

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Beogradu je zagađenje vazduha manje nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.

Kako prenose mediji, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine najzagađeniji vazduh je na Mostarskoj petlji. Stepen zagađenja vazduha u ovom delu Beograda je četvrti od pet i nalazi se u crvenoj zoni.

Kvalitet vazduha je dobar u Starom gradu, na Vračaru, Zvezdari i kod Pančevačkog mosta, a podaci trenutno nisu dostupni za Novi Beograd, Slaviju i Bulevar despota Stefana.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Potpisan Ugovor o izgradnji TE-TO Pančevo

Foto: nis.eu
Foto: nis.eu

Ugovor o izgradnji termoelektrane (TE-TO) u Pančevu potpisan je u Beogradu između kompanija „TE-TO Pančevo“ i kineske kompanije „Shanghai Electric Group“

Industrijsko-energetski holding „Shanghai Electric Group“ je pobednik tendera, održanog u julu 2017. godine. Na tenderu su učestvovale kompanije iz Grčke, Austrije, Švajcarske i Kine. „Shanghai Electric Group“ će se baviti projektovanjem, isporukom opreme i materijala, građevinsko-montažnim radovima, obukom zaposlenih i puštanjem TE-TO Pančevo u eksploataciju. Tenderska komisija je ocenila predate tehničke i finansijske ponude ponuđača i prema rezultatima ocene ponuda, određen je pobednik konkursa.

TE-TO Pančevo će biti električna centrala kombinovanog ciklusa, namenjena za proizvodnju električne i toplotne energije od prirodnog gasa. Proizvedena toplotna i električna energija će biti namenjene za obezbeđenje povećanih potreba Rafinerije nafte Pančevo. Preostali deo električne energije biće usmeren u energetski sistem Srbije. Početak izgradnje je planiran za 2. kvartal 2018. godine, a završetak i puštanje u rad TE-TO Pančevo za 4. kvartal 2019. godine.

Generalni direktor OOO Gasprom energoholding Denis Fjodorov izjavio je da su poslednjih 10 godina kompanije naše Grupe realizovale projekte izgradnje i modernizacije energetskih postrojenja ukupne instalisane električne snage oko 8,5 GVt, uključujući saradnju sa partnerima iz Kineske Narodne Republike. Planirani obim investicija na projektu izgradnje TE-TO Pančevo biće oko 180 miliona evra, a veći deo investicija će obezbediti Gasprom energoholding. Očekujemo da će se kao rezultat uzajamnog obogaćivanja iskustvom i zajedničkog rada kompanija Srbije, Rusije i Kine u Pančevu pojaviti savremen, pouzdan i potreban objekat u dugoročnoj perspektivi, što će omogućiti razvoj srpske privrede. Siguran sam da će uspešna realizacija ovog projekta potvrditi visoku konkurentnu sposobnost i efikasnost rusko-kineske saradnje kod izvođenja projekata i na evropskim energetskim tržištima.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor kompanije NIS je rekao da je izgradnja TE-TO u Pančevu projekat koji predstavlja još jedan garant energetske stabilnosti Srbije. Sigurnost u snabdevanju električnom i toplotnom energijom rafinerije u Pančevu, kao i dodatne količine električne energije koje ćemo plasirati na tržište, obezbediće neophodnu energetsku sigurnost građanima ove zemlje. Izuzetno sam ponosan što je NIS deo ovog značajnog projekta, čime još jednom potvrđujemo status najznačajnije energetske kompanije u regionu.

Aleksandar Varnavski, direktor TE-TO Pančevo, je izjavio da će primena savremenih parno-gasnih tehnologija tokom izgradnje omogućiti da se obezbedi proizvodnja ekološki čiste energije. Ukupna instalisana električna snaga iznosi 200 MWt, a toplotna – 121 Gkal. TE-TO će biti izgrađena u izuzetno kratkim rokovima, a planirano puštanje centrale u rad je 4. kvartal 2019. godine

izvor: nis.eu

Sandra Jovićević

Razmena srpskih i ruskih eksperata u oblasti zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar Trivan razgovarao je sa ambasadorom Ruske Federacije u Srbiji Aleksandrom Vasiljevičem Čepurinom.

Na sastanku je konstatovano da Republika Srbija i Ruska Federacija imaju veoma dobru političku i ekonomsku saradnju i da ta saradnja mora da se ostvari i u oblasti zaštite životne sredine. Rusija je spremna Srbiji da pomogne pri rešavanju mnogobrojnih pitanja u ovoj oblasti.

Sagovornici su se saglasili da na Međuvladinom srpsko-ruskom komitetu za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju, koji će biti održan krajem godine u Beogradu, jedna od značajnih tema treba da bude i zaštita životne sredine za koju je ruska strana pokazala značajno interesovanje tokom nedavno održanog pripremnog sastanka u Moskvi. U narednom periodu dve strane će razmeniti svoje eksperte koji će se dogovoriti o temama za razmatranje na komitetu.

Srbiji je potrebna pomoć za napredak u oblasti zaštite životne sredine koja je važna za sve građane Srbije. Projekti su od presudnog značaja, jer ako projekata nema, nema ni investicija. Investiranje u projekte zaštite životne sredine je neophodno, a pritom ova oblast pruža neograničene mogućnosti za saradnju, jer predstavlja oblast bez hipoteka, a mi imamo jaku volju i stručnjake. Ekologija nije pitanje politike, već boljeg življenja, rekao je ministar Trivan.

Takođe je bilo reči i o jačanju saradnje između akademskih, naučnih i stručnih institucija u ovoj oblasti. Neophodna je saradnja sa drugim državama koje su uspešne u oblasti zaštite životne sredine, radi prenošenja iskustava, znanja i investicija kako bi od Srbije napravili jednu ekološki čvrstu državu, istakao je ministar Trivan.

Ambasador Čepurin je ovom prilikom ministru Trivanu preneo poziv od ruskog ministra prirodnih resursa i ekologije Ruske Federacije Sergeja Donskoja za posetu 2. Međunarodnoj izložbi-forumu „EKOTEH“, koja će biti održana u decembru ove godine u Moskvi.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Luksemburg kupuje statistički suficit zelene energije od Litvanije

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Litvanija i Luksemburg postale su prve članice Evropske unije, koje su se sporazumele o transferu statistike o obnovljivim izvorima energije, zahvaljujući čemu bi Luksemburg mogao da ispuni postavljene ciljeve udela OIE do 2020. U međuvremenu, Estonija želi da sličnim sporazumima finansira ambicije u proizvodnji energije iz vetra. To će joj poći za rukom, jer je Luksemburg najavio potpisivanje sličnog sporazuma i sa ovom državom.

Litvanija je još 2015. godine ispunila svoj cilj postavljen za 2020. godinu, da 23 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora i sada je udeo obnovljivih u energetskom miksu te baltičke zemlje 25,75 odsto. Istovremeno, Luksemburg nije ispunio cilj od 11 odsto već se iz obnovljivih izvora proizvodi samo 5 odsto.

Direktiva EU o obnovljivoj energiji dozvoljava članicama mogućnost sklapanja sporazuma o statističkom transferu, po kome određena količina obnovljive energije može da bude preusmerena iz statistika jedne članice u statistike druge.

Litvanija i Luksemburg su prve zemlje, koje su iskoristile prednost tog mehanizma. Luksemburg je u poslednjem izveštaju o energetici objavio da planira da iskoristi takve sporazume kako bi ispunilo svoj cilj i doprineo da se ispuni cilj EU da se 2020. godine 20 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora.

Trenutno se radi na izmenama Direktive o obnovljivoj energiji, ali se očekuje da spomenuti mehanizam ostane i u novoj verziji, s obzirom da članicama daje veću fleksibilnost na putu dostizanja ciljeva.

Tim mehanizmom se podstiče saradnja u kojoj zemlje sa povoljnijim izvorima obnovljive energije mogu da pomognu članicama koje na raspolaganju imaju male resurse, ali njim nije predviđen stvarni transfer proizvedene energije iz jedne zemlje u drugu, već se dve strane samo sporazumevaju o transferu statističkih podataka.

Direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za energetiku, Dominik Ristori, pozdravio je “presudni sporazum” Litvanije i Luksemburga i pozvao ostale članice EU da urade isto, posebno imajući na umu ciljeve za obnovljivu energiju za 2030.

Sporazum su pozdravili iz organizacije WindEurope, gde se nadaju da će prihodi od transfera biti reinvestirani u energiju vetra kako bi se povećali postojeći litvanski kapaciteti od 500MW.

U budućnosti bi moglo da bude više takvih sporazuma, jer mnoge članice EU zaostaju za postavljenim ciljevima za obnovljivu energiju za 2020.

Među onim drugim, koje nemaju problema sa ispunjavanjem cilja, nalazi se i trenutno predsedavajuća EU, Estonija, koja je nedavno objavila dokument sa detaljima o suficitu energije koji može da ponudi.

Ministar ekonomije Luksemburga obelodanio je plan da se prihvati ponuda Estonije i već početkom novembra potpiše još jedan ugovor o saradnji u Talinu. Time bi se dodatno uvećala verovatnoća da Luksemburg ispuni svoj cilj za 2020.

Estonija želi da sredstvima od takvih ugovora finansira velike vetroparkove, poput planirane izgradnje ofšor vetroparka od gotovo 1 GW na Baltičkom moru.

Izvor: euractiv.rs

Struja u Brazilu poskupljuje 43 odsto

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je brazilska Nacionalna agencija za električnu energiju (ANEEL) objavila poskupljenje električne energije u Brazilu.

Kako se navodi, cena električne energije biće povećana za 43 odsto, a glavni razlog je otežana proizvodnja električne energije u hidroelektranama zbog dugotrajnih suša.

Prema podacima operatora elektroprenosnog sistema ONS, iz hidroelektrana se u normalnim okolnostima pokriva čak tri četvrtine potreba za električnom energijom u Brazilu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Ponovna sanacija deponije građevinskog materijala u Vrbasu

Foto: vrbas.com
Foto: vrbas.com

Na osnovu rešenja Komunalne inspekcije Opštinske uprave Vrbas, juče su počeli radovi na sanaciji deponije građevinskog materijala u Vrbasu, saopšteno je iz JKP Komunalac. Na poslovima je angažovana mehanizacija ovog preduzeća i trebali bi biti završeni u roku od dva dana.

Mladen Pavlović, poslovođa u PJ Čistoća izjavio je da je ovo treći put u toku ove godine kako se vrši sanacija ove deponije i uklanjanje šuta, zemlje i ostalog nagomilanog materijala.

Odlukom Opštinske uprave Vrbas, prostor za odlaganje građevinskog materijala nalazi se na kraju ulice Sivč Jovgena, kod nekadašnjeg Mepola.

foto: vrbas.com

Sandra Jovićević

U Osijeku promovisana rešenja vezana za obnovljive izvore energije

Foto: glas-slavonije.hr
Foto: glas-slavonije.hr

Na Poljoprivrednom fakultetu Osijek u utorak je održana radionica „Biomasa – izazovi i mogućnosti sa ciljem promovisanja ekoloških rešenja“, odnosno rešenja vezanih za obnovljive izvore energije.

Reč je o drugoj takvoj radionici koja se sprovodi u sklopu prekograničnog projekta Hrvatske i Mađarske nazvanog SUECH (Sustainable energy use in cross-border co-operation area of Croatia and Hungary) sa ciljem jačanja energetske efikasnosti u zgradarstvu. Njegov je glavni nosilac Grad Osijek, a u projekat su uključeni Obnovljivi izvori energije Osijek d.o.o., Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Zadruga EU Centar, Inno-Motive NKft. iz Pečuha i Grad Mišljen (Kozármisleny).

Radionioca je bila namenjena akademskoj zajednici i privrednicima, a ovom prilikom je rečeno da je u planu izgradnja biogasnog postrojenja u industrijskoj zoni Nemetin, zatim solarne elektrane u OŠ Ljudevit Gaj, kao i pokrivanja parkinga Poljoprivrednog i Građevinskog fakulteta solarnim ćelijama. Istaknuto je i da će biti pripremljena dokumentacija za povećanje energetske efikasnosti tri osnovne škole i dva vrtića na području Osijeka.

izvor: glas-slavonije.hr

Sandra Jovićević

Sprovedena akcija zamene starog papira za sadnice

Foto: Milisav Pajević
Foto: Inženjeri zaštite životne sredine

Od 24. do 28. oktobra, u okviru manifestacije “Novosadska jesen”, Udruženje “Inženjeri zaštite životne sredine” je i ove godine, šesti put za redom, sprovelo akciju zamene starog papira za sadnice u cilju podizanja svesti sugrađana i sugrađanki o značaju reciklaže.

 – Pozivu se odazvalo više od 80 građana i građanki svih uzrasta, kao i nekoliko preduzeća, a ukupno je prikupljeno dve tone papira za reciklažu – kaže Igor Jezdimirović predsednik OCD “Inženjeri zaštite životne sredine” i dodaje da su ovogodišnju akciju realizovali uz podršku programa CSOnnect koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC) a finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Da bi se zadovoljile potrebe za papirom prosečnog domaćinstva, godišnje se poseče šest stabala. Svakom tonom recikliranih novina sačuva se 17 stabala starosti između 15 i 20 godina.

Proizvodnjom papira iz recikliranih materijala, umesto iz drveta, postiže se energetska ušteda i do 74 odsto, zavisno od tehnološkog postupka i vrste starog papira.

Dobijanjem papira iz jedne tone recikliranog papira smanjuje se emisija štetnih gasova za oko 70%. Takođe, reciklažom samo jedne tone starog papira sačuva se 32.000 litara vode potrebne za proizvodni proces.

Na forumu “BiH i svetski trendovi u oblasti električne energije” fokus na eko-mobilnosti

Foto: EP
Foto: EP

U Sarajevu je u utorak, 31. oktobra, održan forum na temu “BiH i svetski trendovi u oblasti električne energije”. Između ostalog, deo foruma bio je posvećen električnim automobilima, odnosno njihovom dolasku na tržište Bosne i Hercegovine. Organizator foruma bila je Ambasada Velike Britanije u BiH.

Panelisti su pored diskusija o izazovima privatnih i komercijalnih potrošača električne energije, dotakli i teme eko-mobilnosti, kojoj se do sada, tokom velikih događaja posvećenih energetici u BiH nije davalo previše prostora.

– Nalazimo se u dobu elektrifikacije automobila i poslednjih godina preduzimaju se prvi konkretni potezi. Skup razvoj ove tehnologije uslovio je da BiH tek sada živi u tim počecima – rekao je uvodničar Edis Bulić, koji se dotakao aktuelnih parametara u novoj automobilskoj revoluciji.

Kako je naveo, razlozi za kupovinu električnog automobila su to što nemaju emisiju štetnih gasova, što su moderni, puni inovacija i pametnih tehnologija, i zato što su izazovni, jer i porodični auto može da ima osobine sportskog vozila.

– Ipak, cena je ono što nas vraća u realnost – cena baterije ponekad nadmašuje cenu ostatka automobila. VW ili Toyota modeli mogu preći oko 200 kilometara nakon jednog punjenja, dok Tesla može i preko 600 kilometara, ali takav automobil košta 300.000 KM. Prema nezvaničnim podacima, na tržištu BiH postoje četiri električna vozila – to su dva VW-ova modela (e-Golf i e-Up), kao i po jedan model proizvođača Toyota i Mitsubishi. Među polovnim vozilima pojavio se nedavno Tesla, Model S koji košta spomenutih 300.000 KM – rekao je Bulić.

Električni automobili predstavljaju trend u ovoj industriji, međutim, prema mišljanju uvodničara, on još uvek nije u potpunosti profunkcionisao.

– Ekološki osvešćeni građani nisu oni koji će pohrliti da kupe jedan takav auto, nego će to učiniti oni koji žele da budu viđeni u njemu – rekao je Bulić.

Takođe, u BiH postoje dva brza punjača za električne automobile, što je dodatni pokazatelj da je ova država tek na početku razvoja eko-mobilnosti. Situacija u razvijenijim zemljama nije značajno bolja.

 – U Švajcarskoj, koja ima evidentnu prodaju Teslinih modela postoji samo devet Teslinih brzih punjača. U Kini je je tokom 2016. godine prodalo 600.000 električnih vozila i ona je zemlja lider u svetskom poretku – kazao je Bulić.

Motori s unutrašnjim sagorijevanjem još uvek su aktuelni, ali je afera “Dieselgate” poljuljala poverenje u dizelaše, pa postoje nacrti zakona da se vozila sa dizel motorima polako istisnu iz evropskih zemalja. Zato, kaže Bulić, postoji dobar prostor za probijanje električnih automobila.

 – Oni su budućnost, ali u ovom trenutku ne postoje adekvatni uslovi za njihovu bolju zastupljenost. Na ovim prostorima ćemo voziti električne automobile, kada budemo prisiljeni na to – zaključio je Bulić.

Kada je u pitanju energetska efikasnost i ekološka poželjnost električnih automobila, direktor USAID Energy, Ognjen Marković, napomenuo je zanemarenu zanimljivosti.

 – Naime, kada se električni automobil napuni, pa ga potom upalimo i počnemo da vozimo, mi u BiH, a posebno u Sarajevu, zapravo “idemo na ugalj”. U sušnom periodu električna energija u BiH se uglavnom dobija iz uglja, odnosno termoelektrana – rekao je Marković.

Ostali panelisti su podsetili kako se električni automobili doživljavaju u susedstvu i regiji.

Mađarska vlada planira da u naredne tri godine za potrebe svojih agencija i ministarstava kupuje isključivo električne automobile, a mađarski MOL aktivno postavlja punjače na svojim benzinskim pumpama. Slična akcija traje i na pumpama u Srbiji.

 – Ako vidimo šta se dešavalo sa industrijom mobilnih telefona pre 10-15 godina kada je mobilni bio jako skup, a danas postao pristupačan, shvatamo da postoji izvesni prag kada krene masovna proizvodnja – istakli su učesnici.

Takođe, panelisti su istakli i druge prednosti električnih automobila pa je spomenut i koncept “pokretnih elektrana” gde se parkirani automobili mogu tretirati kao akumulator koji može da koristi objektima.

Izvor: energetika.ba

Gasifikacijom Rafinerije nafte Brod do poboljšanja kvaliteta vazduha u Slavonskom Brodu

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministar zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske Tomislav Ćorić i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić u prostorijama Rafinerije nafte Brod u Brodu u Bosni i Hercegovini potpisali su Protokol o saradnji na realizaciji projekta kojim će se omogućiti gasifikacija Rafinerije nafte Brod i doprineti poboljšanju kvaliteta vazduha u Slavonskom Brodu.

Gospodin Ćorić je izjavio da je potpisivanjem ovog međunarodnog akta otvoren prostor za gasifikaciju Rafinerije nafte Brod. Iz perspektive Vlade Republike Hrvatske, otvorena je mogućnost da se konačno reši pitanje kvaliteta vazduha na području Slavonskog Broda.

Ovaj Protokol o saradnji kojim se omogućuje prelazak rafinerije sa nafte na gas, rezultat je višegodišnjih napora Republike Hrvatske koji su ulagani kako bi se pronašlo rešenje kojim bi se zaustavilo prekogranično zagađenje vazduha uzrokovano radom rafinerije.

Ponovnim pokretanjem rada Rafinerije nafte Brod u 2008. godini evidentirani su neugodni mirisi i pogoršanje kvaliteta vazduha na području Slavonskog Broda. Dosadašnje analize su pokazale kako je za visok nivo sumporvodonika najodgovornija upravo Rafinerija nafte Brod, a njen je uticaj značajan i za druge zagađujuće materije koje utiču na kvalitet vazduha.

Obzirom da Rafinerija nafte Brod trenutno nema mogućnost snabdevanja iz gasnog sistema Republike Srpske ni iz Bosne i Hercegovine jer on nije razvijen niti izgrađen na tom području, dogovoren je projekt kojim će se snabdevanje Rafinerije gasom rešiti njenim priključenjem na gasni transportni sistem Republike Hrvatske.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Povoljnije nabavke električne energije za konkurentniju privredu

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

Skup „Industrijski potrošači na tržištu električne energije u Srbiji“ organizovan je u PKS sa ciljem što bolje pripreme privrednika za predstojeće nabavke struje. U okviru usklađivanja pravnog sistema u procesu pridruživanja Srbije EU jedna od obaveza je i uspostavljanje tržišta električne energije koje će funkcionisati po standardima i pravilima EU.

Otvarajući stručni skup koji su zajedno organizovali SEEPEX a.d. Beograd i Privredna komora Srbije, Miroslav Lutovac, direktor Sektora industrije PKS, ukazao je velikom broju prisutnih privrednika na činjenicu da je električna energija faktor u njihovom poslovanju čija nabavka mora da bude slobodna, na pravno regulisanom tržištu, kao i da Srbija na svom putu priključenja Evropskoj uniji ima obavezu da to tržište uspostavi prema pravilima EU. Ovako se stvaraju uslovi da dođete do što bolje cene dugoročno gledano za vaše poslovne potrebe, rekao je Lutovac i obraćajući se privrednicima naglasio važnost ove teme u radu Privredne komore Srbije i Udruženja za energetiku PKS. On je posebno ukazao na ulogu koju u procesu liberalizacije tržišta električne energije ima ministarstvo energetike Republike Srbije koje je, kako je rekao direktor Sektora industrije PKS, vrlo aktivno u ovom segmentu i ozbiljan kako pokrovitelj tako i sagovornik u sinergiji kroz koju ćemo svi zajedno doći do ukupno boljih uslova za poslovanje.

Izvršni direktor SEEPEX Miloš Mladenović rekao je da su spremni da podele sopstvena iskustva sa privrednicima ali i PKS, i daju smernice kako bi buduće poslovanje bilo mnogo bolje ukoliko uzmete aktivno učešće na tržištu električne energije kao i na predstojećoj srpskoj berzi električne enrgije, dobićete mnogo bolje poslovne rezultate, kazao je.

Republika Srbija, kao potpisnik Ugovora o energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope, u okviru usklađivanja pravnog sistema u procesu pridruživanja Evropskoj uniji obavezala se da uspostavi tržište električne energije koje će funkcionisati po standardima i pravilima EU. Liberalizacija tržišta električne energije može se smatrati jednim od najradikalnijih procesa nakon odluke o stvaranju jedinstvenog tržišta Evropske unije. Uvođenje konkurencije u srpsko tržište električne energije omogućio je najpre Zakon o energetici iz 2011, a potom i novi zakon iz decembra 2014. godine. Suštinski to je značilo pravo na izbor snabdevača ne samo industrijskih potrošača, koji su to pravo stekli 31. decembra 2013. godine, već i stanovništva i malih kupca koji tu mogućnost imaju od 31. decembra 2015. godine. Cilj liberalizacije jeste povećanje efikasnosti elektroenergetskih sistema, mogućnost izbora snabdevača, niže cene, više standarde usluga, unapređenje sigurnosti i bezbednosti snabdevanja, a kao konačni rezultat podizanje konkurentnosti privrede.

Industrijski potrošači u tom procesu imaju ključnu ulogu. Evidentno je da mogućnosti koje pruža jedno organizovano tržište električne energije, industrija u Srbiji i dalje nedovoljno koristi i da postoji potreba za dodatnom edukacijom. Sa željom da se unapredi poslovanje privrednih društva SEEPEX a.d. Beograd i Privredna komora Srbije su organizovali današnji specijalistički skup sa namerom da se predstave primeri dobre prakse, unaprede znanja kompanija, unaprede postojeći i/ili uvedu novi modeli u snabdevanju električnom energijom najvećih industrijskih potrošača.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Za usklađivanje ekoloških propisa 14 milijardi evra

Foto: pks.rs

Srbiji će u narednih 20 godina, u oblasti zaštite životne sredine, biti potrebno oko 14 milijardi evra za sprovođenje ekoloških propisa, rekao je Zoran Vujović, potpredsednik Privredne komore Srbije na otvaranju konferencije „Kako ciljevi održivog razvoja podstiču ekonomski rast u Srbiji“.

On je dodao da se najveći deo tih sredstava odnosi na sektor voda, industrijsko zagađenje i velika ložišta. Ukazao je i da je na građanima i privredi najveći teret prilagođavanja ekološkim zahtevima zbog čega je veoma važno osnaživati i povećavati kapacitete privrede.

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Ðukić Dejanović, koja je na čelu Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine (Agenda 2030) napravila je retrospektivu svega što je ta grupa do sada uradila rekavši da je Vlada Srbije ocenila da je rad na implementaciji ciljeva održivog razvoja jeste put ka EU.

Predsednica UO Globalnog dogovora u Srbiji iz kompanije KPMG Marijana Pavlović, rekla je da Srbija prati globalni trend izveštavanja o održivom poslovanju koji u poslednje dve godine uključuje i izveštavanje o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Istraživanja KPMG, koje je obuhvatilo 4.900 preduzeća u 49 zemalja, pokazalo je da dve trećine od 250 najvećih svetskih firmi sada uključuju i nefinansijsko izveštavanje u svoje godišnje finansijske izveštaje, ukazala je Pavlović.

Konferencija „Kako ciljevi održivog razvoja podstiču ekonomski rast u Srbiji“ organizovao je Globalni dogovor UN u Srbiji u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Kabinetom ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku i UN stalnim koordinatorom u Srbiji.

Cilj konferencije je da proširi svest o obavezama Srbije u vezi sa Agendom 2030, kao i da poveže različite aktere iz javnog, privatnog i nevladinog sektora koji mogu da doprinesu ostvarenju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji, uz poseban osvrt na mogućnosti za finansiranje Ciljeva

Agenda 2030 održivog razvoja je projekat UN kojim se predviđa da se do 2030. godine između ostalog, iskoreni ekstremno siromaštvo, okonča epidemija AIDS-a i tuberkuloze, prenosi Tanjug.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević