Home Blog Page 1190

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Loznici

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je Opšta bolnica Loznica podnela Zahtev za dobijanje dozvole za skladištenje i tretman infektivnog medicinskog otpada.

Aktivnosti koje gore spomenuti zdravstveni centar preduzima su sakupljanje i transport infektivnog medicinskog otpada na teritoriji Republike Srbije, kao i skladištenje i tretman infektivnog medicinskog otpada u objektu pogona za tretman medicinskog infektivnog otpada.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa.

Uvid u podneti Zahtev i prateću dokumentaciju može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Pošumljavanje priobalja Save

sumaU Jameni, kod Šida, danas je, na Međunarodni dan volontera, zasađeno 500 sadnica Topole, saopštio je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

U toj akciji učestvovali su, kako se navodi, volonteri iz redova migranata, meštana Jamene, zaposlenih u Komesarijatu za izbeglice i migracije, Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, kao i zaposlenih u Kancelariji UNDP u Srbiji.

Kako se navodi u saopštenju, akcijom se smanjuje rizik od budućih poplava, a doprinosi i upoznavanju migranata i lokalnog stanovništva, izgradnji poverenja i društvenog kapitala koji će Šidu pomoći u prevazilaženju posledica i migrantske krize.

Pored zvaničnika, pošumljavanju priobalnog područja reke Save u cilju sprečavanja novih poplava svoj doprinos su dali volonteri Crvenog krsta Šid, volonteri UN u Republici Srbiji, migranti smešteni u Prihvatno -tranzitnom centru „Šid-Stanica“ i zaposleni kancelarije UNDP-a u Srbiji, precizira se u saopštenju.

Izvor:tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Crna Gora položila podmorski kabal za dalekovod sa Italijom

news-2014-march-dalekovodi_plavi_558317022

U četvrtak 1. decembra 2016. godine Crna Gora završila je polaganje podmorskog kabla sa rta Jaz prema Italiji.

Polaganje pomenutog kabla započelo je 20. novembra 206. godine, a projekat je završen znatno ranije nego što je planirano. Italija je početkom prošle godine već položila svoj podmorski kabal, a u januaru sledeće godine počeće se sa povezivanjem ova dva dalekovoda.

Očekuje se da će projekat podmorskog dalekovoda između Crne Gore i Italije biti završen krajem 2018. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu projekta upravljanja otpadom u Paliluli

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzsMinistarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „Medical wawe“ podneo zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu postrojenja za skladištenje i tretman otpada iz zdravstvene zaštite ljudi i životinja u opštini Palilula.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Ekološke radionice u osnovnim školama u Kruševcu

os-jovan-popovic_428x321_373a7ff0762bd8120ee5ed01db3988faProjekat „Osnažiti!“ se sprovodi u Kruševcu, u zajedničkom partnerstvu Javno komunalnog preduzeća Kruševac, Grada Kruševca i Udruženja Treehouse, uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kao glavnog korisnika projekta.

Ovaj projekat se realizuje u okviru programa „Podrška EU inkluzivnom društvu“ koji finansira Delegacija Evropske Unije u Srbiji. Ukupni fond u iznosu od 5,4 miliona evra i kojim rukovodi Delegacija Evropske Unije u Republici Srbiji čini materijalnu podršku.  Opšti cilj projekta je poboljšanje ekonomske i društvene inkluzije Roma i najugroženijeg seoskog stanovništva kroz jačanje i integraciju njihove uloge u javnom komunalnom sektoru reciklaže, u saradnji sa javnim sektorom.

Projektom „Osnažiti“  planirane su reciklažne radionice u osnovnim školama u Kruševcu sa učenicima 5 i 6 razreda.  Cilj radionice je da se učenicima približe termini „REDUKUJ, REUPOTREBI, RECIKLIRAJ“, i da im se na interesantan način ukaže na to koji se sve materijali mogu reciklirati i na koji način svako od nas razvrstavanjem otpada u domaćinstvu može da da svoj doprinos ekologiji. Na radionicama se govori i o efektima globalnog zagađenja i novim trendovima, koji teže unapređenju trenutne situacije.

Izvor: krusevac.rs

Toplana prodaje suvišnu opremu, novac ide na dugovanja

800x600_800x600-toplanarekonstrukcijaUkoliko budu prodali svu energetsku opremu iz rekonstruisane toplane „Jug“, niška Toplana mogla bi da zaradi 15 do 20 miliona dinara. Ovim novcem će, kaže direktor Zoran Stojanović, biti plaćen deo duga za energente.

Ukupna početna cena za opremu i rezervne delove je, prema podacima sa sajta Toplane, skoro 13 miliona dinara.

Prema podacima sa poziva koji je objavljen na sajtu Toplane, licitacija se održala danas u podne, u prostorijama Toplane u Ulici Blagoja Parovića.

Izvor:juznevesti.com

Vesna Vukajlović

Dogovorena izgradnja info sistema za upravljanje otpadom u FBiH

news-2015-march-cibukcic_todorovic_273879006

Direktori Fonda za zaštitu životne sredine Federacije Bosne i Hercegovine i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Repulike Srpske sastali su se krajem prošle nedelje kako bi razgovarali o unapređenju saradnje.

U okviru sastanka dogovorena je izgradnja zajedničkog info sistema za upravljanje otpadom, a usaglašeno je i da ove institucije zajedno prolaze pripreme za implementaciju poglavlja 15 i 27 koja se odnose na oblast energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Rečeno je i da je cilj intenzivirati saradnju fondova u svim segmentima, kako bi građani Bosne i Hercegovine dobili značajne benefite.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Kragujevac počinje sa realizacijom novog ekološkog projekta

1

Na prostoru Botaničke bašte u Šumaricama sredinom sledeće godine počeće sa radom „Školski biološki centar“ namenjen deci predškolskog i školskog uzrasta. Tim povodom u zgradi Gradske uprave održan je radni sastanak predstavnika Gradskog veća, Centra za ekološko obrazovanje i održivi razvoj i Odeljenja za životnu sredinu grada Kragujevca.

Na sastanku je predstavljen projekat „Školski biološki centar“. Projekat će biti realizovan na prostoru Botaničke bašte u Šumaricama, a u okviru projekta biće organizovane radionice za mališane predškolskog i školskog uzrasta, po ugledu na radionice i aktivnosti koje se održavaju u biološkom centru u Hanoveru. Čitav projekat namenjen je edukaciji mladih o sađenju, održavanju i lekovitim namenama biljaka, ali i različitim vrstama otpada i njegovom recikliranju.

Sa realizacijom projekta trebalo bi da se počne u martu sledeće godine, a projekat se realizuje u partnerskoj saradnji ekoloških organizacija iz Kragujevca i Hanovera, odnosno Centra za ekološko obrazovanje i održivi razvoj i organizacije „Janun“.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Kompanija „Remondis Medison“ dobila dozvolu za upravljanje otpadom

02122016_galic_dozvola-01

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić posetio je krajem prošle nedelje grad Zrenjanin gde je, nakon sastanka sa gradonačelnikom Čedomirom Janjićem i njegovim saradnicima, obišao pogon kompanije „Remondis Medison“ i ovom prilikom joj uručio dozvolu za skladištenje opasnog i neopasnog medicinskog i farmaceutskog otpada.

Gospodin Galić je izjavio da u susret otvaranju poglavlja 27 u pregovorima sa Evropskom unijom Republika Srbija treba da u upravljanje otpadom i otpadnim vodama uloži 10,6 milijardi evra. Kako je istakao, s obzirom na to investicija kompanije „Remondis Medison“ je više nego dobrodošla, jer se tretman koji se ovde radi, radi na najvišem nivou i u skladu sa propisima Evropske unije. On je dodao i da je dozvola za skladištenje istovremeno i priznanje za dobar rad kompanije, ali i obaveza u njenom daljem radu.

Kako je rekao izvršni direktor kompanije gospodin Bojan Sudarev, dobijena dozvola je put ka proširenju kapaciteta i najavio da će buduće investicije obuhvatiti i tretman ostalih vrsta otpada. On je dodao i to da dugoročni planovi podrazumevaju i implementaciju principa „waste to energy“, po kojem bi tretirani otpad zbog svoje visoke kaloričnosti trebalo da se koristi za proizvodnju energije. Naveo je da kompanija na godišnjem nivou tretira oko 350 tona infektivnog otpada, dok se na srpskom tržištu generiše oko 6 hiljada tona.

Kompanija „Remondis Medison“ postoji od 2009. godine i usko je specijalizovana za sakupljanje, transport i tretman medicinskog infektivnog otpada, kao i za bezbedno odlaganje tretiranog neopasnog otpada.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Danas dozvola za rad “Stanarima”

454979Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić danas će uručiti dozvolu za rad Termoelektrani „Stanari“ instalisane snage 300 megavata, sa objektima koji čine tehničku i funkcionalnu celinu. Poseta ministarke zakazana je u 12.00 časova, a izjave za novinare predviđene su nakon uručenja upotrebne dozvole, najavljeno je iz resornog ministarstva.

Investitor izgradnje Termoelektrane „Stanari“ je „EFT grupa“, a izvođač radova je „Dongfang elektrik korporejšn“ iz Kine.

„Reč je o jednoj od najvećih investicija u energetskom sektoru Republike Srpske i BiH“, navedeno je u saopštenju.

Komisija za tehnički pregled, koju je prema ovlašćenju Ministarstva, formirala Javna ustanova Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, konstatovala je da su svi radovi na ovoj tehnološkoj celini izvedeni u skladu sa izdatim dozvolama, projektnom i tehničkom dokumentacijom, uz vrlo visok kvalitet izvedenih radova i ugrađene opreme koja posjeduje sve zakonom propisane ateste, što je tokom probnog rada i potvrđeno.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Stanarima će razgovarati sa načelnikom ove opštine Dušanom Panićem. Sastanak će biti održan u kabinetu načelnika opštine s početkom u 11.00 časova.

Izvor:srna.rs

Vesna Vukajlović

 

Projekat Titan – Apple razvija samovozeće automobile

apple_carApple je prvi put službeno priznao da razvija tehnologiju za proizvodnju samovozećih automobila.

Naime, u pismu namere Nacionalnoj agenciji za sigurnost putnog saobraćaja (NHTSA) u SAD-u IT gigant traži da se pojednostavi regulativa testiranja i razvoja takvih vozila na ulicama i zahtevaju da se uspostave standardi za deljenje podataka i privatnost korisnika u takvim vozilima.

Apple u stvari traži da kompnije koje razvijaju tehnologije za samovozeće automobile lakše sarađuju i dele podatke, posebno one iz sudara i izbegavanja sudara u poslednjem času, a onda i da novi igrači na tržištu poput njih imaju jednake uslove kao i tradicionalni proizvođači u automobilskoj industriji.

Apple je dugo čuvao od javnosti svoj projekt razvoja autonomnih automobila (Titan), čak i kad su Google i Tesla objavljivali rezultate napretka u istoj branši.

Zašto su, međutim, fokusirani upravo na problematiku deljenja podataka? Zato jer je ključno za brži razvoj ove industrije za koju neki predviđaju da će zaživeti već do 2020. Smatra se se da će se Apple umesto samom proizvodnjom automobile više fokusirati na softverski deo koji će nuditi proizvođačima vozila.

Apple od agencije takođe traži da se pozabavi još jednim velikim problemom automatiziranog saobraćaja: a to su etičke posledice algoritmičkog odlučivanja, odnosno da se istraži kako ćemo regulisati odluke koje će kompjuteri donositi umesto ljudi. Kineska konzultantska kuća KGI istovremeno je objavila izveštaj u kojem predviđa da će Apple najviše uložiti u razvoj tehnologije za ove automobile budućnosti.

Izvor: jutarnji.hr

Vesna Vukajlović

Energetski efikasni i pametni gradovi

eeeCentralno evropski forum za razvoj, CEDEF, u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvom rudarstva i energetike i Miniistarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sekretarijatom za energetiku Grada Beograda i Agencijom za zaštitu životne sredine Republike Srbije organizovao je Sedmi Međunarodni CEDEF energetski forum “Energetski efikasni i pametni gradovi” 1. decembra 2016. u Beogradu.

Šta treba da uradimo da bi gradovi u Srbiji postali energetski efikasniji i “pametniji”? Da li zaista svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna rešenja postane pametan, bez obzira na raspoložive resurse? Uz ICT tehnologiju, primenu tehnoloških inovacija, efikasnije i razumnije korišćenju resursa, uštedu energije i smanjenje negativnih uticaja na okolinu dolazimo do pametnog grada. Krajnji cilj je održiv razvoj, ograničavanje efekata klimatskih promena ali i kvalitetniji život, odnosno potreba da građani zaista osete viši nivo usluge, počev od električne energije bez prekida, kvalitetnije pijaće vode, bržeg i boljeg javnog transporta pa do usluga u upravi i zdravstvu.

U svojoj potrazi za održivim, ravnopravnim, povezanim i inovativnim modelima gradova, državni i opštinski lideri širom sveta posmatraju iskustva drugih gradova u potrazi za idejama i proučavaju najbolje prakse iako ne postoji  jedinstveno rešenje koje svima odgovara. Stoga su  i govornici ovog foruma bili iz različith sfera ali su svi zajedno zaokružili  temu pametnih gradova i izneli svoja iskustva iz ovih oblasti.

Dr Ivan Bošnjak državni sekretar iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave je govorio o sistemu rada E-uprave koja funkcioniše na teritoriji cele Srbije i u saradnji sa svim ministarstvima. „Ovaj sistem omogućava brzo i efikasno rešavanje pitanja građana, postoji još od 2010. godine a danas imamo preko 700 e-usluga. To je i podloga za stvaranje „pametnog grada“. Interesantno je da se najviše korišćena usluga produženje registacije vozila na ovlašćenim tehničkim pregledima, trenutno je najaktuelnija zamena starih zdravstvenih knjižica za nove elektronske kartice (95000 zahteva je do sada podneto), upis dece u vrtiće na teritoriji grada Beograda i drugo. Ovako se smanjuje pritisak na administraciju i olakšava ceo postupak. Zanimljiv je podatak da se na nivou jedinica lokalne samouprave najčešće potražuje izdavanje uverenja o slobodnom bračnom stanju“, kaže dr Bošnjak.

Antonela Solujić, šef Odseka za unapređenje energetske efikasnosti iz Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, govoreći na temu energetske efikasnosti u kontekstu kreiranja „pametnih gradova“ posebno je naglasila značaj edukacije u ovoj oblasti i pomenula da su već dve obuke za energetske menadžere koje se sprovode u saradnji sa Mašinskim fakultetom u Beogradu završene tokom juna i okobra ove godine i da je do sada 33 menadžera završilo obuku. Solujić je posebno naglasila konkretne obaveze koje moramo realizovati u okviru  evropske direktive u oblasti energetske efikasnosti.

Novi Zakon o stanovanju će doneti i utemeljenje da fondovi za energetsku efikasnost lokalnih samouprava mogu da imaju svoju punu primenu prilikom investicija u energetsku efikasnost stambenih zgrada.  O tome je govorila Jovanka Atanacković, pomoćnik ministra iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije. „U kontekstu  veće primene energetske efikasnosti, domaćinstva i stambene zgrade će moći efikasnije da apliciraju i da iskoriste ova sredstva. Novi Zakon o stanovanju i održavanju zgrada donosi novi mehanizam upravljanja zgradom, znaće se ko upravlja i kakve su njegove obaveze. Skupština stanara će sada biti Stambena zajednica, koja će imati svojstvo pravnog lica, svoju skupštinu i upravnika, kao i matični broj, PIB i tekući račun čime će dati određena prava ali i obaveze građanima”, rekla je Atanacković.

“Pametni ljudi stvaraju pametne gradove, a da bi oni nastali, svakako je neophodna baza koju predstavljaju telekomunikacioni koridori. Telekom Srbije kao najveći telekomunikacioni operater radi na stvaranju pametnih mreža neophodnih za nastanak pametnih gradova”, rekao je Branko Stefanović, direktor funkcije za velike korisnike, Telekom Srbija.

Forum je dobio i međunarodni karakter prisustvom Fabiana Gemsa, trgovinskog atašea, Austijske  ambasade, koji je naveo Beč i 22. distrikt Aspen kao dobar primer implementacije Smart city tehnologija i pozvao na događaj Future of building, 17-18. maja, 2017. godine u Beču.

“Zrenjanin je primer grada koji primenjuje smart tehnologije i može se reći predstavlja primer grada koji je najviše teži konceptu pametnog grada. Posebno dobro funkcioniše e-uprava, sistem 48 koji je na raspologanju građanima kao i GIS sistem gde se može izvršiti vizuelni pregled katastarskih parcela po katastarskim opštinama, koje su predmet javne licitacije za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini” naglasio je Duško Radišić, pomoćnik gradonačelnika grada Zrenjanina.

Duška Mrvoš, član borda direktora “Saveta zelene gradnje Srbije” govorila je o značaju energetske efikasnosti u javnom sektoru, o našoj trenutnoj poziciji kao i o uspešnim primerima iz okruženja, primer Hrvatske ali i izuzetno uspešan primer Holandije i njihovih metoda za utvrđivanje energetske efikasnosti.

Prof. dr Miroslav Kopečni, predstavnik ASOR-a, naglasio je da čak i najrazvijenije zemlje poput SAD-a i Austrije  prepoznaju značaj energetske efikasnosti sve veće primene OIE i potrebu da  se ne samo veliki gradovi učine energetski efikasnim već i manji gradovi, sela, kao što je to slučaj Gisinga, Austrija.

Anđela Vila, PR menadžer projekta “Banatsko sunce za sve” ispred grada Pančeva, je govorila o pilot projektu finansiranom od strane EU u okviru IPA projekta. Posebno je naglasila da je moguće ostvariti ideje u domenu energetske efikasnosti, da fondovi i sredstva postoje i u skladu sa tim rad na stvaranju pametnih gradova i borba za održiv razvoj ne bi trebalo da predstavljaju izazov.

Inače, projekat solarnog sistema za proizvodnju toplotne energije u gradu Pančevu predstavlja najveći solarni projekat takvog tipa u novijoj srpskoj istoriji. Ovim projektom ce čak 360 solarnih kolektora (nemačka Viessmann tehnologija) proizvoditi iz energije sunca toplotu, koju ce Toplana Pančevo koristiti u svrhu zagrevanje sanitarne potrošne vode za građane ali i za povećanje efikasnosti rada same toplane tokom grejne sezone.

Saopštenje za medije, CEDEF

 

Saradnja Agencije za zaštitu životne sredine i Geološkog zavoda

ugovor_geoz

U petak 2. decembra 2016. godine potpisan je Ugovor o saradnji između Agencije za zaštitu životne sredine i Geološkog zavoda Srbije.

Ugovor se odnosi na oblast razmene informacija iz svojih nadležnosti, kao i zajedničko učešće na projektima iz oblasti zaštite životne sredine, uključujući i naučno-istraživačke projekte.

Ovim ugovorom je takođe omogućeno da ove dve institucije po potrebi mogu zajedno da koriste raspoložive potencijale u opremi, instrumentima i stručnom kadru radi racionalnijeg korišćenja resursa.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Javna rasprava o rekonstrukciji TS „Kraljevo 3“ krajem januara 2017. godine

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje u kome se navodi da je nosilac projekta preduzeće „Elektromreža Srbije“ podnelo Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Zahtev za saglasnost na ažuriranu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije i dogradnje TS 220/110 kV „Kraljevo 3“ u TS 400/220/110 kV „Kraljevo 3“ u opštini Kraljevo.

Uvid u podnetu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se može izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i u prostorijama grada Kraljeva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Javna rasprava i prezentacija predmetne Studije biće održana u prostorijama grada Kraljeva, 20. januara 2017. godine sa početkom u 12 i 30 časova.

Više informacija pogledajte na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Parlament Turske ratifikovao sporazum o gradnji „Turskog toka“

288597Turski parlament je ratifikovao međuvladin sporazum sa Rusijom o izgradnji gasovoda „Turski tok“, prenose mediji.

Najavljeno je da će ruski parlament uskoro ratifikovati sporazum o gradnji gasodova, koji je važan korak ka diverzifikaciji sistema isporuka gasa iz Rusije do Evrope i drugih država.

Ruske vlasti su u decembru 2014. godine najavile izgradnju „Turskog toka“, kao zamenu za projekat „Južni tok“. Međutim, pregovori o projektu su obustavljeni zbog krize u bilateralnim odnosima, da bi nakon sastanka između turskog predsednika Redžepa Tajipa i ruskog predsednika Vladimira Putina u avgustu u Sankt Peterburgu, bilo odlučeno da se radovi na projektu obnove i uspostavi radna grupa.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Grejanje na otpad

news-2015-april-termoelektrana_2015_986659176Gradonačelnik Beograda Siniša Mali posetio je danas Centar za obnovljivu energiju (EWB) u Bernu i najavio da i Beograd može da računa na izgradnju jedne takve fabrike, koja će trajno rešiti pitanje otpada u glavnom gradu.

Beograd će, prema njegovim rečima, do kraja ovog meseca dobiti ponude četiri renomirane kompanije za učešće u javno-privatnom partnerstvu za izgrađu postrojenja za preradu otpada.

„Tokom naredne godine biće izabran partner, koji će sa gradom napraviti fabriku koja će iz otpada praviti toplotnu i električnu energiju, kroz investiciju vrednu 300 miliona evra“, rekao je Mali.

Švajcarski EWB je javno preduzeće koje se bavi prikupljanjem otpada, proizvodnjom i distrubucijom električne energije, prirodnog gasa i vode. „Ovakva jedna fabrika je budućnost Beograda“, rekao je Mali, podsećajući da grad već godinu i po dana radi na pronalaženju partnera za javno-privatno partnerstvo, koji bi sa gradom sličnu fabriku napravio u Beogradu.

Prvi korak je pribavljanje ponuda, a naredne godine biće izabran partner i početi realizacija projekta, kaže gradonačelnik. Mali je podsetio da je gradska deponija „Vinča“ u ovom trenutku „najveća crna tačka“ u ovom delu Evrope po pitanju ekologije, jer se već decenijama unazad tamo baca smeće.

„Tamo su tone đubreta, a evo kako pametni ljudi rade i od tog smeća prave energiju, greju grad, prodaju struju i na taj način i zarađuju novac. To je ono što ćemo i mi da radimo i ne samo da ćemo imati čistiji grad i vazduh, nego ćemo zaraditi i novac“, rekao je Mali.

Dodao je i da će, kada ponude pristignu, sa njima izaći pred građane.“Velika je investicija od 300 miliona evra, ali se time rešava sistem upravljanja otpadom, čistimo Vinču i dobijamo jednu fabriku koja iz onoga što nam ne treba proizvodi ono što nam treba“, rekao je Mali.

Izvor: tanjug.rs i mondo.rs