Home Blog Page 1182

Počeo projekat o selekciji komunalnog otpada u Podgorici

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

U Podgorici je danas započet projekat o selektivnom sakupljanju komunalnog otpada „Otpad – resurs koji trebamo iskoristiti“.

Jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta je podizanje ekološke svesti građana u cilju obezbeđivanja održivog upravljanja komunalnim otpadom u Podgorici i podsticaj građana, a pre svega dece, na selektivno prikupljanje otpada, i upoznavanje sa načinom odgovornog ponašanja prema prirodi i životnoj sredini. Cilj je probuditi kod dece i građana ekološku svest o pravilnom sakupljanju otpada i ukazati na važnost njegovog recikliranja i benefite koji se od toga imaju.

Edukaciju će sprovoditi preduzeće „Medix“ sa licenciranim stručnim kadrom iz oblasti upravljanja otpadom i to kroz edukativna predavanja građanima po gradskim i prigradskim mesnim zajednicama, školskoj deci po osnovnim i srednjim školama, obilazak reciklažnih dvorišta, obilazak sanitarne deponije „Livade“ i Regionalnog reciklažnog centra.

Projekat sprovodi Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Podgorice.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Ekološki pokret ,,Ozon“ uputio Inicijativu za inspekcijski nadzor u železari Toščelik Nikšić Steel zbog nepribavljanja ekološke saglasnosti

Foto: Ozon
Foto: Ozon

Ekološki pokret “Ozon“ uputio je Upravi za inspekcijske poslove Crne Gore Inicijativu za inspekcijski nadzor kojom se predlaže da se Toščeliku Nikšić Steel, naredi pribavljanje ekološke saglasnosti na Elaborat procene uticaja rada Toščelika Nikšić Steel na životnu sredinu, koji će obuhvatiti čitav proces proizvodnje i sva postrojenja i zabrani izvođenje radova dok se ne pribavi saglasnost Agencije za zaštitu prirode i životne sredine na predmetni elaborat.

,,Pored ključnog problema u nedostatku dokumentacije, upotrebnih dozvola za elektrolučnu i rotacionu peć, saglasnosti na elaborate procjene uticaja na životnu sredinu, veliki problem predstavlja i deponovanje otpada. Trenutno se industrijski otpad deponuje u krugu fabrike, što se takođe mora zaustaviti dok se ne pronađe adekvatno rešenje u skladu za zakonskom regulativom.“ – navodi se u dokumentu upućenom Sektoru za zaštitu životne sredine, bezbednost i zdravlja ljudi, socijalne i dečje zaštite.

Iz Ekološkog pokreta “Ozon“ su ukazali i na neozbiljan odnos turskih investitora prema institucijama sistema i važećem zakonskom okviru i predložili da ekološki inspektor izrekne maksimalne kaznene mere propisane važećim Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu.

Milisav Pajević 

Elektrana u Švedskoj koristi garderobu poznatog brenda kao izvor energije

Foto: pixabay

Švedska elektrana severozapadno od Stokholma radi na tome da eliminiše fosilna goriva iz upotrebe do 2020. godine – alternative traže u drvetu i otpadu. Ove godine spalili su oko 15 tona H&M garderobe.

Švedska elektrana koja je u vlasništvu kompanije Malarenergi AB u Vesterosu u Švedskoj, radi na tome da izbaci iz  upotrebe naftu i ugalj i okreće se neočekivanom izvoru energije: garderobi. Nadležni za zalihe goriva Jens Neren rekao je za Blumberg, “Za nas to je upotrebljiv materijal. Naš cilj je da koristimo samo obnovljiva i reciklirana goriva.”

Švedska se može pohvaliti energetskim sistemom bez emisija štetnih gasova, vetro, nuklearnim i hidroelektranama. Iako neke opštine koriste naftu i ugalj za grejanje u zimskim danima, vlasti se nadaju da će se uskoro okrenuti biogorivima u potpunosti.

Gde se tu uklapa H&M? Malarenergi ima dogovor sa obližnjim gradom Eskilstuna da kao gorivo koristi njihov otpad koji, delom dolazi iz skladišta H&M-a. Džoana Dahl, direktorka odnosa sa javnošćšu H&M-a za Blumberg rekla je, “H&M ne spaljuje garderobu koja je bezbedna za upotrebu. Doduše, naša je zakonska obaveza da garderobu koja sadrži buđ ili nije u skladu sa našim striktnim standardima uništimo.”

Elektrana koja snadbeva električnom energijom oko 150 000 domaćinstava u Vesterosu, ove godine spalila je oko 400 000 tona otpada.

Milan Zlatanović

Izvor: inhabitat.com

Hrvatska finansira energetsku sanaciju objekata sa 380 miliona kuna

Foto-ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

Ministar građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske Predrag Štromar predstavio je na konferenciji za medije novi Poziv ministarstva Energetska obnova i korišćenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, koji je otvoren 16. novembra 2017.godine, a za koji je iz Evropskog fonda za regionalni razvoj za energetsku sanaciju zgrada javnog sektora osigurano 380 miliona kuna.

Bespovratna sredstva dodeljivaće se putem otvorenog postupka dodele bespovratnih sredstava, a podnošenje projektnih predloga dozvoljeno je od 2. januara 2018. godine do 31. decembra 2020. godine, odnosno do iskorišćenja raspoloživih finansijskih sredstava. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodeliti za finansiranje prihvatljivih troškova projekta je 80 hiljada kuna, a najviši 40 miliona kuna. Projektima energetske sanacije kroz integrisani pristup predviđene su uštede energije od najmanje 50 odsto u odnosu na godišnju potrošnju energije za grejanje/hlađenje pre realizacije projekta.

Pozivom se promoviše sprovođenje mera energetske sanacije i korišćenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u kojima tela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili regionalne samouprave, javne ustanove, ustanove, verske zajednice i zadruge obavljaju društvene delatnosti.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Sarajevska opština Centar dobila tri solarne klupe

Foto: centar.ba
Foto: centar.ba

U okviru UNDP projekta MDF Program očuvanja okoline i klimatske promene na tri lokacije u opštini Centar u Sarajevu postavljene su pametne solarne klupe.

Klupe koriste solarnu energiju, pružaju ambijentalno osvetljenje, a opremljene su i USB priključcima za punjenje mobilnih telefona i internetom. U klupama su ugrađeni sistemi hlađenja koji osiguravaju da temperatura ostane pogodna za sedenje u svim vremenskim uslovima. Solarne ploče stvaraju do 110 W električne energije po satu, smeštene su ispod površine za sedenje, a veličinom omogućavaju efikasno korišćenje solarne energije.

Proizvođač pametnih solarnih klupa je hrvatska kompanija Include iz Solina.

izvor: centar.ba

Sandra Jovićević

Održan naučno-stručni skup o vrednostima rezervata “Zasavica”

Foto: www.zasavica.org.rs
Foto: www.zasavica.org.rs

U sali Skupštine Grada Sremska Mitrovica, 23. i 24. novembra održan je Naučno-stručni skup o biodiverzitetu i drugim vrednostima rezervata “Zasavica 2017” sa međunarodnim učešćem.

Skup je održan u prilog obeležavanja 20 godina postojanja Specijalnog rezervata prirode prve kategorije “Zasavica”. Naučno-stručni skup okupio je dvadesetak gostiju iz okruženja, koji su održali različita predavanja i referate prema sekcijama, a koje se odnose na različite geografske, hidrobiološke, geomorfološke, ali i sekcije- genetike, mikologije uz eko turizam i upravljanje u zaštićenom dobru.

Drugog dana Naučno-stručnog skupa u Vizitorskom centru Specijalnog rezervata “Zasavica”  je promovisana knjiga “Atlas ptica gnezdarica u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica”.

Organizator dvodnevnog Naučno-stručnog skupa o vrednostima rezervata je Pokret gorana u Sremskoj Mitrovici, kao staralac nad Specijalnim rezervatom prirode prve kategorije “Zasavica”.

Milisav Pajević 

Počeo projekat SeNs WETLANDS

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Svečanost povodom otvaranja projekta Active Sensor Monitoring Network and Environmental Evaluation for Protection and Wise use of Wetlands and Other Surface Waters – SeNs WETLANDS” Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020 održala se u četvrtak 21. novembra 2017. godine na Fakultetu tehničkih nauka.

Glavni cilј SeNs WETLANDS projekta je razvoj integrisanog prekograničnog monitoring sistema za potrebe zaštite životne sredine i biodiverziteta, čime će se obezbediti nova prekogranična korelacija i evaluacija podataka. Nosilac projekta je Fakultet tehničkih nauka, dok je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode jedan od partnera. Ostali partneri su Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka i Javna ustanova za upravlјanje zaštićenim prirodnim vrednostima Vukovarsko-sremske županije iz Vinkovaca.

Uloga Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u projektu je da odredi potrebe i mogućnosti za uspostavlјanje multifunkcionalnog pojasa za zaštitu močvarnih staništa u blizini polјoprivrednog zemlјišta. Zavod će koristiti podatke dobijene od praćenja kvaliteta vode i valorizacije vegetacije obale radi izrade Priručnika za uspostavlјanje i upravlјanje obalnim pojasom vegetacije u Panonskom regionu.

Projekat SeNs WETLANDS, ukupne vrednosti 390.820,90 evra, bavi se zaštitom močvarnih staništa kao najugroženijih ekoloških sistema u Evropi i svetu. Na posmatranim područjima planirano je da se pored kontinuiranog praćenja kvaliteta vode, primenom aktivne bežične senzorske mreže, periodično radi analiza fizičko-hemijskih parametara vode analitičkim i novim optičkim senzorskim metodama, na osnovu čega će se odrediti preporuke i smernice za postavlјanje i održavanje zaštitnog višenamenskog vegetacionog pojasa na nasipima i obalama močvarnih staništa u blizini polјoprivrednog zemlјišta.

Svi rezultati aktivnosti jedinstvenog prekograničnog mrežnog monitoring sistem za prikuplјanje, evaluaciju, obradu i prezentaciju podataka će biti dostupni široj javnosti putem internet stranice projekta. Takođe, predviđene su i edukativne aktivnosti za decu u osnovnim školama, kao i javne rasprave i obuke zainteresovanih grupa lokalnih zajednica.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Kompanija Tesla napravila najveću bateriju na svetu

Foto: Twitter/ElonMusk

Najveća svetska litijum-jonska baterija, sistema Powerpack je uspešno instalirana u južnoj Australiji. Naime, izvršni direktor Elon Musk je obećao da će Tesla stanovnicima regije besplatno dati bateriju, ako je ne instalira u obećanom roku. Baterija od 1000 MV će povećati sigurnost električne mreže u regionu.

U sledećih nekoliko dana kreću ključna regulatorna testiranja kako bi se proverilo zadovoljava li kolosalni sistem standarde australijskog elektrodistributera i uslove koje je postavila Vlada. Početak rada predviđen je za 1. decembar.

Sistem Powerpack spojen je na vetroelektranu u blizini Jamestowna, tri sata vožnje od Adelaidea, glavnog grada Južne Australije, savezne države koja je suočena s ozbiljnim energetskim izazovima.

Izvor: Agencije

Honda će puniti električne automobile za samo 15 minuta

Honda u skoroj budućnosti planira da lansira više električnih vozila koja bi nudila mogućnost tzv. brzog punjenja. Prema navodima raznih izvora, Honda želi da do 2022. na tržištu ima modele koji će nuditi oko 240 km autonomije za samo 15 minuta punjenja njihovih baterija, što bi značilo smanjenje za otprilike polovinu trenutno potrebnog vremena (30 min za 80%).

Za tu svrhu Honda bi u saradnji s još nepoznatim partnerom razvila nove baterije visokog kapaciteta koje će biti prilagođene brzom punjenju i opremljene naprednim i efikasnim sistemom nadzora. Takođe, sama vozila bi trebalo da se pohvale nešto nižom masom koja će omogućiti dužu autonomiju.

Naravno, da bi električna vozila imala smisla potrebna je i široka mreža punjača, a primera radi Evropa do 2020. namerava da ima na hiljade punjača snage 350 kW, a isto važi i za Japan. Do tada Honda će u Evropi, tokom 2019., lansirati pristupačno električno vozilo bazirano na konceptnom modelu Urban EV. Honda električna vozila nove generacije će iskoristiti ovu bržu infrastrukturu punjenja.

Izvor: Electric Vehicle News

Radionica o značaju primene informacionih i komunikacionih tehnologija u poljoprivredi i životnoj sredini

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U sklopu međunarodnog projekta projekta “LandSense” 24. ​​novembra, u Srednjoj poljoprivredno-prehrambenoj školi „Stevan Petrović – Brile“ u Rumi ​je održa​na​ radionica, na kojoj ​je učenicima predstav​ljen​ projekat LandSense, koncept „građanskih opservatorija“, te značaj primene informacionih i komunikacionih tehnologija u poljoprivredi i životnoj sredini.

Poseban deo radionice ​je bio posvećen kratkoj obuci učenika za korišćenje platforme CropSupport, budući da će oni u narednom periodu aktivno prikupljati podatke o poljoprivrednom zemljištu u okviru svojih nastavnih aktivnosti ili na svojim porodičnim imanjima. U junu iduće godine učenicima koji su aktivno učestvovali u prikupljanju podata biće uručeni sertifikati, dok je za najaktivnije učenike predviđena i odgovarajuća nagrada.

Projekat „LandSense“ se sprovodi u okviru evropskog Istraživačkog i inovativnog programa H2020.

– Glavni cilj projekta je demonstracija koncepta „građanske opservatorije“ u sektoru poljoprivrede. Ovaj koncept podrazumeva uključivanje „običnih“ građana u procese monitorninga životne sredine i aktivnosti prikupljanja podataka o promenama zemljišta, a zatim korišćenje prikupljenih podataka od strane naučno-istraživačkih institucija (npr. u svrhe izučavanja klimatskih promena, unapređenja sistema satelitskih opservacija, itd.), kaže Vladimir Mrkajić, član projektnog tima LandSense iz Srbije.

U projektu učestvuje preko 15 partnera iz devet evropskih zemalja (Austrija, Nemačka, Francuska, Belgija, Holandija, Italija, Velika Britanija, Slovenija, Srbija).

U Srbiji projektne aktivnosti sprovodi kompanija InoSens iz Novog Sada, koja je razvila platformu CropSupport, a koju čine veb i mobilna aplikacija.

Ova digitalna i besplatna platforma pruža podršku poljoprivrednicima i ostalim zainteresovanim građanima prilikom prikupljanja podataka o korišćenju zemljišta i zemljišnog pokrivača. Naime, putem korišćenja svojih pametnih telefona i veb aplikacije, građani sakupljaju informacije o vrsti proizvodnje na datom zemljištu (npr. da li se radi o ratarstvu, povrtarstvu, voćarstvu ili vinogradarstvu) i specifiraju naziv useva koji se gaji (da li je u pitanju pšenica, paprika, jabuke, itd.).

Za uslugu prikupljanja podataka, korisnici dobijaju putem CropSupport veb platforme korisne podatke o svom zemljištu – vremensku prognozu za mikrolokaciju date parcele kao i obrađene satelitske snimke koji sadrže informacije o eventualnom stresu useva usled izloženosti štetočinama, biljnim bolestima, nedostatku vode ili hranljivih elemenata u zemljištu.

Milisav Pajević

U Vršcu održana akcija ”Očistimo svet zajedno”

Foto: vrsac.com
Foto: vrsac.com

U Vršcu je održana akcija ”Očistimo svet zajedno” u saradnji sa italijanskom kompanijom Paladio East i vršačkom gimnazijom Borislav Petrov Braca.

– Nama je stalo da u kontinuitetu brinemo o životnoj sredini, a ovo je samo jedna od malih akcija u kojoj ne želimo da budemo sami, već da pozovemo, naročito mlade ljude, da podižemo svest, jer na njima je budućnost i oni su ti koji treba da nastave da se ponašaju odgovorno, onako kako ih mi danas učimo”, izjavila je Aleksandra Cvetković, direktorka logistike u kompaniji Paladio East.

Italijanska kompanija Paladio East svoju odgovornost pokazuje proizvodnim procesima, standardima i procedurama, a već sedam godina svoj doprinos daje i iniciranjem ovakvih akcija u Vršcu.

Italijanska organizacija za zaštitu životne sredine Legambiente, u saradnji sa italijanskim kompanijama koje posluju u Srbiji i osnovnim i srednjim školama različitim akcijama pruža doprinos održavanju svetske akcije.

Svetska akcija “Očistimo svet” održava se svake godine i angažuje preko 35 miliona volontera u 130 zemalja i jedna od najvećih zajednica iz oblasti očuvanja životne sredine, čiji je cilj da motiviše građane, škole, preduzeća i lokalne samouprave da se pridruže u sprovođenju aktivnosti koje se bave očuvanjem planete.

Milisav Pajević

Otvorena konferencija “Investirajmo u otpornost društva”

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Beogradu je otvorena konferencija “Investirajmo u otpornost društva”.

Cilj konferencije koju su organizovali Program UN za razvoj (UNDP) u Srbiji, Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Srbije i Beogradski fond za političku izuzetnost,  jeste da pokaže da investicije u 21. veku moraju biti „pametnije“ nego što je to bio slučaj ranije.

Konferenciju je otvorila zamenica predstavnika UNDP u Srbiji Stelijana Nedera.

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavice Ðukić Dejanović poručila je da je u današnje vreme gotovo sve rizik i da se društvo mora dobro pripremiti uz prevenciju i dobru informisanost.

– U slučaju katastrofičnih situacija, ali ne samo prirodnih nepogoda, već i onih koje imaju društveni karakter, planovi moraju biti spremni i moramo znati što ko radi, rekla je Đukić Dejanović.

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku rekla je da su za prevenciju od katastrofa ključni planovi i to da informacije o jačanju otpornosti i spremnosti za reagovanje stignu do običnog čoveka.

Moderne tehnologije, upravljanje podacima, regionalna i saradnja svih u društvu doprinose jačanju otpornosi i smanjenju rizika od katastrofa, kaže Ben Slej iz Regionalnog centra UNDP u Istanbulu.

U okviru diskusije na temu „Otpornost na prirodne nepogode“, govorili su Marko Blagojević, direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije, Danijela Božanić, šef odseka za klimatske promene, Ministarstva zaštite životne sredine, Ljuban Tmušić, načelnik Sektora za civilni zaštitu i humanitarnu pomoć Crne Gore i Jelena Matić Varenica iz Republičkog geodetskog zavoda.

Odgovor na izazove katastrofa mogu da nam daju odgovarajuća tehnologija i upravljanje podacima, podvukao je Slej na panelu “Otpornost na prirodne katastrofe” u okviru konferencije “Investirajmo u otpornost društva”.

Učesnici panela o finansijskim rizicima usled prirodnih katastrofa ističu da se osim budžeta Srbije koji stoji na raspolaganju mora raditi i na drugim izvorima finansija, ali da je važno i podići svest običnih ljudi i privrede da država ne može sve sama već da moraju svoju imovinu da osiguraju.

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić govoriće drugog dana i to na temu „Оtpornost gradova i zajednica“, a ukrstiće stavove i predstavnici nadležnih institucija iz Srbije i Hrvatske, šef Komesarijata za izbeglice i migraciju Vladimir Cucić, kao i predstavnici Beograda i Kraljeva, grada koji je pre nekoliko godina zadesila elementarna nepogoda.

Završnu reč na konferenciji imaće Armen Grigorijan, savetnik za klimatske promene i smanjenje rizika od nepogoda iz regionalnog centra UNDP u Istanbulu.

U planu skladištenje opasnih materija u Užicu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće Guli-Guli Sevojno, podnelo Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja opasnih materija – otpadnih olovnih akumulatora, nikl-kadmijumskih baterija i baterija sa živom, elektronske i električne opreme, ukupnog kapaciteta skladištenja do 9 tona na dan u opštini Užice.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva.

Svi zainteresovani mogu dostavito svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Održane obuke sakupljača sekundarnih sirovina u Leskovcu i Vranjskoj Banji

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru projekta ,,Sakupljači juga Srbije za primer”, koji je podržan od strane Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, održane su dve obuke sakupljača sekundarnih sirovina u Leskovcu i Vranjskoj Banji.

U fokusu interesovanja ovog projekta bila su registrovana udruženja sakupljača koja su u procesu legalizacije. Prva obuka održana je u Domu kulture Roma u Leskovcu i na njoj je bilo prisutno 30 sakupljača sekundarnih sirovna. Druga obuka održana je u Vranjskoj Banji i nju je prošlo 20 sakupljača iz ove opštine.

Članovi oba udruženja iskazala su spremnost za dalji proces legalizacije svog poslovanja. Sa druge strane, isakazana je i potreba većeg uključivanja lokalnih samouprava u rešavanje problema sakupljača sekundarnih sirovina. Potpisan je i zajednički Memorandum o saradnji na kom su definisani zajednički ciljevi na kojima će se raditi u narednom periodu.

Veliki doprinos na realizaciji projekta dalo je Odeljenje za zaštitu životne sredine grada Leskovca svojim učešćem na obukama.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

HEAL: Uvećan zdravstveni rizik zbog emisije štetnih gasova iz elektrana

Foto: te-ko.rs
Foto: te-ko.rs

Republika Srbija je ove nedelje najavila izgradnju novog bloka Termoelektrane Kostolac B3 – 350 megavata u blizini granice sa Rumunijom, koja će prvenstveno trošiti lignit iz obližnjeg kopa. Ukupna vrednost projekta je 610 miliona eura, od čega se Vlada Srbije obavezala da obezbedi oko 20 odsto, dok će ostatak osigurati Eksim banka Kine uz kredit na period otplate od dvadeset godina.

U konačnici, ovo saopštenje za javnost znači da će građani Republike Srbije kroz poreske obaveze finansirati projekat koji će ozbiljno uticati na njihovo zdravlje, kao i stvoriti nekontrolisane dodatne ekonomske i zdravstvene troškove. Jedan od najuticajnih medicinskih časopisa na svijetu, The Lancet, preporučuje da sve zemlje uklone iz upotrebe najugroženiji oblik fosilnih goriva – ugalj.

Emisije štetnih gasova iz elektrana na ugalj doprinose zagađenosti vazduha i povezuju se sa nepotrebnim visokim stopama prerane smrti, hroničnim plućnim bolestima, srčanim oboljenjima i astmom. Lignit – oblik uglja koji će se primarno koristi u Kostolcu B3 – je najprljaviji oblik uglja. Prema proračunima Alijanse za zdravlje i životnu sredinu – HEAL, postoji rizik  da 1.269 ljudi doživi preuranjenu smrt zbog zagađenja tokom postojanja i rada same elektrane, pod pretpostavkom da će njen rad trajati 45 godina. To je jednako direktnim zdravstvenim troškovima između 462 milona i 1,33 milijardi eura. Uz to, svake dodatne godine elektrana Kostolac B3 bi mogla da prouzrokuje 28 preuranjenih smrtnih slučajeva sa dodatnim društvenim troškovima od 10 do 29 miliona eura.

Izvor: HEAL 

Pošumljavanje Velikog ratnog ostrva

Foto: studiob.rs
Foto: studiob.rs

U cilju povećanja pošumljenosti Velikog ratnog ostrva, zaštićenog prirodnog dobra grada Beograda, radnici JKP „Zelenilo-Beograd” su zajedno sa studentima i profesorima Šumarskog fakulteta posadili hiljadu sadnica hrasta lužnjaka starosti tri godine. Sadnice su namenski proizvedene u rasadniku Šumarskog fakulteta, u sklopu redovnih projektnih aktivnosti finansiranih od strane Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Ugroženost ovakvih staništa, poput Velikog ratnog ostrva, zahteva primenu adekvatnih mera zaštite i usmerenog korišćenja, pre svega, genofonda šumskog drveća kao glavnog nosioca ekosistema. Na Velikom ratnom ostrvu evidentirane su četiri vrste drveća, koje pripadaju kategorijama retkih, ugroženih, reliktnih i endemičnih vrsta, a to su bela topola, vez i domaći orah, dok je koprivić endemit. Značajan genofond Velikog ratnog ostrva je i močvarni taksodijum koji je unesen u ovo zaštićeno područje i ne opterećuje ambijent u smislu prirodnosti.

Kroz ovakve programe, koje sprovodi JKP „Zelenilo-Beograd” zajedno sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine i Šumarskim fakultetom , gde se iz semena sa stabala, poreklom sa Velikog ratnog ostrva, proizvede namenski sadni materijal, koji se potom vrati na Veliko ratno ostrvo, ostvaruje se dugoročno očuvanje i usmereno korišćenje raspoloživog genofonda drvenastih biljaka.

U prethodnom periodu, na Velikom ratnom ostrvu JKP „Zelenilo-Beograd” je posadilo 5.850 sadnica lužnjaka, 1.000 sadnica poljskog jasena, 1.755 sadnica veza i 800 sadnica crne topole. Plan je da se i u narednom periodu nastavi sa namenskom proizvodnjom sadnog materijala u cilju povećanja pošumljenosti ovog područja.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević