Home Blog Page 117

Vojvodina – Za nabavku fotonaponskih sistema 105 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Nuno Marques)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jeroen van de Water)

Na krovovima fakulteta i visokih škola čiji je osnivač AP Vojvodina biće postavljene solarne elektrane. Za nabavku opreme i izgradnju sistema za proizvodnju električne energije izdvojeno je 105 miliona dinara. 

Na konkurs Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost pristiglo je 19 prijava za projekte od kojih će 13 biti finansirano u ovoj godini, a za ostale fakultete sredstva će biti obezbeđena u budžetskoj 2024. godini.

„Pokrenuli smo ovaj proces u kome želimo da savremene i održive tehnologije uvedemo u javni sektor. Prvi ćemo u Srbiji postaviti ove sisteme na objekte svih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, a verujem u budućnosti i na druge objekte javne namene“, izjavio je Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade.

On je istakao da će uvođenje ove savremene tehnologije doprineti smanjenju troškova za električnu energiju.

Pokrajinska vlada preko resornog sekretarijata prethodno je sa 6,4 miliona dinara finansirala izradu projektno-tehničke dokumentacije za sve fakultete Univerziteta u Novom Sadu za izgradnju fotonaponskih elektrana.

Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu prvi je, pre godinu dana, uspostavio sistem za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora putem solarnih fotonaponskih panela.

Pročitajte još:

„Ovo je strateški važan posao koji je našoj ustanovi omogućio da se trošak za električnu energiju smanji za 62 odsto“, rekao je dr Saša Orlović, direktor Instituta.

Novac za izgradnju solarnih elektrana snage 50 kilovata na krovu postojećeg objekta dobili su Filozofski, Pravni i Medicinski fakultet, Fakultet tehničkih nauka, Centar za sport Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja i Visoka tehnička škola strukovnih studija u Novom Sadu, zatim Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu, Ekonomski fakultet u Subotici i Visoka škola strukovnih studija za vaspitače i poslovne informatičare „Sirmijum“ u Sremskoj Mitrovici.

Podržani su i projekti Poljoprivrednog i Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu za fotonaponske elektrane, dok je Pedagoški fakultet u Somboru dobio novac za izgradnju sistema za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora putem solarnih fotonaponskih panela, a Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku u Subotici za polikristalne panele.

Energetski portal

Izgradnja HE Buk Bijela osnažiće elektroprivredu Srbije i RS

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto: Emilija Jovanović

O zajedničkim projektima u oblasti energetike, razgovarali su ministarka rudarstva i energetike u Dubravka Đedović Handanović i ministar energetike Republike Srpske (RS) Petar Đokić.

Na sastanku je istaknut značaj regionalne saradnje i izražena spremnost za intenziviranje saradnje u realizaciji zajedničkih projekata, posebno na izgradnji hidroelektrane Buk Bijela na gornjem toku Drine.

Izgradnjom HE Buk Bijela, proizvedeni kapacitet elektroprivrede Srbije i Republike Srpske biće značajno osnažen, rekla je ministarka Đedović Handanović i dodala da će to doprineti većoj energetskoj stabilnosti i nezavisnosti.

Pročitajte još:

Hidroenergija čini trećinu našeg energetskog miksa, kao čist izvor energije. Prema rečima ministarke, Srbija će uložiti dodatne napore kako bi se prevazišli izazovi i da bi Elektroprivreda Srbije mogla da krene u gradnju hidroelektrane čim se stvore preduslovi i sa strane naših partnera.

Sagovornici su se saglasili da postoji značajan potencijal za zajedničke projekte i inicijative koje će doprineti održivom razvoju i smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva.

Ministar Đokić je istakao da zajednički projekti, o kojima je na sastanku bilo reči, doprinose jačanju odnosa,  kao i afirmaciji energetskih politika Republike Srpske i Srbije.

Prema njegovom rečima, projekti kao što je izgradnja HE Buk Bijela imaju mnogo širi značaj i od regionalnog i potrebno je stalnom komunikacijom i dogovorima osigurati njegovu nesmetanu realizaciju, kao i drugih projekata od interesa za dve strane, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Energetski portal

Koliko se isplati organska poljoprivreda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rasa Kasparaviciene)

U Srbiji se oko 7.000 ljudi bavi nekom vrstom organske proizvodnje hrane, koja je sve traženija, ali i skupa kako za potrošače, tako i za proizvođače. Najveći deo, uglavnom namirnica biljnog porekla se izvozi.

Na plantaži porodice Radovanović u Milutovcu berba organskih jabuka privodi se kraju. Krupni plodovi voća izgledom, ukusom i mirisom podsećaju na detinjstvo.

„Imajući u vidu to da se konvencionalni zasadi jabuke tretiraju i preko 20 puta u najboljim godinama videli smo koliko se tu sintetičkih preparata koristi, herbicida. Onda smo rešili da unapredimo tu proizvodnju i da vidimo da li bi mogli za naše tržište da ponudimo organsku jabuku u kojoj nema upotrebe sintetičkih preparata“, kaže Dragan Radovanović poljoprivrednik iz Milutovca.

U Rasinskom okrugu malo poljoprivrednika bavi se ovom proizvodnjom koja je veoma skupa i strogo kontrolisana.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)

„Obično su to ljudi koji imaju sosptvene hladnjače, pa rade tu neku grupnu sertifikaciju koja u buduće neće biti moguća, svako će morati da bude nosilac sertifikovane organske proizvodnje. Za sad nije značajnije zastupljeno, ljudi su svesni da je to jedna teška proizvodnja“, ističe Momir Nedić, savetodavac PSSS Kruševac.

Na domaćem tržištu malo je voća i povrća sa sertifikatom organik.

„Ne može da se nađe sertifikovana u Kruševcu, mada svi kažu to je prirodno neprskano, to ne postoji“, smatra jedna sugrađanka.

„Nažalost interesovanje je jako malo razlog je kupovna moć građana, ne mogu svi priuštiti sebi organski proizvod. Neke veće prodaje za sada nema”, dodaje Radovanović.

Najveći deo, čak 80 odsto organske hrane plasira se na inostrano tržište. Izvozi se uglavnom zamrznuto voće, malina, kupina, borovnica, višnja, jagoda.

Prošle godine ostvaren je prihod od bilizu 70 miliona evra.

Izvor: RTS

Kontrolom buke do mirnog suživota u berlinskoj ,,party zoni“

Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)
Foto: Wikipedia (Beek100)

U periodu od 28. jula do 31. oktobra 2023. godine, na mostu Admiralbrücke u berlinskom okrugu Friedrichshain-Kreuzberg, sprovodilo se testiranje modela održivog turizma, odnosno prvog merača buke – ,,pametnog stabla’’ CityTree, prilagođenog uređaja za prečišćavanje vazduha kompanije Green City Solutions.

„Pametno drvo“ CityTree, korišćen je u okviru razvoja modela održivog turizma i projekta Fair.Kiez ( Za pošten suživot u komšiluku ) za merenje nivo buke u ovom delu grada. Naime, berlinski kvart Friedrichshain-Kreuzberg želi da ućutka građane koji vole da se noću glasno provode na ulicama, a da bi ih „upristojili” doneta je odluka da se postavi merač buke na mostu Admiralbrücke mostu, omiljenoj lokaciji za letnje zabave, gledanje zalazaka sunca i uličnih zabavljača i piće. Ako su partijaneri bili preglasni, upalilo se crveno svetlo na uređaju, a alarm se uključio.

Pored toga, sa svojim filterima, CityTree je istovremeno hladio i prečišćavao vazduh. Suprotno onome što mu ime sugeriše, CityTree ne izgleda kao drvo, već je samostojeći vertikalni pravougaoni uređaj i prvobitno je razvijen kao prvi svetski biotehnološki filter za finu prašinu u urbanim centrima. Prekriven je mahovinom koja upija štetne čestice i CO2 iz vazduha i obezbeđuje čist vazduh. Zahvaljujući prirodnoj snazi filtera u kombinaciji sa pametnom IoT tehnologijom i automatizovanim sistemom za navodnjavanje i ventilaciju, CityTree čisti i hladi vazduh u svojoj neposrednoj blizini. Nezavisne studije su pokazale da direktno filtrira do 82 odsto fine prašine na mahovini, dok se temperatura vazduha snižava i do 4 °C.

Pročitajte još:

Takođe, kompanija Green City Solutions tvrdi da uređaj filtrira 5.000 m³ vazduha na sat, što odgovara zapremini disanja od oko 10.000 ljudi na sat. Dimenzije svakog CityTree uređaja su četiri puta tri metra, napajaju se solarnim panelima i sakupljaju kišnicu. Njihovo održavanje nije preterano zahtevno: vlažnost, nivo hranljivih materija i opšte zdravlje biljaka se prate i prilagođavaju putem interneta.

Tokom testiranja uređaja od 28. jula do 31. oktobra 2023. godine postignuto je prosečno hlađenje od 3,11 °C, sa maksimalnom vrednošću od neverovatnih 10,3 °C 9. septembra na temperaturi od 30,8 °C. Takođe, u pomenutom periodu uređaj je prečistio vazduh za 584.537 ljudi, što je duplo više od ukupnog broja stanovnika okruga Friedrichshain-Kreuzberg, i ohladio više od 6.429.904 kubna metra vazduha. Prosečno zagađenje PM2,5 česticama je bilo stabilno i iznosilo je 16,07 μg/m³.

Merač buke kombinuje urbanu kompatibilnost sa inovacijama i namenjen je podizanju svesti o značaju smanjenja buke i zagađenja vazduha. Merenjem nivoa buke prikupljeni su važni podaci o zagađenju bukom u najživljem delu ovog berlinskog okruga, a prikupljeni podaci biće analizirani radi provere efikasnosti sistema za kontrolu buke.

„Pilot projekat je pokazao da inovativna rešenja mogu doprineti poboljšanju urbane klime. Naš okrug je najgušće naseljeni okrug Berlina. Sa CityTree-om smo stvorili rashlađenu oazu usred grada, što je poboljšalo kvalitet boravka na lokaciji tokom poslednjeg vrelog leta. Stvorili smo pozitivan uticaj na klimu od 81 stabla na sedam kvadratnih metara u centru grada“, rekla je šef okruga Klara Herman.

Projekat je realizovan u saradnji sa kompanijama Green City Solutions i Si³ , a finansiran je sredstvima iz fonda za posebne turističke projekte berlinskog Senata.

Izvor: EkoVjesnik

BUGARSKA DOBILA ZELENO SVETLO OD EU ZA NAPLATU TAKSE ZA RUSKI GAS

Foto-ilustracija: Pixabay (Robzor)
Foto-ilustracija: Unsplash (Danil Sorokin)

Bugarska može da odluči kako će koristiti prihode koje ostvaruje od poreza od 10 evra/MVh na uvoz ruskog gasa koji prolazi kroz bugarsku teritoriju, potvrdila je Evropska komisija.

Prošlog četvrtka, premijer Bugarske Nikolaj Denkov najavio je da su u toku konsultacije između Bugarske i Evropske komisije o porezu na energiju od 10 evra/MVh uvedenom 13. oktobra na uvoz ruskog gasa koji prolazi preko bugarske teritorije.

„Takse koje Bugarska naplaćuje za tranzit ruskog gasa u Srbiju, Mađarsku i Severnu Makedoniju su nacionalna mera i stoga je na Bugarskoj da odluči gde će raspodeliti prihode“, rekao je portparol Komisije Tim Mekfi novinarima u ponedeljak.

Bugarska očekuje 1,2-1,5 milijardi evra godišnjeg prihoda od novog poreza, za koji je Denkov rekao da bi mogao da ide direktno u budžet EU.

Potez Bugarske već je razbesneo Mađarsku i Srbiju, koje zavise od ruskog gasa koji se transportuje kroz produžetak Turskog toka. Dok Budimpešta i Beograd kažu da će porez na gas poskupiti ruski gas za 20 odsto, Sofija kaže da bi Gazprom trebalo da plati.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

„EU je do sada uvela 11 paketa sankcija Rusiji. Restriktivne energetske mere utiču na naftu i ugalj, ali ne i na uvoz gasa“, objasnio je portparol.

Bugarska očekuje da će prihod od nove naknade biti uplaćen 14. novembra, ali neki bugarski energetski stručnjaci sumnjaju da li će zemlja uopšte dobiti novac. To je zato što gas iz gasovoda teško može biti sertifikovan kao ruski jer kombinuje nekoliko izvora, rekao je za Euractiv Bugarska stručnjak za energetiku Kalojan Stajkov.

Gasprom tek treba da javno komentariše novouvedeni porez na energiju, a još nije jasno da li nameravaju da ga plaćaju.

Pre nedelju dana, bugarski ministar finansija Asen Vasilev rekao je da će, ako Gasprom odbije da plati, njegov finansijski kolateral iz ugovora u Bugarskoj ili imovina u zemlji biti zaplenjena.

Izvor: EURACTIV

Nemačka spremna za predstojeću zimu

Foto-Ilustracija: Pixabay (Gaz_Chapp)
Foto-ilustracija: Pixabay (tudor-radu)

Uprkos prethodno nestabilnim tržištima i redukovanoj isporuci gasa iz stalnih izvora, što je bila situacija od sredine 2022. godine, i energetskoj krizi uopšte, Evropska komisija je još sredinom avgusta saopštila da je Evropa značajno premašila postavljene ciljeve za snabdevenost gasom, dostigavši 90 odsto uskladištenosti, umesto 1. novembra kada je bio predviđeni rok. 

Uz napomenu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da će ova uskladištena količina pomoći u očuvanju bezbednosti tokom zime, EU se takođe fokusira na diversifikaciju izvora snabdevanja. Ovo je posebno bitno nakon što je udeo ruskog gasa u uvozu EU pao na oko 12 odsto.

Pročitajte još:

Trenutna situacija jeste da su u Nemačkoj skladišta gasa, prema Evropskom udruženju skladištara GIE, popunjena do vrha, sa procenom da je to dovoljno za nacionalnu potrošnju tokom dva do tri prosečno hladna zimska meseca. Predsednik savezne agencije za mrežne sisteme istakao je bolju pripremljenost za zimu u odnosu na prethodne godine, ali je naglasio važnost racionalne potrošnje. U celoj EU, prema GIE, popunjenost skladišta iznosi 99,6 odsto, što ukazuje na visok nivo spremnosti. Važno je napomenuti da se kapacitet skladišta meri pri normalnoj temperaturi gasa, te skladišta mogu da prime više gasa kada temperatura padne a gas se skupi, što objašnjava popunjenost preko nominalnog kapaciteta, kao što je to slučaj sa nemačkim skladištima koja su bila na 100,3 odsto kapaciteta, navodi agencija DPA.

Energetski portal

EU: Koliko je trgovina električnim i hibridnim automobilima porasla u 2022. godini

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Trgovina električnim i hibridnim automobilima u Evropskoj uniji, u period između 2017. i 2022. godine zabeležila je značajan porast.

U 2022. godini električni ili hibridni automobile činili su 42 odsto od ukupnog broja uvezenih automobile, što ukazuje na povećanje od 35 procentnih poena (pp) u poređenju sa 2017. Promena je zabeležena i u izvozu sa povećanjem od 24 pp u 2022, odnosno 26 odsto su činili električni ili hibridni od ukupanog broja, piše Eurostat.

Hibridni automobili koji se ne mogu priključiti porasli su sa šesto odsto ukupnog uvoza automobila i 0,4 odsto izvoza automobila u 2017. na 21 odsto i 13 odsto u 2022. godini. Potpuno električni automobili činili su 15 odsto ukupnog uvoza automobila, što je povećanje od 14 pp u poređenju sa 2017. godinom, i devet odsto izvoza, što je povećanje od osam pp u 2022. Godini. Plug-in hibridni automobili su predstavljali sedam odsto ukupnog uvoza automobile, što je više za šest pp i četiri odsto od ukupnog izvoza što čini porast od tri pp.

Pročitajte još:

U pogledu vrednosti, 2022. godine, EU je potrošila ukupno 37,0 milijardi evra na uvoz hibridnih i električnih automobila iz zemalja van EU, što je povećanje od 27 odsto u poređenju sa 2021. godinom. Uvoz hibridnih automobila bez priključka vredeo je 16,0 milijardi evra, a slede potpuno električni automobili sa 12,6 milijardi i plug-in hibridni automobili sa 8,4 milijarde evra.

Izvoz istih proizvoda u zemlje izvan EU iznosio je 59,1 milijardi evra ukupne vrednosti, što je povećanje od 41 odsto u poređenju sa 2021. godinom. Izvoz hibridnih automobila bez priključka iznosio je 28,5 milijardi evra, dok je izvoz potpuno električnih automobila dostigao 22,4 milijarde evra, a plug-in hibridnih automobila 8,1 milijardu evra.

Glavni partner za hibridne automobile bez priključka

Hibridni automobili bez priključka bili su najveća kategorija kojom se trguje među hibridnim i električnim automobilima. Prve tri zemlje izvan EU iz kojih je EU uvozila hibridne automobile bez priključka bile su Ujedinjeno Kraljevstvo sa 3,4 milijarde evra, što čini 21 odsto ukupnog uvoza za hibridne automobile bez priključka, zatim Japan sa 2,8 milijardi evra, što je procentualno učešće od 18 odsto i Turska sa 2,5 milijardi evra, što je učešće od 15 odsto.

Tri najveće izvozne zemlje izvan EU bile su Sjedinjene Države (8,7 milijardi evra) sa procentualnim udelom od 30 odsto, zatim Velika Britanija (4,5 milijardi evra) sa 16 odsto i Norveška (4,3 milijarde evra) sa 15 odsto.

Energetski portal

Pokrenut projekat za unapređenje energetske efikasnosti u stambenim zgradama

Foto-ilustracija: Pixabay (ri)
Foto-ilustracija: Pixabay

„Javni ESCO projekat”, čiji je cilj unapređenje energetske efikasnosti u stambenim zgradama priključenim na sisteme daljinskog grejanja i prelazak na naplatu prema potrošnji toplotne energije, pokrenut je od strane Ministarstva rudarstva i energetike, a u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

Program predviđa da se bespovratnim sredstvima stambenim zajednicama pokrivaju troškovi pripreme elaborata energetske efikasnosti i odgovarajućih studija, kao i 50 odsto vrednosti investicija, dok bi preostalih 50 odsto vrednosti investicija građani otplaćivali sami, kroz račun za grejanje.

Prilikom otplate investicija, vodiće se računa o tome da ukupan iznos godišnjeg izdatka za grejanje i otplate investicija u zbiru ne prelazi ili da bude minimalno iznad vrednosti računa koji su stanari plaćali godišnje po paušalnom sistemu, pre energetske sanacije.

Pročitajte još:

U toku je priprema javnih poziva za prijavu zainteresovanih stambenih zajednica u 16 gradova i opština, navodi se na sajtu Vlade Republike Srbije.

Javni pozivi do sada su raspisani u sedam lokalnih samouprava i to u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Pirotu, Užicu, Vranju i Trsteniku.

Očekuje se da uskoro javni pozivi budu raspisani i u Čačku, Jagodini, Kraljevu, Negotinu, Nišu, Novom Pazaru, Pančevu, Valjevu i Zrenjaninu.

Projekat se sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), a njegova vrednost iznosi 64,5 miliona evra, od kojih je 50 miliona evra zajam EBRD, a 14,5 miliona evra obezbeđuje se iz donacija.

Procenjuje se da će se u okviru projekta energetski sanirati više od 500 stambenih zgrada, površine oko milion kvadratnih metara.

Sprovođenje mera energetske efikasnosti omogućiće uštede energije od više od 35 odsto, odnosno 81.000 MWh godišnje, kao i smanjenje emisija ugljen-dioksida od 20.000 tona godišnje.

Pored smanjenja troškova za grejanje, ključni cilj projekta je da se omogući prelazak na naplatu po utrošku svih potrošača koji trenutno plaćaju uslugu grejanja paušalno, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Zašto je izvoznicima važno da proizvodi imaju što manji ugljenični otisak

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)
Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Od 1. oktobra, u Evropskoj uniji, sprovodi se propis SIBAM, koji podrazumeva, kontrolu ugljeničnog otiska proizvoda koji se prodaju na tom tržištu. Istraživali smo na koje se grane industrije odnosi uredba i da li su naši izvoznici spremni da se prilagode novim propisima dekarbonizacije.

Izvoznici gvožđa i čelika, cementa, aluminijuma, đubriva, električne energije i vodonika imaju tri godine da se prilagode novom propisu Evropske unije o regulisanju prekogranične emisije ugljenika. U prelaznom periodu, do 2026. kompanije su u obavezi da mere i evropskim partnerima dostavljaju izveštaje o emisijama ugljenika ugrađenim u proizvod koji izvoze.

„Moraju da uzmu u obzir ne samo ono što se dešava u okviru njihove kompanije, već i da uzmu u obzir prekursore, tj. komponente koje ugrađuju u svoje proizvode. I one nose određeni ugljenik-dioksid. Tako da izračunavanje može u nekim slučajevima biti za kompleksnu robu malo kompleksnije”, kaže Dušan Stokić iz Privredne komore Srbije.

Pročitajte još:

Sektori koji su u prvoj fazi obuhvaćene SIBAM-om čine oko 12 odsto ukupnog izvoza Srbije u Evropsku uniju, dok je udeo gvožđa i čelika čak 72 procenta. To su ujedno i oblasti u kojima su zbog samog procesa proizvodnje potrebna ogromna ulaganja da bi se prilagodili novim zahtevima. Ko to ne bude mogao, plaćaće cenu, tj. taksu ili porez za zagađenje.

Foto – ilustracija: Pixabay

„Mi zaista možemo očekivati da će tokom narednih godina, da će i sama obaveza, finansijska obaveza naših preduzeća rasti u skladu sa cenom samih dozvola na tržištu EU ETS-a”, navodi Aleksandar Simić, ekspert za životnu sredinu.

Te namete plaćaće uvoznici. Proizvođač sa manjim emisijama štetnih gasova, biće konkurentniji. Razlog više za oprez domaćih privrednika, koji su izvozno orijentisani. Zato je privredna komora Šumadije i Pomorovalja formirala konsultantsku infrastrukturu.

„Stvorićemo desetak eksperata ovde, na ovoj teritoriji koji će biti u poziciji da realizuju procese i podršku kompanijama u delu karbonskog računovodstva”, navodi Predrag Lučić, direktor RPK Kragujevac.

Oštra regulativa EU primoraće izvoznike na veću energetsku i sirovinsku efikasnost. Plaćanje taksi bio bi veliki udar na domaću privredu koja dve trećine proizvoda plasira upravo na tržišta evropskih zemalja.

Izvor: RTS

Razvoj OIE i uloga veštačke inteligencije u energetskom sistemu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Bruno)

Porast dobijanja energije iz obnovljivih izvora čiji elektroenergetski sistem znatno složenijim, imajući u vidu da su mreže nekada usmeravale energiju iz centralizovanih elektrana, a da sada energetski sistemi sve više podržavaju višesmerne tokove električne energije između distributivnih generatora, mreže i korisnika. U tom smislu, podrazumevaju se stanice za punjenje električnih vozila ili, recimo, solarni paneli na krovovima stambenih jedinica.

Izveštaj Međunarodne agencije za energetiku (IEA), prikazuje na koji način veštačka inteligencija (AI) može da doprinese dobrom upravljanju sve većim brojim informacija u okviru energetskog sistema. Pametna brojila proizvode i šalju nekoliko hiljada puta više podataka od ranijih analognih. Preciznije, procene su da globalna flota vetroturbina proizvodi više od 400 milijardii tačaka podataka godišnje.

AI se u energetskom sektoru najčešće koristi u smislu poboljšanja predviđanja ponude i potražnje, a uopšteno govoreći o njenoj korisnosti u ovom sektoru, trenutno služi već za više od 50 različitih upotreba.

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu IEA, naročito je značajno za one obnovljive izvore koji nisu uvek u istoj količini dostupni. Tu ulogu može da igra mašinsko učenje. Ono može pomoći da se uskladi promenjiva ponuda sa rastućom i opadajućom potražnjom, maksimizirajući finansijsku vrednost obnovljive energije i omogućavajući njenu lakšu integraciju u elektrodistribucijsku mrežu.

Na primer, proizvodnja energije vetrom može da se predviđa korišćenjem modela vremena, u smislu vremenskih uslova, i informacija o lokaciji vetrogeneratora. Međutim, odstupanja u brzini vetra mogu rezultirati nivoima proizvodnje koji su veći ili manji od očekivanih, što povećava operativne troškove. Tako su, primera radi, Google i njegova podružnica za veštačku inteligenciju DeepMind razvili su neuronsku mrežu 2019. godine kako bi povećali tačnost prognoza za svoju flotu od 700 MW obnovljive energije. Na osnovu ranijih podataka, mreža je razvila model za predviđanje buduće proizvodnje sa mnogo većom preciznošću nego što je to bilo ranije moguće, do 36 sati unapred. Zahvaljujući prognozom koja se nudi unapred, kompaniji se povećala finansijska vrednost njene energije vetrom za 20 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (insung yoon)

Veštačka inteligencija na osnovu ovoga može da predvidi i kada će trenuci proizvodnje biti visoki, u zavisnosti od jačine vetra ili dostupnosti sunčevih zraka i da tako pravilno planiraju kada će potrošnja energije biti najveća, na primer tokom perioda visokog računarskog opterećenja. Na taj način, kompanije mogu da premestre svoju potrošnju energije na periode najveće proizvodnje energije kako bi izbegle kupovinu dodatne električne energije sa tržišta, kada su i cene više.

Kao još jedan primer, moglo bi da se navede prediktivno održavanje, koje predstavlja proces u kojem se energetska oprema i infrastruktura kontinuirano prate i analiziraju pomoću veštačke inteligencije i na kraj način se unapred identifikovali potencijalni kvarovi i pre nego što se pojave. Bez upotrebe AI, ovakvi pregledi i servisiranja vrše se na određeni vremenski period, zbog čega nisu dovoljno efikasni jer mogu da se izvrše prerano ili prekasno, kada već problem nastane, a koji je mogao da se unapred lakše i efikasnije reši.

Takođe, AI može da se koristi i za dinamičko prilagođavanje cena, zatim prevenciju kod potencijalnih pretnji i bezbednosti, kao što je zaštita od sajber napada i drugo.

Iako Srbija i dalje zaostaje za razvijenijim državama, kada je reč o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, zahtevi za ovakva priključenja su u stalnom porastu, te ih je u septembru ove godine bilo preko 2.500 hiljade. Zbog toga se sve više sredstava izdvaja za razvojne projekte, odnosno razvoj infrastrutkure koja će moći da podrži sva priključenja.

Primerom naše zemlje potvrđuje se činjenica da se obnovljivi izvori energije sve više razvijaju, a time povećava i količina podataka zbog čega veštačka inteligencija prema mišljenju mnogih stručnjaka iz ove oblasti, postaje neophodnost.

Katarina Vuinac

Od deponije do solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto-ilustracija: Pixabay

Opšina Gornji Kneginec, koja se nalazi u Varaždinskoj županiji u Hrvatskoj, nedavno je okrenula novu stranicu u svojim ekološkim aktivnostima, tako što su staro zagađenje zamenili novim izvorom obnovljive energije.

Na mestu nekadašnjeg odlagališta komunalnog otpada, koje je godinama predstavljalo ekološki problem, sada je uspostavljena solarna elektrana snage 4,4 MW, što je bilo saopšteno i na sajtu opštine kada je ugovor potpisan. Ako se uzme u obzir broj stanovnika mesta, iz ove elektrane može stići električne energije za stotine domaćinstava.

Proces transformacije započeo je sanacijom deponije u Gornjem Knegincu, investicijom od 40 miliona kuna. Država je sufinansirala projekat sa osam miliona kuna, dok je ostatak sredstava osigurala opština, kako navode lokalni mediji. Nakon sanacije, šest hektara zemlje dobilo je novu funkciju koja služi i ekonomskom razvoju i ekološkoj obnovi.

Pročitajte još:

U 2021. godini, Opština Gornji Kneginec objavila je javni konkurs za davanje koncesije nad zemljištem namenjenom za izgradnju solarne elektrane. Pre više od dve godine, u martu 2021. godine, ugovor je potpisan između gradonačelnika i direktora kompanije koja je dobila pravo upotrebe zemlje.

Odlagališta otpada često zauzimaju velike površine koje nakon sanacije mogu ostati neiskorišćeni. Postavljanje solarne elektrane je odličan način da se takve površine vrate u korisnu upotrebu. Prostor koji je nekada bio teret za lokalnu zajednicu sada pruža finansijske benefite kroz proizvodnju električne energije i moguće povoljnosti u cijeni električne energije za lokalno stanovništvo.

Energetski portal

Posle najvećeg vetroparka, Rumunija pušta u probni rad i najveću solarnu elektranu u regionu

Foto-ilustracija: Unsplash (aboodi-vesakaran)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

U rumunskom okrugu Arđeš, u središnjem delu države, nedavno je započela nova era obnovljive energije kad je u probni rad puštena najveća solarna elektrana u jugoistočnoj Evropi.

Solarna elektrana Ratešti, predstavlja još jedan korak ka čistijoj i zelenijoj budućnosti zemlje i regiona. Elektrana, vredna preko 102 miliona evra, realizovana je zajedničkim snagama izraelskih kompanija Econergy Renewable Energy i Nofar Energy. Sa instalisanom snagom od 155 MW, elektrana će godišnje proizvoditi oko 220 GWh električne energije, prenose domaći i regionalni mediji. To je dovoljno da se opskrbi više od 100.000 domaćinstava, dok se istovremeno smanjuju emisije CO2 za oko 168.000 tona godišnje, što je ekvivalent sađenju gotovo 2.8 miliona stabala. Solarna elektrana Ratešti pomoći će u diversifikaciji energetskog miksa Rumunije, koji je prilično raznolik.

Pročitajte još:

Energetski miks ove zemlje može se pohvaliti svojim nuklearnim pogonom – nuklearnom elektranom Cernavodă koja ima dva operativna reaktora koja proizvode 20 odsto od ukupne nacionalne proizvodnje električne energije, što u velikoj meri doprinosi stabilnosti ovog sektora. Do ove godine, Rumunija jeste raspolagala određenim kapacitetom solarne energije iz manjih projekata, ali sada će kompleks u Ratešti poneti titulu najveće elektrane u zemlji i regionu.

Foto: Pexels (Kindel Media)

Vredno je pomenuti da Rumunija ima ogroman kapacitet hidroenergije koje crpi iz bogatstva svojih reka. Prema nekim podacima iz 2022. godine, postojalo je preko 200 hidroelektrana svih veličina, zbog čega i čine najveći deo obnovljivih izvora energije u Rumuniji.

I za kraj, kada govorimo o vetroenergiji kao obliku čiste, zelene energije, zemlja se može pohvaliti najvećim vetroparkom u Rumuniji, i ujedno jednim od najvećih u Evropi: Fântânele-Cogealac, koji ima kapacitet veći od 600 MW. Rumunija je jedan od vodećih proizvođača vetroenergije u jugoistočnoj Evropi, sa više od 1.5 GW kapaciteta vetroelektrana, naročito u predelima koji su blizu mora gde su i vetrovi najjači. 

Energetski portal

Sve više ljudi stiče status energetski ugroženog kupca

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Recha Oktaviani)

U prvoj nedelji nakon izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu, blizu 87.000 penzionera ostvarilo pravo na umanjenje računa za 1.000 dinara za električnu energiju, koje će važiti tokom grejne sezone.

Po službenoj družnosti umenjenje na računima dobili su penzioneri koji primaju penzije niže od 21.766,26 dinara, a umanjenje će trajati do marta naredne godine.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike, jedini uslov jeste da se brojilo vodi na njihovo ime.

Kako je podsetila ministarka Dubravka Đedović Handanović, pre stupanja na snagu izmenjene Uredbe 72.000 građana ostvarilo status energetski ugroženog kupca i time pravo na umanjenje računa do 50, odnosno 60 odsto za električnu energiju, gas ili grejanje. Dodala je da je za nedelju dana taj broj dupliran, a da se očekuje dodatno povećanje tog broja jer prijave i dalje traju.

Pročitajte još:

Ostali građani takođe će moći da ostvare popust za racionalnu potrošnju energije. Kako je ministarka objasnila, ako se smanji potrošnja električne energije za više od pet odsto, u odnosu na prošlu godinu ili godinu pre nje, dobiće se popust na računima za električnu energiju od 20 do 40 odsto.

Takođe, građani mogu da ostvare popust od pet odsto ukoliko više troše električnu energije uz nižoj tarifi, kada je ona i jeftinija. Kada se tome doda popust na izmirenje računa na vreme, račun za struju može da se prepolovi.

Energetski portal

Akcija sadnje drveća u Nišu – ,,Neka Niš Diše“

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Pixabay (RosZie)

Četvrti put ove godine, pokreće se akcija sadnje drveća u Nišu, pod nazivom ,,Neka Niš Diše’’.

Ovu akciju pokreće BANKER radio, JKP Mediana i partneri, a na svom Instagram profilu, JKP Mediana zahvalilo se svima koji su kupili sadnice, onima koji će ih zalivati i održavati, kao svima koji će zajedno sa njima učestvovati u samoj sadnji.

U nedelju, 5. novembra, u sadnji su učestvovali zaposleni kompanije Filip Moris na lokaciji Kej Gabrovačke reke, kao i kompanija Fazi u ulici Vase Pelagića, kod Somborskog bulevara.

Raspored i učesnici za ostale dane:

  • Ponedeljak 6. novembar od 11h – Kompanija Uradi sam – Bulevar heroja sa Košara.
  • Utorak 7. novembar od 13h – Delta planet – Igralište „Kocka“.
  • Sreda 8. novembar od 13:30h – Zumtobel grup – naselje Brzi brod.
  • Četvrtak 9. novembar od 13h – Džonson Elektrik – Park Čair.
  • Petak 10. novembar od 13:30h – E-Reciklaža – Vrtić „Petar Pan“ u Duvaništu.
  • Nedelja 12. novembar od 11h – LEONI – Bulevar Medijana i
  • Nedelja 12. novembar od 13h – LEONI – Bulevar Nikole Tesle.
  • Ponedeljak 13. novembar od 14h – Naftna kompanija Petrol – Vizantijski bulevar kod Švajcarije

Do sada je posađeno više od 540 stabala, a ove godine sadi se još 211.

Energetski portal

Klimatske promene doneće brojne zdravstvene izazove za čovečanstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (marcelo-leal)
Foto-ilustracija: Pixabay

I Svetska meteorološka organizacija i Svetska zdravstvena ističu da s obzirom na to da se svet zagreva brže nego u bilo kom trenutku u zabeleženoj istoriji, ljudsko zdravlje je na prvoj liniji.

Klimatske promene prete da preokrenu decenije napretka ka boljem zdravlju i blagostanju. Naučno znanje i resursi mogu pomoći u popravljanju ravnoteže, ali nisu dovoljno dostupni ili iskorišćeni, navodi se u novom izveštaju Svetske meteorološke organizacije.

Izveštaj ističe potrebu za prilagođenim klimatskim informacijama i uslugama kako bi se podržao zdravstveni sektor.

„Praktično cela planeta je iskusila toplotne talase. Pojava El Ninja 2023. će uveliko povećati verovatnoću daljeg obaranja temperaturnih rekorda, izazivajući još ekstremnije vrućine u mnogim delovima sveta i u okeanu – i učiniti izazov još većim“, kaže generalni sekretar SMO, prof. Peteri Talas.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashkan Forouzani)

Integrisana klimatska i zdravstvena akcija čini stvarnu promenu u svakodnevnom život. To uključuje sisteme ranog upozorenja na ekstremne vrućine, praćenje polena kao pomoć osobama koje pate od alergija i satelitski nadzor za bolesne osetljive na klimu.

„Klimatska kriza je zdravstvena kriza, koja izaziva ozbiljnije i nepredvidive vremenske prilike, podstiče izbijanje bolesti i doprinosi većoj stopi nezaraznih bolesti. Radeći zajedno na tome da visokokvalitetne klimatske usluge učinimo dostupnijim zdravstvenom sektoru, možemo pomoći u zaštiti zdravlja i blagostanja ljudi koji se suočavaju sa opasnostima klimatskih promena“, naveo je generalni sekretar SZO Tedros Gebrejesus.

Skoro tri četvrtine Nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi pruža klimatske podatke zdravstvenom sektoru, ali je njihovo korišćenje ograničeno. Manje od jedne četvrtine ministarstava zdravlja ima sistem zdravstvenog nadzora koji koristi meteorološke informacije za praćenje zdravstvenih rizika kod osoba osetljivih na klimu.

Izvor: RTS

Ovaj oktobar bio je najtopliji oktobar u Beogradu u istoriji merenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksandar Pavlovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Cirkovic)

Tokom oktobra u Beogradu svedočili smo neuobičajeno toplom vremenu. Umesto da oblačimo jakne i kapute, neretko bi nam bile dovoljne majice kratkih rukava da pregrmimo dan, čak i napolju.

Sada za takav naš subjektivni osećaj o oktobarskim temperaturama imamo i potvrdu Instituta za za meteorologiju na Fizičkom fakultetu. Kako pokazuju njihove preliminarne analize, za Beogradom je najtopliji oktobar u istoriji merenja, piše Klima101.

Preliminarna srednja mesečna temperatura od 18,6 °C, zabeležena tokom oktobra ove godine, najviša je srednja oktobarska temperatura u glavnom gradu Srbije od davne 1887.

Oktobar 2023. je titulu rekordera preuzeo od oktobra 1966. kada je srednja mesečna temperatura iznosila 18,15 °C.

Pročitajte još:

Kako navode iz Instituta, proteklog meseca zabeleženo je dvanaest dana sa maksimalnom dnevnim temperaturom preko 25 °C (letnji dani) od čega je jedan dan bio sa maksimalnom dnevnom temperaturom preko 30 °C.

U toku oktobra za nama desio se još jedan neprijatan presedan.

U noći između petka (20. oktobar) i subote (21. oktobar), minimalna izmerena temperatura bila je čak 22,6 °C. To je, kako pokazuju podaci koji se mogu naći u bazi Global Historical Climatology Network, prva oktobarska tropska noć (noć tokom koje temperature ne padaju ispod 20 °C) registrovana u Beogradu od davne 1936.

Prethodna najviša minimalna dnevna temperatura bila je zabeležena 29. oktobra 2018. godine, i iznosila je 19,8 °C. To znači da je tokom ovog oktobra, mesečni rekord oboren za gotovo tri stepena Celzijusa. U pitanju je bila i u toku godine najkasnija tropska noć ikada registrovana u prestonici, pošto tropske noći, sasvim očekivano, nikada nisu zabeležene tokom novembra i decembra.

Naposletku, Beograd je deo šire, globalne slike.

Sa oktobarskim vrućinama ove godine borilo se i Ujedinjeno Kraljevstvo koje je u određenim delovima bilo toplije od Ibice. Toplo je bilo i u Torontu (Kanada) u kojem se oktobarske vrućine tog obima nisu desile u poslednje 72 godine, kao i u Mumbaju (Indija) gde je živa u termometru premašila 37. podeljak na Celzijusovoj skali.

Prema proračunima specijalizovanog medija Carbon Brief, postoji preko 99 odsto verovatnoće da će u svetlu klimatskih promena 2023. biti globalno najtoplija godina otkako se vodi evidencija (sredina 19. veka), za između 1,29 i 1,53 °C toplija od predindustrijskog proseka.

Izvor: Klima101