Home Blog Page 1135

Fukušima: Podzemni ledeni zid kao brana radioaktivnoj vodi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U martu 2011. godine, u Fukušimi, u Japanu, dogodila se nuklearna katastrofa izazvana cunamijem praćenim zemljotresom. I danas, sedam godina kasnije, osećaju se posledice nesreće. Ipak, napredak je primetan.

Tokom prošle godine, vlada Japana uložila je oko 260 miliona evra u izgradnju podzemnog ledenog zida. Nalazi se na više od 38 metara dubine, a dugačak je 1,6 kilometara. Smisao ove neobične građevinske konstrukcije je da spreči mešanje podzemnih voda sa radioaktivnom iz nuklearne elektrane Fukušima. Ideja se, u prvi mah, čini kao plod mašte autora sci-fi filmova, a njena realizacija pokrenula je lavinu kritika. Ledeni zid ocenjuje se kao suviše složeno i potencijalno neefikasna opcija. Sumnje u njegovu uspešnost bile su potvrđene istragom, koju su naručile japanske vlasti. Njeni nalazi pokazali su da zid jeste prepreka mešanju voda ali da su u budućnosti potrebne jače zaštitne mere.

Radioktivne materije iz oštećenog reaktora i dalje zagađuju podzemne vode i padavine, potkopavajući napore za razgradnju postrojenja. Stanje reaktora čini identifikovanje položaja zarobljenog rastopljenog uranijuma izuzetno teškim. Čak ni roboti na misiji istraživanja i čišćenja lokacije nisu mogli da izdrže radioaktivno zračenje što produbljuje krizu.

Prema najnovijim podacima, iako ledeni zid smanjuje količinu zagađene vode, ona i dalje iznosi 500 tona na dnevnom nivou, od čega se 300 ispumpava i prečišćava.

Za godišnje održavanje i rad zida neophodno je 7,8 miliona evra. Iako nije savršeno rešenje, stabilizovao je tokove podzemnih voda i smanjio zapreminu vode potrebnu za ispumpavanje. Ne treba smetnuti s uma da je prioritet da se u Fukušimi zadržava što manje radiokativne vode čemu ledeni zid i doprinosi.

Jelena Kozbašić

Kragujevac uvodi sistem energetskog menadžmenta

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Zahvaljujući ostvarenim rezultatima u oblasti uvođenja sistema energetskog menadžmenta, Kragujevac je pored Pančeva prepoznat kao grad koji je u ovom trenutku najnapredniji. Tim povodom danas je upriličeno potpisivanje Memoranduma o razumevanju, između Programa Ujedninjenih nacija za razvoj (UNDP) i grada Kragujevca. Projekat razvijen od strane UNDP, sprovodi se u Srbiji u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike.

Koristi od unapređenja energetskog menadžmenta su mnogostruke, ako se ima u vidu podatak da Srbiji koristi četiri puta više energije od zemalja EU, istakla je Steliana Nedera zamenica stalne predstavnice UNDP i dodala da se tako na nacionalnom nivou smanjuje zavisnost od uvoza i povećava energetska sigurnost. Na lokalnom nivou ostvaruju se značajne finansijske uštede, kako za javni sektor tako i za građane koji će plaćati niže račune. Projekat između ostalog uključuje primenu softvera za stalno praćenje, analizu i izveštavanje u potrošnji i troškovima za energiju i vodu.

U skladu sa programima koja su sprovodila resorna ministarstva i Vlada Republike Srbije kao i u skladu sa budžetom, u prethodne dve – tri godine renovirali smo veliki broj objekata i postigli zavidne efekte u potrošnji, naglasio je gradonačelnik Radomir Nikolić. Zahvaljujući samo led rasveti u OŠ “Stanislav Sremčević“ smanjili smo potrošnju struje za 40 posto. Ideja je da nastavimo sa ovim programom, a Memorandum je samo deo čitave priče koja će omogućiti kontrolu potrošnje u svim objektima koji su u nadležnosti lokalne samouprave, pre svega u školama i vrtićima. Osim smanjenih računa i kontrole potrošnje, imamo i alarme ukoliko dođe do iskakanja u potrošnji struje, energenata ili vode.

Kragujevac je među prvima u Srbiji formirao Odeljenje za energetsku efikasnost i imenovao energetskog menadžera. U protekle tri godine, prema rečima energetskog menadžera Ane Radojević, u obnovu deset osnovnih i srednjih škola, preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Ministarstva prosvete i nemačke razvojne banke KfW uloženo je 200 miliona dinara. Svi ti objekti unapređeni su za jedan energetski razred. I ove godine u planu je da se energetski unapredi deset vrtića što će omogućiti da se tokom vikenda ili u vreme raspusta isključi grejanje i ne rasipa energija.

Projekat koji traje pet godina i čija je direktna vrednost 2,5 miliona dolara, predstavila je Marijana Matejić portfolio menadžer za energetiku UNDP i dodala da će kroz inicirane investicije vrednost projekta iznositi 20,5 miliona dolara. Kragujevac ima vrlo ozbiljan pristup ovom poslu jer se u toj oblasti ozbiljno radi već nekoliko godina unazad. Kao takav Kragujevac zaslužuje dodatnu podršku u uvođenju naprednijih alata, tako da ćemo zajedno raditi na izradi novih modula i funkcionalnosti informacionih sistema. Grad Kragujevac je već uneo 240 objekata ili delova objekata u informacioni sistem sa pripadajućim računima, što je, kazala je Marijana Matejić, najbolji rezultat u Srbiji.

Inače, Kragujevac u saradnji sa UNDP realizuje nekoliko projekata, a prijavili smo se i sa predlogom projekta za reformu i usavršavanje ISEM baze. Ideja je, prema rečima Nataše Pešić – Radosavljević načelnika Gradske uprave za upravljanje projektima, održivi i ravnomerni razvoj, da se baza proširi i privatnim sektorom i već je uključeno 300 upravnika zgrada u Kragujevcu koji imaju interes da mere potrošnju i rade analize.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Jedanaest ulica u Grmovcu dobija vodovodnu mrežu

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić, gradski većnik Stevo Tatalović i zamenik predsednika opštine Zemun Damir Kovačević obišli su naselje Grmovac u kome su danas počeli radovi na izgradnji sekundarne vodovodne mreže u dužini od sedam kilometara.

Vesić je istakao da će radovi trajati tri meseca, da će obuhvatiti 11 ulica i dodao da se paraleno izvodi projekat za izgradnju vodovodne mreže za ostatak naselja. On je podsetio da Grad Beograd sprovodi projekat da do 2025. godine sva beogradska naselja imaju priključak za vodu i kanalizaciju, čime će biti obuhvaćeno i naselje Grmovac.

Kovačević je podsetio da su građani Grmovca do samo pre deset godina živeli bez struje, vode i gradskog prevoza, zbog čega je Opštini Zemun ovo naselje prioritet. On je istakao da je pored vodovoda u programu i asfaltiranje dve ulice u istom naselju, dok je strateški plan da sve ulice u naredne dve godine na teritoriji opštine budu asfaltirane.

Događaju je prisustvovao izvršni direktor Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda Radomir Vujadin, koji je istakao da se radovi na izgradnji sekundarnog vodovoda u drugom delu naselja Grmovac mogu očekivati već do kraja ove godine.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

U Pančevu i Bavaništu otkriven potencijalno opasan otpad

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na području Pančeva i Bavaništa otkrivene su još tri lokacije nepropisno smeštenog potencijalno opasnog otpada, koje je odmah obišao ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima.

Prema prvim procenama, na skandalozan način se susrećemo sa preko stotinu tona opasnog otpada za koje se može opravdano pretpostaviti da može biti opasno po životnu sredinu i zdravlje ljudi, rekao je ministar Trivan na jednoj od otkrivenih lokacija.

Na prve dve lokacije u Pančevu pronađeno je oko 60 tona, a na lokaciji u staroj ciglani u Bavaništu sakriveno je oko 40 tona potencijalno opasnog otpada, za koje se pretpostavlja, kako prvi rezultati istrage pokazuju, da pripada preduzeću „Eko 21“ registrovanom za obavljanje delatnosti skladištenja i tretmana otpada.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ovo je ponovo zločin najgore vrste prema sopstvenoj državi, građanima i nama samima. Problem nezakonitog odlaganja otpada traje više godina, ali tome mora doći kraj, istakao je ministar. Preispitaćemo rad svih preduzeća koja imaju dozvole za upravljanje otpadom, jer je očigledno da se neka od njih ne pridržavaju propisa. Nulta je tačka tolerisanja onih koji krše zakon i ugrožavaju zdravlje i živote ljudi. Ukoliko neko od njih krši propise, dozvole će biti oduzete. U tome ćemo biti rigidni, najavio je ministar.

Ministarstvo će tražiti da se maksimalno strogo tretira ovaj ekološki zločin, jer poštovanje zakona i adekvatna kaznena politika su ključ, suštinski odgovor da se izborimo sa ovim višedecenijskim problemom, koji neposredno ugrožava najznačajnije prirodne resurse zemlje – zemljište i vodu, osnovu zdravlja i bezbednosti građana, rekao je ministar.

U akciji koju vodi Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa nadležnim državnim organima, ovo je još jedna u nizu otkrivenih lokacija koje predstavljaju potencijalnu ekološku katastrofu za životnu sredinu. U daljem toku istrage biće utvrđeno poreklo otpada i u kojoj meri je opasan za život i zdravlje ljudi.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Izveštaj o ekonomskim instrumentima za zaštitu životne sredine za 2016. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ekonomski instrumenti i finansiranje zaštite životne sredine su u nekoliko strateških dokumenata Republike Srbije (Nacionalni program zaštite životne sredine, Nacionalna strategija za aproksimaciju u oblasti životne sredine i Nacionalna strategija održivog razvoja) označeni kao jedno od najznačajnijih pitanja u sistemu upravljanja zaštitom životne sredine.

Ovo naročito imajući u vidu projektovane ciljeve Republike Srbije u vezi sa evropskim integracijama, proces usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa propisima Evropske unije, trenutno stanje infrastrukture od značaja za oblast životne sredine, stanje životne sredine, itd. Prema zvaničnim procenama, više od 10 milijardi evra je potrebno uložiti za potpuno usklađivanje Srbije sa standardima Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine.

Godišnji izveštaj o ekonomskim instrumentima za zaštitu životne sredine u Republici Srbiji 2016. godine daje prikaz ekonomskih instrumenata na bazi dostupnih podataka, što predstavlja indirektno uvid u ostvarenje ciljeva i mera politike zaštite životne sredine koji su definisani strateškim i planskim dokumentima.

Izveštaj možete preuzeti na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Egipat gradi najveći solarni park na svetu

Photo: pixabay
Foto: pixabay

Egipat ima prirodni potencijal da postane jedna od vodećih zemalja kada je reč o obnovljivim izvorima energije, sa izobiljem tri prirodna elemnenta za proizvodnju čiste enrgije: sunčevom svetlošću, vetrovima i rekama.
Uprkos tome, Egipat ne uspeva da obezbedi stabilan izvor električne energije svojoj rastućoj populaiji. Ova zemlja uvozi gas iako ima najveću rafineriju nafte u Africi ali skoro najavljeni projekat obećava da će transformisati Egipat u proizvođača čiste energije izgradnjom Benben solarnog parka.

Ovaj ambiciozni poduhvat ima za cilj da bude najveći solarni park na svetu i da proizvodi između 1.6 i 2GW solarne energije do sredine 2019. godine. Egipatski zvaničnici procenjuju da će ovaj projekat obezbeiti oko 20% električne energije u zemlji do 2020. godine što znači da će snadbevati 350 000 egipćana čistom energijom.

Benben kompleks sastojaće se od 32 solarne elektrane koje će se protirati na 37 kvadratnih kilometara.
„Potencijali su ogromni,“ rekla je Lamja Jusef, direktorka privatnog sektora iz egipatske kompanije koja se bavi proizvodnjom električne energije. „Zbog velikog porasta populacije potrebne su velike investicije u infrastrukturu ali njih vlada ne može da obezbedi. Iz tog razloga neophodne su investicije privatnog sektora.“

Reforme u energetskom sektoru otvorile su vrata za privatne investicije što će dalje stvoriti još poslova u zelenoj ekonomiji. U zavisnosti od investicija procenjuje se da će projekat koštati između 3.5 i 4 milijarde dolara.

Poslednjih godina Egipat je ulagao napore u razvijanje kapaciteta za proizvodnju čiste energije. Blumbergov godišnji klimatski izveštaj u kome se rangiraju zemlje i njihov napredak u sektoru čiste energije, pokazao je da je Egipat skočio za 23 mesta dospevši na mesto 19 od ukupnih 71. Prema ovom izveštaju Egipat je druga po redu zemlja sa najbržim progresom u sektoru čiste energije.

Milan Zlatanović

Izvor: egyptindependent

Dobra saradnja Srbije i Japana u oblasti energetike

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se sa novoimenovanim japanskim ambasadorom u Srbiji, Đinićijem Marujamom (Jinichi Maruyama). Na sastanku je konstatovano da je dosadašnja saradnja Vlade Republike Srbije i japanskih kompanija u oblasti energetskih projekata veoma uspešna.

U zajedničkom interesu Vlade Republike Srbije, Vlade Japana i japanskih kompanija je, pre svega, sprovođenje projekata koji unapređuju mere zaštite životne sredine, kao i energetsku efikasnost, po ugledu na Japan, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Na sastanku je zajednički ocenjeno da se realizacija projekta „Izgradnja postrojenja za odsumporavanje TENT A“, u saradnji sa japanskom agencijom JICA, odvija predviđenom dinamikom, i da može da posluži kao primer dobre prakse za buduću saradnju, kao i da svakako daje značajan doprinos unapređenju zaštite životne sredine u Srbiji.

Za nas je saradnja sa japanskim kompanjama višestruko značajna, budući da je na projektima angažovana domaća operativa, koja sada ima priliku da koristi nova znanja i savremene tehnologije japanskih partnera, koji su u toj oblasti dostigli zavidan nivo, kazao je Antić.

Ambasador Marujama izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, izrazivši nameru da se ona intenzivira kako u oblasti energetske efikasnosti, tako i u rudarstvu i geologiji.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

U Tesliću održana radionica o biogasnim elektranama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

S ciljem promocije i razvoja biogasnog sektora, iz ugla investitora i poljoprivrednika, USAID-ov projekt ”Investiranje u sektor energije – USAID EIA”, USAID/Sweden FARMA II projekat i GIZ Promocija obnovljivih izvora energije (GIZ ProRE) u BiH održali su u Tesliću radionicu pod nazivom ”Biogasne elektrane – investiciona prilika za sektor poljoprivrede”.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) spremna je pružiti podršku razvoju tog sektora, a direktor USAID-a za BiH Peter Duffy smatra da BiH ima potencijala i da se biogasne elektrane u BiH mogu razvijati jednako kao u Hrvatskoj i Srbiji. Siguran je da su brojne prednosti korišćenja biogasa, a sa radionice o ovom gorivu u Tesliću je poručio da proizvodnja zahteva puno rizika, ulaganja i zakonski osnov, ali da su benefiti brojni.

USAID je u BiH zadužio Fahrudina Kulića za komponentu iskorišćenja biomase u energetske svrhe u okviru Projekta ”Investiranje u sektor energije”, a on smatra da su biogasne elektrane potrebne zbog zaštite okoline jer omogućavaju ispravno odlaganje životinjskog stajnjaka, ali su i dodatni izvor prihoda. Biogasna elektrana na farmi kod Šamca je velika i imamo još jednu malu kod Banja Luke. Sistem podsticaja mora biti promenjen, pogotovo u Federaciji BiH, da bi takva investicija bila atraktivna za poljoprivrednike. Osim toga u FBiH nije određena ni kvota za biogas, odnosno nije određeno koja količina energije će se otkupljivati po podsticajnim cenama, rekao je Kulić.

Naveo je da prema informacijama institucija koje trebaju odrediti kvotu za biogas u Federaciji BiH nema zainteresovanih za izgradnju biogasnih elektrana. Zbog toga važnim smatra informisanje investitora o biogasnim elektranama. Nakon toga zajedničkim snagama možemo tražiti da se u FBiH uvede kvota i da se promeni sistem podsticaja, istakao je Kulić.

Osim kvota problem je i vrednost investicije, a u ime tešanjske firme ”Madi” Damir Softić je istakao da za izgradnju treba od 5 do 7 miliona evra. To dodatno otežava posao bez obzira što bi biogasno postrojenje olakšalo posao, rekao je Softić i naglasio važnost ovog projekta za celu državu.

U Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene 2 biogasne elektrane, u Srbiji ih ima 10, a u Hrvatskoj čak 32.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Hrvatska objavila set podataka za potrebe realizacije satne simulacije korisne energije za grejanje i hlađenje

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske saopštilo je da daje na korišćenje set podataka za potrebe realizacije satne simulacije korisne energije za grejanje i hlađenje, te proračuna isporučene energije u skladu sa Metodologijom o sprovođenju energetskih pregleda zgrada 2017. godine, za sve lokacije u Hrvatskoj.

Izrada satnih prosečnih vrednosti meteoroloških podataka za referentne lokacije u Hrvatskoj potrebna je stoga što se Metodologijom zahteva određivanje energetskog svojstva zgrade i određivanje potrošnje energije za stvarne uslove korišćenja i najbližu meteorološku stanicu. Službeno su objavljeni satni podaci samo za dve referentne stanice Zagreb i Split, što omogućava određivanje energetskog razreda, dok za ostale stanice ti podaci nisu bili službeno objavljeni, zbog čega proračun stvarne potrošnje energije nije bio omogućen, tako da se nije mogla odrediti isplativost predloženih mera energetske efikasnosti, što je obavezan sastavni deo energetskog sertifikata.

Izrađeni set podataka izveden je na osnovu podataka objavljenih na internet stranici resornog ministarstva, u okviru Tehničkog propisa o racionalnoj upotrebi energije i toplotnoj zaštiti u zgradama i to referentnih godina za Split i Zagreb, kao i tabličnog prikaza mesečnih proseka meteoroloških veličina, položaja i visina za referentne stanice. Sve vrednosti meteoroloških parametara iz seta podataka za potrebe realizacije satne simulacije usklađene su sa objavljenim mesečnim prosecima iz TPRUETZ, a njihova dnevna dinamika s dnevnom dinamikom iz referentnih godina za Zagreb i Split, pri čemu se dinamika Zagreba iskoristila za referentne lokacije kontinentalne, a Splita za referentne lokacije primorske Hrvatske.

Kreirani set podataka nije rezultat merenja, već je nastao izradom sintetičkih prosečnih satnih meteoroloških podataka za referentne lokacije u Hrvatskoj, te će kvalitetno prezentovati dnevne dinamike i prosečne vrednosti navedenih meteoroloških parametara pri realizaciji satnih simulacija do neke buduće izrade referentnih godina za sve referentne lokacije od strane DHMZ-a.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Predstavljen IUCN Program za svetsku baštinu

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Stručnim saradnicima Zavoda za zaštitu prirode održana je tematska prezentacija o IUCN Programu za svetsku baštinu iz Švajcarske.

Prezentacija je održana u cilju upoznavanja sa radom IUCN Programa za svetsku baštinu, a Elena Osipova je prikazala i Pregled svetske baštine, inicijativu koju koordinira.

Prezentacija je predstavljala uvod u diskusiju o stručnim temama u oblasti UNESCO svetske baštine, odnosno procedurama nominacije područja za svetsko prirodno i kulturno nasleđe, kriterijumima za proglašenje i mogućnostima IUCN-a za ekspertsku podršku u izradi dokumentacije.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Održana prva sednica Grupacije za energetiku i energetsko rudarstvo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Privrednoj komori Vojvodine (PKV), u četvrtak, 8. marta 2018. godine održana je prva sednica Grupacije za energetiku i energetsko rudarstvo, u okviru Udruženja industrije PKV.

Tom prilikom, sekretar Udruženja industrije PKV mr Zoran Trpovski istakao je da su na ovoj sednici definisani konkretni koraci u cilju realizacije planiranih aktivnosti.

– Ova Grupacija bavi se tematikom koja se tiče privrede u celini. Naime, važnost energije je toliko velika da su teme skoro uvek globalno značajne. U radu Grupacije ćemo zajedno pokušati da u toku ove godine damo odgovor u vezi sa specifičnosti AP Vojvodine i mogućnosti da se potencijali maksimalno iskoriste. Verujemo da će biti pokrenuta pitanja biti značajna i za širu stručnu javnost iz ove oblasti – istakao je Trpovski.

Na sednici je razmatran način realizacije Plana rada Grupacije za energetiku i energetsko rudarstvo za 2018. godine, sa predlozima konkretnih aktivnosti članova Grupacije po tačkama ovog Plana rada, a sve u cilju sačinjavanja akcionog plana za realizaciju planiranih aktivnosti Grupacije.

– U ovoj godini Grupacija, će održati dve redovne i po potrebi vanredne sednice, tematske skupove i okrugle stolove, radionice i predavanja, sarađivaće sa stručnim udruženjima u vezi sa oblastima energetike i energetskog rudarstva. Članovi Grupacije će, prema mogućnosti i temama učestvovati u privredno-državnim delegacijama, javnim raspravama po nacrtima i predlozima propisima i sajamskim manifestacijama. Kao prva aktivnost koju će Grupacija organizovati, planira se krajem aprila ove godine održavanje okruglog stola na temu: Potencijali Vojvodine za proizvodnju energije iz biomase – istakla je dr Branislava Lepotić Kovačević, predsednik Grupacije za energetiku i energetsko rudarstvo.

Pomenuti okrugli sto, bio bi organizovan u prostorijama PKV. Kako ističe dr Branislava Lepotić Kovačević, cilj okruglog stola je sagledavanje prednosti i potencijala AP Vojvodine za realizaciju projekata izgradnje objekata za proizvodnju električne/toplotne energije korišćenjem obnovljivih izvora energije, konkretno biomase, sa efikasnom tehnologijama. Sagledali bi se strukovno međuresorski aspekti ovakvih projekata (mogućnosti obezbeđenja biomase, izgradnja objekata, ekonomski i pravni). Događaj bi bio organizovan kao jednodnevni.

Ispred PKV, sednici su prisustvovali i koordinator rada Udruženja PKV mr Dragomir Đukić, sekretar Udruženja usluga PKV Slavica Hajder, viši samostalni stručni saradnik Udruženja industrije PKV Nenad Petković i samostalni stručni saradnik Udruženja industrije PKV Aleksandra Matković.

Zašto Švajcarci umotavaju glečere u ćebad?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao, ćao!

Konačno se otopio sneg i ogrejalo sunce. Iako odavno nisam đak, verujem da učitelji i profesori u školama već zadaju pismene zadatke iz srpskog na temu “Stiglo je proleće u moj kraj”. Jesam li jedina koja bi svoje započinjala vrlo pastoralno: “Gospođa Zima je u svojim ledenim kočijama napustila moj grad i mesto ustupila gospodinu Proleću. Ono je drveće obuklo u novo zeleno ruho koje mu mnogo bolje pristaje od ogolelih grana. Hor ptičica peva veselije. Pridružuju mu se novi članovi – laste koje se vraćaju s juga”?

Pet godina od mog poslednjeg sastava s navedenim naslovom, o ovom godišnjem dobu razmišljam nešto manje romantično. Jedan od glavnih izvora moje “prolećne” radosti sada je to što napokon mogu da spavam bez dve tone (subjektivna procena) jorgana i prekrivača. Lednici su u potpuno drugačijoj poziciji od mene. Toplije vreme zahteva da oni budu umotani u ćebad.

Foto: Wikipedia, glečer Roun 1870.

Kako prosečna temperatura na našoj planeti raste, tako se glečeri širom nje “skupljaju”. U periodu od 1991. do 2010. godine, prema nalazima Live Science, krivica za 69 odsto topljenja lednika pala je na ljudski faktor. Zagrevanje se u poslednjih osam godina povećalo.

I ove godine, kao i mnogih pre, grupa Švajcaraca probiće se do glečera u predelu Roun, noseći sa sobom ogromne bele prekrivače. Pohod je motivisan naporima da se masivni blokovi leda zaštite od nastupajuće letnje vreline.

Ledena masa u regiji Roun, koja je pre 11,5 hiljada godina pokrivala ogromni deo švajcarske teritorije, značajna je turistička atrakcija. Njeno topljenje, dakle, predstavlja i ekološku i ekonomsku nedaću za lokalno stanovništvo. U odnosu na 1856, glečer se “skupio” za 1400 metara.

Foto: Wikipedia/Bohdan Urbanowicz, glečer Roun 2010.

Kako ćebad mogu da pomognu rešavanju problema?

Reflektovanjem svetlosti o belu površinu pre nego ona dospe do lednika, njihovo topljenje moglo bi da se umanji – ali ne i da se sasvim zaustavi. Glaciolog David Volken tvrdi da glečer tokom toplog dana izgubi od 10 do 12 centimetara.

Naučnici su došli do saznanja da je topljenjem glečera, svake godine od 2003. do 2009, “otpušteno” 260 gigatona vode. Ova zapremina je u povećanju nivoa mora imala udeo od jedne trećine, ukupno 0,71 milimetara. Posledice njihovog potpunog nestanka bile bi nesagledive i već kao tek apstraktna statistika su zabrinjavajuće.

Postaje sve jasnije da će svet “probiti” granicu od maksimalnog povećanja temperature do 2 Celzijusova stepena koju je stavio pred sebe kako bi se sprečio dalji negativni uticaj klimatskih promena na život na Zemlji. Svaki korak u smeru njihovog neutralisanja se ceni pa tako i svaki pojedinačni korak Švajcaraca od početne tačke do glečera.

Ukoliko, pak, ne uspemo u borbi protiv klimatskih promena, naši potomci verovatno će sastave naslovljene “Stiglo je proleće u naš kraj” pisati mnogo ranije u odnosu na nas.

Jelena Kozbašić

Hrvatska donirala Albaniji sredstva za smanjenje obalskog zagađenja

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Hrvatska je za period od 2018. do 2019. godine donirala Albaniji 230.000 evra.

Donacija je realizovana putem projekta Upravljanje morskim i obalnim zagađenjem s ciljem povećanja sigurnosti na moru i u lukama prema Pomorskom pravu i politici Evropske unije.

Povod za donaciju su velike količine smeća koje uglavnom iz Albanije završi na obalama dubrovačkih plaža i luke. Sanacija tog otpada bi stvorila velike troškove, a i konfiguracija terena ne olakšava njegovo uklanjanje, zbog čega je odlučeno da je najjednostavnije da se reši sam izvor problema.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Javni poziv za podnošenje neobavezujućih ponuda za rezervaciju kapaciteta gasovoda

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

GASTRANS d.o.o. Novi Sad objavio je javni poziv za podnošenje neobavezujućih ponuda za rezervaciju kapaciteta novog gasovoda koji će ići kroz Republiku Srbiju i povezivati bugarski i mađarski nacionalni transportni sistem.

Cilj javnog poziva je da omogući svim subjektima zainteresovanim da podnesu neobavezujuće ponude za korišćenje kapaciteta budućeg gasovoda, na osnovu kojih će društvo GASTRANS d.o.o. odlučiti o opravdanosti projekta izgradnje gasovoda kao i obimu traženog izuzeća.

GASTRANS d.o.o. je objavilo javni poziv u „Službenom glasniku RS“ broj 16/2018, u skladu sa odlukom Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije o načinu i rokovima ispitivanja interesovanja tržišta za korišćenje budućeg infrastrukturnog objekta.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Javna rasprava o Direktivi o staništima i divljim pticama

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

U Zavodu za zaštitu prirode Srbije održana je Javna rasprava kao završnica naučno-stručne debate na Predlog tehničkih adaptacija (izmena i dopuna) Direktive o staništima i Direktive o pticama za područje Republike Srbije, u organizaciji Biološkog fakulteta u Beogradu. Imajući u vidu značaj ovih aktivnosti za pripremu pregovaračkih pozicija za Poglavlje 27, realizovana je šira višednevna naučno-stručna debata, koja je vođena putem e mail-a.

Predlog tehničkih adaptacija (izmena i dopuna) Direktive o staništima (Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora)i Direktive o pticama(Directive 2009/147/EC of the European Parliament and of the Council of 30 November 2009 on the conservation of wild birds) za područje Republike Srbije, kao radni predlog pripremila je grupa eksperata ispred Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, za potrebe Ministarstva zaštite životne sredine i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Javnu raspravu otvorio je dr Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet, ekološke mreže i održivi razvoj u Zavodu za zaštitu prirode Srbije. Uvodno izlaganje o tehničkim adaptacijama Direktive o staništima (HD) i Direktive o pticama (BD) i Predlog tehničkih adaptacija Direktive o staništima – Biljke, održao je dr Predrag Lazarević ispred Biološkog fakulteta u Beogradu i vodio program skupa i diskusiju.

Predloge tehničkih adaptacija Direktive o staništima predstavili su: za staništa dr Dmitar Lakušić (Biološki fakultet, Beograd), za ribe dr Aleksandar Hegediš (Institu za multidisciplinarna istraživanja), za vodozemce i gmizavce dr Ljiljana Tomović (Biološki fakultet, Beograd), za sisare Vladan Bjedov (Zavod za zaštitu prirode Srbije) i za beskičmenjake dr Aleksandar Ćetković (Biološki fakultet, Beograd). Predlog tehničkih adaptacija Direktive o pticama – ptice, izložio je dr Slobodan Puzović iz Pokrajiskog zavoda za zaštitu prirode.

Nakon iznetih predloga, usledila je diskusija u kojoj su učestvovali predstavnici stgručne i naučne javnosti kao korak dalje da se kroz dijalog dođe do odluke o predlogu za proširenje vrsta na listama evropskih Direktiva o staništima i pticama.

Predlog je rezultat realizacije Ugovora „Planning of implementation of the directives requirements of the Habitats and Wild birds’ directives – proposal for geographical adaptations“, koji predstavlja deo šireg projekta „Environment Accession Project, Phase 3 (ENVAP3)“, zaključenog između Biološkog fakulteta u Beogradu kao konsultanta i Brooks Hannas & Partners d.o.o. kao naručioca. Predmet ovog ugovora je pružanje tehničke pomoći kao podrške grupi za EU integracije Ministarstva zaštite životne sredine u pripremi pregovaračke pozicije za Poglavlje 27. Na zahtev Republike Srbije, švedska EPA kroz ENVAP3 pruža podršku u planiranju i realizaciji aktivnosti vezanih za pregovaračku poziciju. Ministarstvo tokom ovog procesa treba da pripremi pregovaračku poziciju za Direktivu o staništima i Direktivu o pticama, što uključuje i predloge tehničkih adaptacija pomenutih direktiva.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Sunčane vesti: Finci grade najveći solarno toplotni sistem u Francuskoj

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Good News Finland, finska kompanija Savosolar koja isporučuje solarno toplotne sisteme širom sveta potpisala je ugovor sa francuskim preduzećem newHeat SAS. Ovaj dokument postavio je osnovu za izgradnju najvećeg modela ove vrste u Francuskoj koji će zauzimati prostor od preko 4 hiljade kvadratnih metara. Biće instaliran na jugozapadu zemlje, u oblasti Condat-sur-Vézère.

Vrednost ugovora iznosi preko 2 miliona evra, a u troškove su uključeni građevinski radovi, kolektorsko polje sa sistemom za praćenje, cevovodi, solarne stanice uz izmjenjivač toplote, sistem upravljanja i sistem isporuke toplote industrijskom procesu. Savosolar biće zadužen i za održavanje i funkcionisanje elektrane. Interes francuske strane je da proizvedenu energiju prodaje industrijskim postrojenjima.

Konačna verzija ugovora biće utanačena do kraja aprila.

Fincima se sunce smeši i iz Danske i Latinske Amerike koje su takođe zainteresovane da uposle ruke i um finskih inženjera i sunčevu energiju na teritorijama svojih država.

Jelena Kozbašić