Home Blog Page 1132

Danas je Međunarodni dan šuma

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2012. godine usvojila Rezoluciju kojom je 21. mart proglašen za Međunarodni dan šuma. Odlučeno je da se ovaj datum ubuduće obeležava svake godine počev od 2013. godine, u cilju jačanja svesti javnosti o neophodnosti održivog upravljanja, zaštite i održivog razvoja svih tipova šuma u korist sadašnjih i budućih generacija.

Šume predstavljaju jedan od najsloženijih ekosistema na zemlji i dragoceni prirodni resurs od izuzetnog ekonomskog značaja za čoveka. Njihovo preterano korišćenje dovelo je do konstantnog smanjivanja površina pod šumom i do degradacije životne sredine. Jedan je od preduslova zdrave životne sredine i borbe za opstanak Planete jeste i očuvanje i mudro upravljanje šumama.

Prema podacima CORINE Land Cover za 2012 godinu, površina pod šumom u Republici Srbiji (bez teritorije AP Kosovo i Metohija) iznosi 2 373 740 ha, što predstavlja 30 odsto teritorije, dok je prema SPOT5 satelitskim snimcima površina 2 654 000 ha, što je oko 35 odsto teritorije. U periodu od 1953. do 2012. godine došlo je do povećanja površine pod šumom za preko milion hektara što je porast od 75 odsto u odnosu na 1953. godinu.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Ministar Trivan na Konstitutivnoj sednici Odbora za životnu sredinu i vanredne situacije

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministarstvo zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije pružiće punu podršku lokalnim samoupravama u rešavanju ključnih pitanja zaštite životne sredine u lokalnim zajednicama, rekao je ministar Goran Trivan na Prvoj, konstitutivnoj sednici Odbora za životnu sredinu i vanredne situacije Stalne konferencije gradova koja je održana danas u Gadžinom Hanu.

Stalna konferencija gradova i opština jedna je od organizacija koje se najozbiljnije bave zaštitom životne sredine, i zato će se Ministarstvo angažovati na jačanju saradnje i razmene iskustava i znanja u rešavanju problema životne sredine širom Srbije. Srbija je gotovo potpuno zapuštena zemlja u ekološkom smislu, i potrebno je zajedničko izuzetno angažovanje da se dostignu savremeni standardi zaštite životne sredine koji odlikuju razvijene zemlje Evrope, istakao je ministar Trivan. Za projekte u životnoj sredini koji će pomoći Srbiji u pridruživanju zemljama evropske zajednice u ovom trenutku najpotrebnija je projektno-tehnička dokumentacija, koju ima mali broj opština, a koja je preduslov dobijanja investicija iz evropskih fondova. Ministarstvo će pružiti punu pomoć lokalnim samoupravama u izradi projektno-tehničke dokumentacije, ali i u jačanju privatno-javnog partnerstva, kako bi se stvorili osnovni preduslovi za rešavanje ključnih ekoloških problema u Srbiji, rekao je Trivan.

Pored izbornih aktivnosti i razmatranja postignutog u prethodnom periodu, utvrđene su aktivnosti Odbora u narednom periodu, i ukazano na pravce delovanja u ovim oblastima lokalnih samouprava širom Srbije. Među planiranim aktivnostima SKGO istaknuti su jačanje međusobne saradnje i zajednički projekti opština, osnivanje zelenih saveta na lokalnom nivou, uključivanje zajednice lokalnih samouprava u borbu protiv klimatskih promena.

Odbor za životnu sredinu i vanredne situacije SKGO čini 21 predstavnik gradova, opština i gradskih opština u Srbiji, i svojim delovanjem pokriva dve oblasti – zaštite životne sredine i za delovanje u vanrednim situacijama.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Udruživanje radi pospešivanja razvoja poljoprivrede

Foto: Privredna komora Vojvodine
Foto: Privredna komora Vojvodine

Privredna komora Vojvodine (PKV), zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumrstvo i Privrednom komorom Srbije učestvovala je 20. marta 2018. godine na panel diskusiji „Slatko i slano, domaće ili strano“, koji je održan na Kopaoniku u okviru „Winterfest Ski&Wine Kopaonik 2018“, u organizaciji Udruženja „Interfest“.

Cilj panela bilo je ukazivanje na tržišno pozicioniranje domaćih proizvoda, načina na koje interveniše država, zakone i pravilnike, kao i na značaj strukovnog umrežavanja i promocije.

Dragica Samadžić, viši samostalni stručni saradnik u Udruženju usluga PKV, istakla je da je jedna od veoma značajnih aktivnosti PKV, povezivanje privrednih subjekata u regionu, u okviru kojih su potpisani sporazumi o saradnji sa privrednim komorama u Aradu, Temišvaru, Budimpešti, Segedinu, Pečuju, Republike Srpske, Crne Gore. Ona je najavila da će u narednom periodu biti organizovane posete privrednika sajmovima vina u Veroni, turizma u Zagrebu, Jadranskom sajmu u Budvi, kao i prezentacija konkretnih segmenata vojvođanske turističke ponude u Sofiji.

– To su sve tržišta na koje vodimo naše proizvođače, organizujemo poslovne forume, bilateralne susrete, njihove promocije. Mislimo da je velika šansa naših proizvođača hrane upravo u razvoju tog tradicionalnog načina pripreme. Dokaz toga je sigurno značaj koji je vojvođanska gastronomija zauzela u turističkoj ponudi Vojvodine, jer Srbija ja postala jedan brend poznat po dobroj kuhinji, ukusima i mirisima hrane koja je pripremnjena na tradicionalan način. Mi pokušavamo da taj segment i dalje razvijamo pružajući punu podršku takvim proizvođačima. Pored toga, počeli smo aktivnosti na polju sektorskog povezivanja, jer smatramo da je udruživanje na nivou sektora jako bitno. Na taj način oni uspevaju struktovno da na što bolji način predstave svoje interese, kako bismo mi, u okviru naših aktivnosti, štitili njihove itnerese i u pregovorima sa državom, sa Pokrajinskom vladom, sa kojom imamo jako dobru saradnju, pokušali da doprinesemo razvoju tog sektora – istakla je Dragica Samardžić.

Ispred Pokrajinske vlade, prisutnima se obratio pokrajinski sekretar Vuk Radojević koji je predočio u kom pravcu Pokrajinska vlada podržava proizvođače sa teritorije AP Vojvodine, kao i najznčajnije mere koje su usmerene na dalji razvoj prerađivačkih kapaciteta, ukazao je na bolje pozicioniranje domaćih proizvođača, naglasivši da upravo ovakve manifestacije daju svoj doprinos pozicioniranju prepoznatljivsti domaćih proizvoda i promovišu AP Vojvodinu kao gastronomsku i vinsku destinaciju.

Foto: Privredna komora Vojvodine

– U prošloj godini imali smo nekoliko novih mera agrarne politike na nivou AP Vojvodine koje su upravo dodatno prepoznale kvalitet domaćih proizvoda i prozvođača. Sve naše mere jesu usmerene pre svega na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju – rekao je Radojević.

Kao primer, naveo je da su prošle godine po prvi put izdvojena finansijska sredstva za preradu voća u rakiju i preradu grožđa u vino. Dodao je da domaći proizvodi nalaze svoj put ne samo na domaćem tržištu, već i na međunarodnom. Zaključio je da mere argarne politike moraju da se prilgode realnim potrebama poljoprivrednika i kao izrazito pozitivno, istakao to što se mnogo mladih danas bavi preradom primarnih poljoprivrednih proizvoda.

Sa tim se složio i Milenko Jovanović iz porodične kompanije za preradu suhomesnatih proizvoda „But&Co“ iz Srema, jedine koja je ušla u proces dobijanja licence ovlašćenog proizvođača sremskog kulena od vremena registracije geografskog porekla pa do danas.

– Naša primarna potreba trenutno je da mi, mali privrednici, dobijemo institucionalnu podršku kada je udruživanje u pitanju, a naročito u okviru nastupa na inostranim tržištima, jer su izlagački prostori na međunarodnim sajmovima izuzetno skupi, te da nas tu podrže država, privredne komore oko zajedničkog nastupa na inostranim tržištima generalno – istakao je Milenko Jovanović.

Organizatori manifestacije istakli su da je svakako jedan od ciljeva da se privrednici koji učestvuju u „Winterfest Ski&Wine Kopaonik 2018“, upoznaju sa merama podrške, sa svim što im doprinosi da poboljšaju kvalitet svog proizvoda, način na koji ga mogu bolje prezentovati, čime bi postali konkurentniji na tržištu, kako domaćem, tako i inostranom.

– Kod nas već postoje dokazani brendovi, koji su za vrlo kratko vreme, ulažući u sam kvalitet proizvoda, ali i u pakovanje, način prezentacije uspeli da se plasiraju i u regionu, ali i šire. Mi imamo primer malog porodičnog gazdinstva „Vrtlari“ iz Malog Iđoša, koji su za vrlo kratko vreme, iskoristili sve pogodnosti koje su mogli da iskoriste, i svojim radom i kvalitetom da se izbore, i u roku od samo godinu dana, prodru i na neka strana tržišta – rekla je Jadranka Beljin Balaban.

Ispred PKS, u panelu je učestvovao sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju Aleksandar Bogunović koji je predstavio jedinstveni komorski sistem i istakao značaj udruživanja. Panelu su prisustvovali i pomoćnik ministra za ruralni razvoj Zoran Janjatović, pomoćnih pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Mladen Petković, mnogi poljoprivredni proizvođači, novinari, a moderator današnjeg panela bila je Jasmina Beljan Iskrin ispred Udruženja „Interfest“.

Predstavljen nacrt izveštaja o stanju žive

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

U Beogradu su predstavljeni rezultati dvogodišnjeg projekta „Preliminarna procena stanja za implementaciju Minamata konvencije o živi u Republici Srbiji“, koji je realizovalo Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa Programom UN za razvoj (UNDP) i uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je na predstavljanju Nacrta izveštaja o stanju žive u Srbiji, zahvalio na podršci koju UNDP daje kroz ovaj i druge projekte na unapređenju životne sredine u Srbiji. Ovakvi projekti su podrška Ministarstvu zaštite životne sredine i svim nadležnim institucijama kako bi pratili svetske standarde i inovacije i unapredili upravljanje hemikalijama i živom. Živa, koja ima izuzetno štetno dejstvo na životnu sredinu i zdravlje ljudi je paradigma borbe protiv zagađenja i zagađivanja kao i zločina koji se vrše protiv životne sredine u Srbiji, kao što je odlaganje opasnog otpada. Svi oni koji su protivzakonito upravljali opasnim otpadom biće kažnjeni, rekao je ministar Trivan i najavio oduzimanje dozvola onim operaterima koji se bave kriminalnim pothranjivanjem opasnog otpada a dobili su dozvolu da njim zakonito upravljaju.

Zamenica stalne predstavnice UNDP Srbija Svetlana Nedera pozvala je sve u Srbiji da zajedno učine sve što mogu kako bi problem žive postao prošlost. Ona je kazala da UNDP u 42 države širom sveta sprovodi projekte u vrednosti od 54 miliona dolara, kojima se pruža podrška rešavanju prioritetnih problema. Mi pružamo podršku izradi prvog izveštaja o živi u Srbiji i paralelno sa izradom tog izveštaja započet je i proces pripreme nacionalnog profila žive, kazala je Svetlana Nedera.

Projektom „Preliminarna procena stanja za implementaciju Minamata konvencije o živi u Republici Srbiji“, koji je prvi put sveobuhvatno sagledano stanje upravljanja živom u Srbiji, utvrđena je spremnost Republike Srbije da implementira sve međunarodne obaveze propisane odredbama Minamata konvencije, kao i prioritetne oblasti za rešavanje u vezi sa upravljanjem živom u našoj zemlji.

Upravljanje hemikalijama jedno je od najznačajnijih pitanja u oblasti zaštite životne sredine, gde se ističe regulisanje upravljanja živom kao materije koja ima izuzetno štetno dejstvo na životnu sredinu, bezbednost i zdravlje ljudi. Minamata konvencija o živi je međunarodni akt kojim se reguliše upravljanje živom koju je Republika Srbija potpisala 2014. godine, i od tada preduzima niz aktivnosti na pripremama za ratifikaciju Konvencije i preuzimanje propisanih obaveza.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Radionica o procedurama u izradi Crvenih lista i Crvenih knjiga

Foto; zzps.rs
Foto: zzps.rs

Zavod za zaštitu prirode Srbije i IUCN ECARO (Kancelarija za istočnu Evropu i Centralnu Aziju u Beogradu), realizovali su 8. marta 2018. godine, u prostorijama sedišta Zavoda u Beogradu, radionicu kako bi se razmotrila pitanja o zvaničnim i formalnim procedurama u izradi Crvenih lista i Crvenih knjiga, kao i potrebe i mogućnosti da IUCN eksperti pruže podršku za njihovu realizaciju u Srbiji.

Skup u kome je učestvovalo oko pedeset stručnjaka, predstavnika Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu, Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu i zavoda za zaštitu prirode, otvorio je dr Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet, ekološke mreže i održivi razvoj u Zavodu za zaštitu prirode Srbije.

Radionica je održana u cilju da se nacionalnim ekspertima koji su bili ili će biti uključeni u izradu nacionalnih Crvenih knjiga i Crvenih lista različitih grupa organizama, kroz prezentaciju i primere iz prakse bliže objasni proces izrade Crvenih knjiga i Crvenih lista od strane IUCN eksperata. Tim povodom, realizovane su sledeće prezentacije: IUCN Crvena lista: kratak prikaz uz diskusiju kako se RL procena koristi u indentifikovanju prioriteta u zaštiti i razlike između Crvene liste i Crvene knjige, Oliver Avramovski, IUCN ECARO; Prikaz sprovođenja procene Crvene liste: proces izrade Crvenih lista na globalnom i nacionalnom nivou; isticanje endemita, izbor vrsta (+ NA cat.) i razlike u upravljanju podacima, prikazi i publikacije, Maarten Hofman, IUCN ECARO.

Ovom prilikom i prof. dr Gordana Tomović je prezentovala dosadašnje rezultate koje je Srbija ostvarila na ovu temu, sa posebnim osvrtom na razvijen nacionalni model za određivanje ugroženosti biljnih i životinjskih vrsta upotrebom IUCN kriterijuma.

Maarten Hofman, Oliver Avramovski i dr Nenad Sekulić su nakon prezentacija moderirali diskusiju na teme: proces određivanja ugroženosti vrsta na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, selekcija taksona i taksonomskih grupa za vršenje procene ugroženosti, organizovanje baza podataka i vlasništvo podataka, razlike u prikazivanju ugroženih taksona kroz Crvene liste i Crvene knjige i njihova dostupnost on-line i sl.

Radionica je predstavljala bazu za korak dalje u uspostavljanju standarda u izradi nacionalnih crvenih lista i crvenih knjiga u Srbiji.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Kako da efikasno proizvodimo i štedimo energiju, upravljamo zgradama i transportom?

Foto: Via Ekspo

Svako poslovanje, opština, dom, poljoprivreda zahteva inovativna, ekonomična i ekološka rešenja. Već 14. godinu zaredom, Via Ekspo organizuje izložbe i konferencije  EE & VE i Smart Cities, od 27. do 29. marta u Hali 5, IEC, u prestonici Bugarske, Sofiji. Učešće u događaju uzele su vodeće kompanije iz 14 zemalja. Neki od izlagača traže poslovne partnere za distribuciju iz balkanskih zemalja, drugi – kontakt sa kompanijama iz različitih oblasti koje žele ulagati u opremu sa visokom pouzdanošću u cilju optimizacije troškova.

Posetioci će se upoznati sa stvarnim prednostima implementacije vrlo efikasnih peletnih kotlova, kamina, bojlera, raznih vrsta gorionika koji se koriste u kućama, velikim industrijskim i javnim objektima. Biće im predstavljene i nove niskoemisione tehnologije za proizvodnju energije iz otpadnog drveta kontaminirane sa lepkovima i lakovima, kao što i mašine za proizvodnju peleta.

Sistemi za korišćenje geotermalne energije smanjuju troškove energije za 80 odsto, a toplotne pumpe na principu „vazduh/voda“ smanjuju potrošnju energije za 65 odsto. Među proizvodima ističu se biogas postrojenja za proizvodnju električne energije, tople vode, pare ili hladnoće, kogeneracijski sistemi za istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije, inovativni podeljeni klima uređaji – split sistema, solarni paneli, infracrveno grejanje, LED osvetljenje, baterije i još mnogo toga.

Izlagači će predstaviti rešenja za upravljanje i kontrolu objekata: uključivanje i isključivanje aparata, uređaja, koji regulišu grejanje i klimatizaciju, merenje električne energije, toplotne energije, vode, plina, osvetljenje, vlažnost vazduha.

Vodeći programer će promovisati usluge lokalizacije za građane, opštine i preduzeća. One će naći primenu u inteligentnim gradovima, u vozilima, u upravljanju saobraćajem i upravljanju voznim parkovima.

Među eksponatima biće električna vozila za urbanu logistiku, komunalne usluge, pokretna trgovina na malo, poljoprivredne delatnosti i intermodalni transport.

Ukoliko želite da se pridružite događaju o energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i pametnim gradovima, posetite sledeću web-stranicu: https://energetskiportal.rs/dogadjaji/cetrnaesta-izlozba-i-konferencija-ee-i-ve-i-smart-cities/.

Paralelno se održava i izložba Sačuvaj(mo) planetu!: https://energetskiportal.rs/dogadjaji/izlozba-i-konferencija-sacuvajmo-planetu/.

www.viaexpo.com

 

Rudnik “Gros” premašio plan eksploatacije rude

Photo: Pixabay

Preduzeće “Gros”, koje se bavi eksploatacijom rude olova i cinka iz Rudnika “Sase” kod Srebrenice, ostvarilo je prošle godine rekordnu proizvodnju od 347.000 tona rovne rude, što je za 4,5 odsto više od planirane količine.

Photo: Pixabay

To je omogućilo uspešno poslovanje ovom kolektivu i inverstiranje 3.410.911 KM u nabavku nove opreme, rekonstruckciju objekata i izradu projektne dokumentacije, te za istražne radove kao i otvaranje novog jamskog kopa Iva u rejonu Vitlovci, saopšteno je iz ovog preduzeća, koje posluje u sastavu britanske kompanije “Mineko”.

Kop “Iva” predstavlja budućnost rudnika i obezbeđuje kontinuitet proizvodnih aktivnosti na novim ležištima za duži period.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Beč: Deveti put zaredom grad s najboljim kvalitetom života

Foto: EuroCommPR
Foto: EuroCommPR

Nigde na svetu se ne živi tako dobro kao u Beču. Tako bar kažu rezultati istraživanja koje je  sprovela međunarodna konsultantska kuća „Mercer“ koja je od 231 grada, 9. put zaredom Beč proglasila za grad sa najboljim kvalitetom života na svetu. Ono što ga čini najboljim je dobra bezbednosna situacija, dobra mreža javnog prevoza kao i brojne ustanove kulture i mogućnosti za zabavu. Drugo mesto zauzeo je Cirih a treće mesto dele Minhen i novozelandski grad Aukland. Na poslednjem mestu nalazi se glavni grad Iraka, Bagdad.

Foto: EuroCommPR

Konsultantska kuća „Mercer“ svake godine analizira kvalitet života u više od 450 svetskih gradova. Analiza se sprovodi na osnovu 39 kriterijuma, među kojima su standardi u zdravstvu, politička stabilnost, ekonomska situacija, obrazovni sistem, stambeno tržište i zaštita prirode. Skoro 98 odsto svih podataka dale su nezavisne institucije i ustanove a 2 odsto su vrednovali oni koji su na privremenom radu u Beču.

Više informacija na strani: https://wien1x1.at/site/warum-redet-ihr-immer-von-mercer/.

U planu skladištenje opasnog otpada u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva, od strane preduzeća / kompanije „INVESTFARM-IMPEX“ d.o.o Beograd, za izdavanje dozvole za tretman opasnog otpada u mobilnom postrojenju.

Aktivnosti koje gore pomenuto preduzeće preduzima je tretman organskih rastvarača u mobilnom postrojenju – destilatoru, marke D.W. RENYMANN ROTO-O-140 metodom destilacije.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 30 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Uvid u podneti Zahtev, može se izvršiti u Ministarstvu zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U toku radovi na povećanju EE osnovne škole u Trmčaru

Foto: krusevac.rs
Foto: krusevac.rs

U naseljenom mestu Trmčare u Kruševcu izvode se radovi na unapređenju energetske efikasnosti višenamenskog javnog objekta, u kojem se nalazi Osnovna škola „Dragomir Marković“ područno odeljenje Trmčare, predškolska ustanova „Nata Veljković“ – Trmčare i Mesna zajednica Trmčare.

Radove finansira Ministarstvo rudarstva i energetike – Budžetski fond za energetsku efikasnost, Program UN za razvoj UNDP i Budžetski fond za zaštitu životne sredine Grada Kruševca.

Vrednost radova je 3.099.950,10 dinara, a izvođač „Ami monter“ d.o.o. iz Kruševca. Na objektu će biti zamenjena stolarija, urađena termoizolacija tavanskog prostora i fasade i izvršena konverzija grejanja sa čvrstog goriva na gas.

izvor: krusevac.rs

Sandra Jovićević

Raspisan konkurs za najlepše školske vrtove u Hrvatskoj

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U Hrvatskoj je otvoren 23. po redu konkurs “Najlepši školski vrtovi”, ekološko – obrazovni projekat u kojem se nagrađuju vrtići, škole i ostalih obrazovne ustanove za trud u oblikovanju najlepših vrtova, učionica na otvorenom i ostalih ekoloških projekata.

Ovaj ekološko – obrazovni projekt Hrvatska radiotelevizija sprovodi već 23 godine, u saradnji s Ministarstvom nauke i obrazovanja i uz potporu Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost i Ministarstva poljoprivrede.

Izuzetno je zadovoljstvo učestvovati u realizaciji ovog projekta već dugi niz godina, istakao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda. Stvaranje dobrih navika i ekološkog načina razmišljanja već kod dece u vrtiću je najbolji način kako našu budućnost učiniti održivijom. Fascinirani smo njihovim trudom i odgovornošću, koji nas ohrabruju, ali i daju dodatni podsticaj da se još više potrudimo kako bismo prirodu održali čistom i zdravom.

Đurđica Čočić, predstavnica projekta je naglasila da je konkurs otvoren do 31. marta. Stručna komisija će u obilazak vrtova već u aprilu, pojasnivši da nkonkurs ima više kategorija. Osim što se biraju i nagrađuju najljepši vrt škole i vrtića, tu su još kategorije za najljepšu učionicu na otvorenom, a nagradu dodeljuje Ministarstvo nauke i obrazovanja, Zelenu povelju dodeljuje Fond za energetsku efikasnost, a Ministarstvo poljoprivrede nagradiće najbolji tradicionalni vrt, rekla je Čočić.

Projekat Najlepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj je 2005. godine dobio i nagradu Evropske federacije novinara za jedinstveni ekološko-obrazovni pristup mladima, a u sklopu realizacije se osim obilaska prijavljenih lokacija takođe održavaju i stručni skupovi o utemeljenju i uređenju školskog vrta i okoline, sa naglaskom na vraćanje bogatstva biološke raznolikosti u škole u svim regijama; tradicionalnih vrtova i starih autohtonih ili odomaćenih sorti cveća, povrća i voćaka.

izvor: fzoue.hr

Sandra Jovićević

Upravljanje otpadom u Srbiji

Zamislite sledeći scenario. Kupili ste greb greb srećku na trafici. Nakon što ste je ogrebali vidite da imate samo 5 pogodaka a za nagradu potrebno je 6. Greb greb karticu bacate u kantu za smeće. Sutradan u razgovoru sa prijateljem saznajete da je ipak potrebno 5 pogodaka i da ste bacili dobitnu kombinaciju. Kako biste se osećali? Prilično glupo i ljuto na sebe. Pa prosto ste bacili određenu svotu novca koja bi vam jako dobro došla, kakva ste vi naivčina, mislite!

Šta biste pomislili kada bih vam rekao da to u Srbiji radimo svi, svaki dan! Da, apsolutno svi, bacamo dobitnu kombinaciju na greb greb listiću jer nismo svesni da je upravo ta kombinacija dobitna!

Sama etimologija reči „otpad“ asocira na nešto što je nepotrebno, nešto što „otpada“ što se odbacuje.  U Srbiji ovakvo shvatanje otpada je najviše rasprostranjeno a krivi smo svi podjednako, građani pojedinci kao i država.

Trebalo bi svi da se osvestimo , makar u ovoj eri tehnologije i interneta kada su informacije svima dostupne, i počnemo da posmatramo otpad kao vredan i dragocen resurs koji može ponovo da se iskoristi. Potrebno je da shvatimo da bismo time pomogli ne samo sebi, već i svom okruženju.

Sem povremenih reklamnih kampanja, neusklađenog postavljanja solarnog kontejnera i par reciklažnih ostrva, Srbiji nedostaje koherentna politika na polju upravljanja otpadom. A zapravo nije teško. Ako su mogle druge zemlje možemo i mi. Ne moramo se baš porediti za Švedskom ili Norveškom, zemljama koje su daleko ispred nas a naročito u ekološkoj politici. Ali evo naš sused Hrvatska, i bolje razvijena Nemačka odlučile su da smanje količinu plastičnog otpada uvođenjem kaucije na svu plastičnu ambalažu.

U Hrvatskoj je posle svega tri godine, sa velikim brojem anomalija i visokim nivoom korupcije, sistem kaucije je profunkcionisao dok rigorozna kontrola dala je dobre rezultate i zemlja je očišćena.

Hrvatsko iskustvo suočavanja sa zloupotrebom i korupcijom u ovom poslu svakako treba imati na umu kada sistem kaucije za plastičnu ambalažu bude uveden u Srbiji. U Hrvatskoj i dan danas postoje nedoumice da li bi iznos kaucije trebalo smanjiti na minimalnu cenu proizvodnje plastične ambalaže i time onemogućiti profitabilnost ilegalne proizvodnje ili bi je pak trebalo povećati i time još više motivisati ljude da iskorišćenu ambalažu vrate. U hipotetičkom srpskom slučaju minimalna kaucija koja bi odgovarala proizvodnji ambalaže bila bi oko 4 dinara za boce od 1,5 litara.

Trenutno se svega 15 % otpada u Srbiji reciklira dok se evropski proseci reciklaže kreću negde oko 50 %. Već se dugo vremena priča o tome da bi recikliranje moglo da bude jedna od najprofitabilnijih grana proizvodnje u Srbiji jer trenutno na tržištu i dalje nema mnogo konkurencije. Ovo će postati i zakonska obaveza u procesu pregovora u članstvu Srbije u EU. Stoga bi svi trebalo da budemo pametni i u skladu sa svojim trenutnim političkim ciljevima zemljei  reagujemo na vreme. To bi podrazumevalo kolektivni trud u podizanju opšte ekološke svesti građana o važnosti reciklaže i njenim potencijalima. Takođe bi pored dobre nacionalne strategije upravljanja otpadom trebalo investirati u reciklažnu infrastrukturu koja bi omogućila efikasno i jednostavno recikliranje. Osvrnuti se na primere dobre prakse iz stranih zemalja i prilagoditi ih našoj socioekonomskoj situaciji.

Promena se oseća. Ljudi sve više pričaju o potencijalima reciklaže, govore da im smeće smeta, izražavaju želju da i naša zemlja bude čista kao i neke druge. Promena se dešava polako ali je tu. Srbija ima mnogo potencijala kada je reč o upravljanju otpadom i stoga bi trebalo da svi doprinesemo tome da taj potencijal iskoristimo, približimo Srbiju korak bliže ka zero waste ekonomiji i načinimo svoje okruženje čistijim i zdravijim kako za nas tako i za buduće generacije.

Milan Zlatanović

 

Nalepnice na voću i povrću smetaju recikliranju biootpada

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Većina ljudi ne obraća pažnju na nalepnice na voću i povrću. Čak i kada ih primeti, retko ko zna šta te deklaracije znače. Ali, one nisu tamo bez razloga. Na etiketama bi trebalo da stoji naziv proizvođača i broj koji otkriva važne podatke o načinu uzgoja. Obično se lepe na uvezeno voće i povrće. Iako je lako razlikovati grožđe od avokada, do problema dolazi u razlikovanju jabuka zlatni delišes od mucu koje iako liče jedne na druge, ne koštaju jednako. Ovde kasirkama u pomoć priskaču upravo navedene nalepnice.

Najčešće se izrađuju od vinila i plastike. U većini zemalja, deklaracije su zavedene kao dodaci hrani i stoga moraju da prođu testove koji će dokazati da su bezbedne po ljude ako ih oni, nesrećnom okolnošću, unesu u svoj organizam. Nalepnice nisu u potpunosti jestive, a svakako ni dovoljno hranljive – od njih se zahteva jedino da ne nanesu nikakvo telesno oštećenje slučajnom konzumentu.

Iako bezopasne po ljudsko zdravlje, etikete nisu bezopasne i po zdravlje životne sredine.

Predstavljaju teškoću pri procesu kompostiranja kućnog organskog otpada. Ne razlažu se i kada etikete na bananama dospeju do skladišta bioloških otpadaka, predstavljaju problem za postrojenja za recikliranje. Postupak njihovog razdvajanja od sirovine podložne raspadanju bio bi dugotrajan i skup. Firme za preradu biootpada opisuju ih kao najveće prepreke na svom putu stvaranja đubriva.

Rešenje bi moglo da se nađe u izumu biorazgradivih alternativa postojećim deklaracijama. Dok one ne postanu java, na vama je da, ukoliko kompostirate, etikete sa kore voća i povrća odlepite i bacite u kantu sa smećem, umesto da i jedne i druge odlažete u kompost, ta da na taj način pomognete prirodi.

Jelena Kozbašić 

9,7 miliona dinara za sufinansiranje mera EE u Užicu

Foto: uzice.rs
Foto: uzice.rs

Grad Užice će i ove godine, četvrti put zaredom, sufinansirati sa 9,7 miliona dinara mere energetske efikasnosti. Konkurs je otvoren do 19. aprila, a kako je najavila Dunja Đenić, članica Gradskog veća, novina u ovoj godini je to što je predviđeno da se sa milion dinara sufinansira nabavka kotlova na gas u stambenim zgradama na gradskom području koje nemaju tehničkih mogućnosti za priključenje na gradski toplovod.

Govoreći o pravu učešća, Đenićeva je navela se mogu prijaviti vlasnici porodičnih stambenih objekta koji su izgrađeni na gradskom području u prvoj, drugoj ili trećoj stambenoj zoni, kao i vlasnici stanova koji odgovaraju uslovima konkursa.

Za sufinansiranje nabavke i ugradnje materijala za izolaciju spoljnih zidova na porodičnim stambenim objektima opredeljeno 2.400.000 dinara, za nabavku i ugradnju stolarije sa odgovarajućim termičkim svojstvima na porodičnim stambenim objektima 500.000 dinara. Pola miliona dinara je predviđeno i za nabavku kotlova ili etažnih peći na drvni pelet za porodične stambene objekte, zatim kotlova na gas za porodične stambene objekte sa 3.300.000 dinara i za nabavku kotlova na gas za stanove u stambenim zgradama milion dinara.

Po rečima Svetlane Drakul iz Odeljenja za zaštitu životne sredine redosled prijavljivanja nije bitan, a rang lista će se praviti posle ocenjivanja svih prijavljenih učesnika.

Prošle godine od 240 prijavljenih, sredstava je dobilo njih 130, a u poslednje četiri godine za mere energetske efikasnosti iz budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opredeljeno je 33 miliona dinara.

izvor: uzice.rs

Sandra Jovićević

Francuske kompanije zainteresovane za hidroenergetske projekte

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da su predstavnici francuske energetske kompanije EDF zainteresovani da sa Srbijom i EPS-om razviju veće projekte, pre svega u oblasti hidroenergetike.

Antić je u izjavi za novinare, nakon sastanka sa delegacijom EDF-a, rekao da postoji veliko interesovanje i sa srpske strane da se sa tom francuskom firmom dogovaraju projekti u vezi sa unapređenjem prenosne distributivne mreže. EDF je po mnogim parametrima, kada je hidroenergetika u pitanju, vodeća kompanija u svetu, i spremni smo da zajednički sagledamo neiskorišćene hidropotencijale i mogućnost izgradnje hidroenergetskih objekata na našim slivovima, istakao je ministar. On je dodao da je na sastanku, kojem su prisustvovali direktori EPS-a Milorad Grčić i Elektromreža Srbije Jelena Matejić, dogovoreno da se saradnja intenzivira, pre svega na nivou stručnih timova, i naveo da je prvi sledeći korak da stručni tim iz Srbije poseti Francusku i kompaniju EDF-a.

Takođe, Antić je podsetio na to da je sa ambasadorom Francuske Frederikom Mondolonijem, 18. januara, potpisao sporazum koji je definisao prioritete, pre svega za buduću energetsku saradnju, te da je tada i dogovorena poseta EDF-a na najvišem nivou. EDF je, kako je naglasio, među najznačajnijim evropskim i svetskim energetskim kompanijama, sa više od 160 hiljada zaposlenih, i jedan je od globalnih lidera gotovo u svim ključnim energetskim delatnostima.

Mondoloni je naveo da Francuska želi da pomogne Srbiji u njenom ekonomskom razvoju, kao i da francuska preduzeća i privrednici uspostave saradnju sa svojim kolegama iz Srbije, u kojima svi dobijaju – i francuska preduzeća, ali u jednakoj meri i srpske firme. U tom smislu, delegacija preduzeća EDF-a bila je ovde kako bi proučila načine saradnje sa preduzećima iz energetskog sektora u Srbiji u svim oblastima, dodao je ambasador.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Saradnja sa institucijama Republike Italije u okviru UN – environment projekta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U periodu od 14. do 15. marta u Rimu, Italija, Agencija za zaštitu životne sredine je učestvovala na treningu održanom u okviru projekta “Podrška regionu Zapadnog Balkana u primeni Multilateralnih sporazuma u oblasti životne sredine kroz jačanje institucionalnog okvira i izgradnju kapaciteta” koji se realizuje u okviru saradnje između Italijanskog ministarstva životne sredine, kopna i mora i Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN – evironment).

Trening za izradu karakterizacionih planova sa posebnom pažnjom na kontaminirane lokacije “Zorka – Obojena Metalurgija” – Šabac i “Viskoza” – Loznica održan je sa stručnjacima Italijanskog nacionalnog instituta za životnu sredinu i istraživanje (ISPRA) .

U okviru treninga je, u Italijanskom institutu za osiguranje od nereće na radu, održana obuka u okviru koje su date smernice za izradu plana sigurnosti pri detaljnim ispitivanjima kontaminiranih lokacija i pri primeni mera sanacije i remedijacije.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević