Home Blog Page 113

Proizvodnja održivog goriva za avione iz biootpada u Indoneziji

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Grochowicz)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Severnoj Sumatri, pokrajini Indonezije, najavljena je izgradnja postrojenja za proizvodnju održivog avionskog goriva (SAF), što bi moglo da unapredi ekološke performanse avio-industrije. Projekat kompanije NextChem, zasnovan je na iskorišćavanju lokalnog biootpada i korišćenih jestivih ulja, ima za cilj da smanji emisije ugljen-dioksida i do 95 odsto u poređenju sa konvencionalnim mlaznim gorivima.

Predviđeno je da novo postrojenje na godišnjem nivou proizvodi oko 60.000 tona SAF-a. To bi moglo da obezbedi približno pet odsto godišnje potražnje za mlaznim gorivom na aerodromu Soekarno-Hatta, koji se nalazi nadomak Džakarte i najveći je aerodrom u Indoneziji. Kao ključne sirovine koristiće se otpadni materijal iz proizvodnje palminog ulja, kao i iskorišćeno jestivo ulje prikupljeno na lokalnom nivou. Pored toga što se na ovaj način smanjuje količina otpada, projekat podstiče cirkularnu ekonomiju, jer materijali koji bi se inače bacili sada dobijaju novu vrednost.

Pročitajte još:

Kompanija realizuje sličan projekat u Kazahstanu, dok je u Sjedinjenim Državama potpisan licencni ugovor sa kompanijom iz Luizijane za pokretanje postrojenja koje bi moglo godišnje da proizvede čak 450 miliona litara SAF-a. Planirano je da ovo postrojenje bude operativno 2028. godine.

Prema poslednjim podacima koje je objavio Platts, cena održivog avionskog goriva u Jugoistočnoj Aziji iznosi nešto više od 1.800 dolara po toni.

Nedavna analiza 77 avio-kompanija, od strane organizacije Transport & Environment (T&E) pokazuje da samo 10 njih aktivno traži održive alternative, poput e-kerozina i biogoriva dobijenih iz otpada. Preostale kompanije ili ne razmatraju SAF kao mogućnost, ili koriste pogrešnu vrstu, ili ga koriste premalo. Zapravo, kako izveštaj naglašava, svet je daleko od širokog prihvatanja SAF-a. U 2023, avio-kompanije su upotrebile samo 2,6 miliona barela SAF-a u poređenju sa više od 1,6 milijardi barela običnog kerozina, što predstavlja manje od 0,15 odsto ukupne potrošnje goriva.

Energetski portal

Sneg će se u budućnosti kraće zadržavati, čak i u slučaju povećanih padavina

Foto-ilustracija: Unsplash (Nedžad Crnovršanin)

U toku popodneva u ponedeljak, 23. decembra, nesnosna kiša pretvorila se u sneg. Kako najavljuje Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ), intenzivne snežne padavine trajaće do srede, a najviše će biti pogođeni zapadni krajevi Srbije.

Očekuje se između 20 i 40 cm, a u planinama i preko 50 cm novog snega.

Međutim, i pored intenzivnih padavina, snežni pokrivač se po svemu sudeći neće dugo zadržati, makar ne u nizijskim krajevima, jer aktuelne prognoze kažu da će narednih dana temperature biti od 1 °C do 4 °C iznad nule, piše za Klima101, Darko Savić sa Instituta za meteorologiju u Beogradu.

U međuvremenu, RHMZ je izdao upozorenje povodom aktuelnih padavina, a u kojem se navodi opasnost od „intenzivnog vlažnog snega” koji može izazvati probleme u saobraćaju, kao i u snabdevanju električnom energijom.

Drugim rečima, sneg nije važan samo za grudvanje, sankanje ili pravljenje sneška. On je zapravo nezaobilazan faktor u očuvanju stabilnosti mnogih sistema koji su nam važni, od turizma, preko očuvanja biodiverziteta, pa sve do poljoprivrede, energetike i vodosnabdevanja.

A iako za sada nije sasvim jasno kako će budućnost izgledati u pogledu snega, zbog kompleksnosti njegove dinamike, projekcije ukazuju da će, i pored ovakvih epizoda intenzivnih padavina, snega verovatno biti sve manje kako odmičemo u 21. vek.

Šta znamo o budućnosti snega u Srbiji?

Pročitajte još:

U budućnosti će biti manje mraznih i ledenih dana, pa samim tim i prilika da snežni pokrivač opstane

Jedan od pokazatelja koji može da nam da uvid u to koliko će snega biti u budućnosti je naravno temperatura.

U poslednjih nekoliko decenija, prosečna temperatura u Srbiji porasla je za oko 1,8 °C, što je posledica globalnih klimatskih promena uzrokovanih emisijom gasova sa efektom staklene bašte.

Mada je u pitanju „svega” 1,8 °C, ova naizgled mala promena u prosečnoj temperaturi zapravo utiče na mnoge druge meteorološke veličine – a među njima i na broj tzv. mraznih dana (dana sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha nižom od 0 °C) i ledenih dana (dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha nižom od 0 °C).

Broj mraznih dana je u Srbiji već drastično smanjen u odnosu na normale iz prethodnih decenija, što drastično utiče na mogućnost opstanka snežnog pokrivača.

Više padavina, manje pokrivača: zvuči paradoksalno, ali zapravo jeste moguće

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Kremer)

Ali nije stvar samo u opstanku snežnog pokrivača. U promenjenoj klimi, poremećen je i režim padavina.

Kada se govori o promeni režima snežnih padavina možda je prosečnom čoveku intuitivno da u klimi koja se zagreva bude i manje snežnih padavina, međutim, stvarnost može biti upravo suprotna.

Naime, za formiranje svakog oblaka, neophodan uslov je da se u vazduhu nalazi dovoljna količina vodene pare, kako bi se formirale čestice od kojih je oblak sačinjen, kao što su kapljice vode ili kristalići leda.

Takođe je poznato da je topliji vazduh u stanju da u sebi sadrži više vodene pare od hladnog. Pravilo glasi da svako zagrevanje vazduha za 1 °C dovodi do toga da taj vazduh može približno da sadrži sedam odsto više vodene pare.

Ovo praktično znači da, zbog klimatskih promena, vazduh u Srbiji već sada u proseku može da sadrži desetak posto više vodene pare nego nekada, a samim tim i povoljnije uslove za formiranje padavinskih oblaka.

U pitanju je sličan mehanizam zbog kojeg u Srbiji tokom leta doživljavamo sve češće ekstremne pljuskove i oluje.

Ali tokom zime, događa se naizgled paradoksalna situacija: da u toplijoj atmosferi imamo više intenzivnih padavina snega.

Ovaj scenario je već predviđen i u Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, koji je Vlada Srbije usvojila krajem 2023. godine, a u kojem se navodi:

„Povećanje intenzivnih padavina u toku hladnog dela godine može prouzrokovati veće snežne padavine, ali se zbog povećanja temperature broj dana sa mogućim zadržavanjem snega (mrazni i ledeni dani) znatno smanjuje.”

U pitanju je jedna potencijalna budućnost u kojoj su sve češći upravo uslovi koji trenutno vladaju u Srbiji: veće snežne padavine, ali i njihovo kraće zadržavanje.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Milšped objavio prvi ESG izveštaj za Srbiju

Foto: Milšped Group

Implementacija solarne elektrane u logističkom centru u Krnješevcima koja je doprinela smanjenju sopstvene potrošnje električne energije iz mreža za 34 odsto, integracija zelenih tehnologija i optimizacija transportnih modela predstavljaju najznačajnije uspehe kompanije Milšped u prvom Izveštaju o održivom poslovanju za 2023. godinu.

Kao rezultat detaljne analize poslovanja Milšpeda u Srbiji, sa fokusom na ključne projekte i inicijative sprovedene tokom 2023. godine, pored konkretnih rezultata, izveštaj reflektuje strateški pristup kompanije ka odgovornom i održivom poslovanju, s ciljem dugoročnog stvaranja vrednosti za klijente, partnere i zajednicu.

„Naš prvi ESG izveštaj oslikava posvećenost kompanije da predvodi industriju ka održivoj budućnosti. Održivost nije samo naša poslovna obaveza, već i naš princip – ona je u srcu naše strategije i svih aktivnosti koje preduzimamo. Svaki korak koji preduzmemo usmeren je na stvaranje pozitivnog uticaja na zajednicu i životnu sredinu, uz obezbeđivanje najviših standarda poslovanja. Nastavljamo sa ulaganjem u inovativne zelene tehnologije, unapređenje transportnih modela kako bismo dodatno smanjili emisiju štetnih gasova, i jačanje svojih kapaciteta za doprinos održivijem društvu,” istakao je Nebojša Krivokuća, generalni direktor Milšped Group.

Foto: Milšped Group

Kompanija je postavila dugoročne ciljeve, među kojima je i povećanje upotrebe železničkog transporta kao održivog načina prevoza robe, sa planom da do 2030. godine 38 odsto obima drumskog transporta iz 2022. preusmeri na železnički saobraćaj. Pored kontinuiranih ulaganja u ekologiju i održiv razvoj, kompanija posebnu pažnju posvećuje i rodnoj ravnopravnosti i unapređenju obrazovanja svojih zaposlenih. Kroz jedinstveni MBASE Learning centar, do sada je realizovano više od 1.500 obuka, prilagođenih potrebama zaposlenih na različitim nivoima. Poseban akcenat stavljen je na specijalizovane programe namenjene ženama, čime se dodatno osnažuje njihova uloga u poslovnom okruženju, a trenutno žene čine 29 odsto ukupnog broja zaposlenih.

Na polju korporativnog upravljanja, Milšped je ostvario značajan napredak u oblasti sajber bezbednosti kroz implementaciju savremenih tehnoloških rešenja i automatizaciju ključnih poslovnih procesa. Posebna pažnja posvećena je usklađenosti sa međunarodno priznatim standardima, uključujući ISO 27001, koji garantuju visok nivo zaštite informacija, i ISO 14001, koji obezbeđuje odgovorno upravljanje uticajem na životnu sredinu.

Objavljivanjem svog prvog ESG izveštaja, Milšped potvrđuje stratešku posvećenost održivom razvoju i inovacijama koje oblikuju budućnost logističkog sektora. Kroz jasne ciljeve, konkretne rezultate i kontinuirane investicije u ekologiju, društvenu odgovornost i korporativno upravljanje, kompanija ostaje posvećena vođenju industrije ka održivijem poslovanju, postavljajući standarde odgovornosti i izvrsnosti na domaćem i međunarodnom tržištu.

Izvor: Milšped

Ekspedicija u Peruu otkrila 27 novih vrsta – skriveni dragulji biodiverziteta izašli na videlo

Foto-ilustracija: Unsplash (Trevor Cole)

Prema podacima američke Nacionalne okeanske i atmosferske administracije (NOAA), čak 95 odsto okeana i 65 odsto kopnenih površina još uvek je tajna za čovečanstvo. Zamislite, čovečanstvo se već milenijumima bavi naukom, a tek smo zagrebali površinu kada je reč o otkrivanju bića koja naseljavaju našu bogatu plavu planetu.

Naučnici procenjuju da se približno devet miliona vrsta krije u dubinama okeana, gustim šumama i zabačenim pejzažima – vrste koje nikada nismo videli, čuli ili čak zamislili. Da li su to mikroskopski organizmi sa neverovatnim sposobnostima preživljavanja, bizarne ribe koje svetle u tami, ili možda potpuno nova stvorenja sa osobinama koje pomeraju granice nauke?

Ovi neistraženi svetovi mogu sadržati odgovore na neka od najvećih pitanja čovečanstva – od razvoja novih lekova do razumevanja kako da zaštitimo našu planetu. I zato ne mogu da se ne zapitam kako bi izgledao svet u kojem smo uspeli da zavirimo u svaki kutak planete? Možda je vreme da preusmerimo pogled sa neba ka tajnama koje se kriju ispod naših nogu i talasa.

Upravo to su uradili naučnici predvođeni neprofitnom organizacijom Conservation International koji su u iscrpljujućoj ekspediciji 2022. godine identifikovali čak 27 novih vrsta u peruanskom regionu Alto Majo. Ova letnja ekspedicija, koja je trajala duže od mesec dana, otkrila je četiri nova sisara, osam riba, tri vodozemca i deset leptira. Dve godine kasnije, istraživači su objedinili saznanja o bogatom biodiverzitetu Alto Maja u izveštaju na čak 474 strane.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Conservation International (@conservationorg)

Među najspektakularnijim otkrićima je izuzetno redak miš vodozemac sa prepletenim nogama, žaba sa uskim ustima i neobična riba sa grudvastom glavom, čija funkcija i dalje predstavlja misteriju za naučnike.

Vodozemac miš pripada jednoj od najređih grupa poluvodenih glodara na planeti. Ove tajanstvene životinje naučnici su do sada posmatrali samo nekoliko puta, pa je njihov pronalazak u šumama Alto Maja predstavljao pravi podvig. Nažalost, specifično močvarno stanište ove vrste već je kritično ugroženo usled širenja poljoprivrede, što miša vodozemca uskoro može staviti na listu ugroženih životinja.

Od ukupno 2.046 zabeleženih vrsta, ekspedicija je identifikovala 49 ugroženih vrsta koje se nalaze na listi Međunarodne unije za očuvanje prirode. Neke od njih, poput peruanskog žutorepog vunastog majmuna, kritično su ugrožene i žive isključivo u ovom regionu.

Istraživači su identifikovali i pet vrsta malih, neletećih sisara koje su endemske za Alto Majo. Tu su, na primer, Ruterova torbarska lasica, zlatni poljski miš i peruanski miš penjač. Osim toga, pronađena je i do sada nepoznata patuljasta veverica, koja bi mogla pripadati novom rodu nakon što se izvrši taksonomska analiza.

Ova otkrića nisu samo podsetnik na fascinantno bogatstvo života koje nas okružuje, već i ozbiljno upozorenje o posledicama našeg odnosa prema prirodi. Svaka nova vrsta koju otkrijemo osvetljava deo sveta koji nam je do tada bio skriven, ali istovremeno postavlja pitanje koliko dragocenih života možda nestaje pre nego što ih uopšte upoznamo. Zagađenje životne sredine, ubrzano krčenje šuma i klimatske promene ugrožavaju ekosisteme širom planete, dovodeći mnoge vrste na ivicu opstanka.

Ako ne znamo koje sve vrste postoje, kako možemo razumeti kakav efekat na njih imaju različite vrste zagađenja? Svaka vrsta, čak i najmanja i naizgled nevažna, igra jedinstvenu ulogu u složenom ekosistemu naše planete. Gubitak jedne vrste može pokrenuti lančanu reakciju koja narušava ravnotežu prirode, utičući i na naš opstanak.

Otkrića iz Alto Maja podsećaju nas da, pored zaštite poznatih vrsta, moramo razmišljati i o onima koje još nismo otkrili – nepoznatim čuvarima ravnoteže naše planete. Da bismo ih sačuvali, neophodno je uložiti još veći napor u borbu protiv zagađenja, održivo upravljanje resursima i očuvanje prirodnih staništa.

Milena Maglovski

Ugroženo Baltičko more – Porast bakterija i smanjenje kiseonika zabrinjavaju naučnike

Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

Baltičko more predstavlja ekosistem koji je pretrpeo vrlo značajne promene usled čovekovog delovanja, zbog čega su njegova funkcionalnost i biološka ravnoteža ugroženi. Među najvećim negativnim uticajima ističu se eutrofikacija, zagađenja, klimatske promene i prekomerno iskorišćavanje resursa.

Istraživači sa GEOMAR Helmholtz centra za okeansko istraživanje u Kilu sproveli su istraživanje koristeći dugoročne podatke sa vremenske stanice Boknis Eck kako bi proučili promene u uslovima životne sredine između 1991. i 2019. godine. Njihova otkrića, koja uključuju značajne promene temperature i nivoa kiseonika, objavljena su u časopisu Scientific Reports.

Analizom podataka u jugozapadnom Baltičkom moru, uključujući merenja rastvorenog organskog ugljen-dioksida (oblika ugljen-dioksida prisutnog u vodi) i azota, koji je ključna hranljiva materija za mikroorganizme, kao i podataka o bakterijama i njihovom rastu, istraživači su primetili da proizvodnja bakterija raste tokom leta. Do ovoga posebno dolazi nakon prolećnog cvetanja fitoplanktona.

Pročitajte još:

Porast broja bakterija može ugroziti druge organizme u ekosistemu, jer bakterije troše hranljive materije iz vode, smanjujući njihovu dostupnost za ostale vrste. Još jedna posledica ljudskog uticaja jeste porast temperature vode, naročito tokom leta, što dodatno jača njenu stratifikaciju. Pojašnjenja radi, dolazi do zagrevanja površinskog sloja vode, čime se on odvaja od dubljih, hladnijih slojeva. Upravo ovakvi uslovi dodatno pogoduju razvoju bakterija.

Dalje, bakterije pored hranljivih materija, koriste i kiseonik iz gornjeg sloja vode, čime se smanjuje nivo kiseonika u ostalim slojevima. Ovo smanjenje može da nanese ozbiljnije negativne posledice za živi svet. Istraživanja pokazuju da i pored napora za obnovu ekosistema, dolazi do sve većeg porasta prisutnosti bakterija.

Ovakve promene utiču i na zdravlje obalnih ekosistema koji su važni za ublažavanje uticaja klimatskih promena. Zbog toga istraživači naglašavaju hitnu potrebu za snažnijim naporima u očuvanju ovih ugroženih ekosistema.

Katarina Vuinac

Mašinstvo nije „muška“ profesija

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, medij koji podržava veću zastupljenost i vidljivost žena u industriji zelene energije, ujedno podržava i kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi Izvori Energije Srbije. Reč je o seriji intervjua sa istaknutim ženama iz ove oblasti, kako bi ohrabrio mlade žene da se obrazuju i započnu karijere u sektoru obnovljivih izvora.

Još kao devojčica, Jelica Pešić je volela da posmatra stvari oko sebe i razmišlja kako one funkcionišu. I danas pamti kako je u dvorištu u rodnoj Novoj Varoši satima mogla da gleda kada neko popravlja razne uređaje i mašine. Zato i ne čudi što je želela da postane mašinski inženjer – uprkos negativnim komentarima samo zato što je žena.

Na njih se, srećom, nije obazirala, pa je danas ova mlada Novovarošanka samostalni inženjer za mašinsko održavanje hidroelektrana u EPS-u. U razgovoru za portal OIE Srbija otkriva zašto je odlučila da se po završetku fakulteta vrati u Novu Varoš, koliko joj lično znači projekat revitalizacije HE „Bistrica“ i zašto bi mladima preporučila da karijeru grade u svetu hidroenergetike i obnovljivih izvora energije.

Još od malih nogu zainteresovao Vas je svet mašina i tehnike. Ko je negovao ta Vaša interesovanja koja se uglavnom vezuju za dečake?

– U mojoj porodici svi su imali sklonosti ka tehničkim naukama. Mašinstvo posmatram kao jedan vid umetnosti. Svaka mašina stvara svoj pravac u toj umetnosti, a tehnika je unapređuje. Kao mala volela sam da posmatram stvari oko sebe i razmišljam o tome kako nešto funkcioniše. To su možda i bile prve iteracije koje su me uvodile u svet mašinstva. Pamtim kako sam stalno gledala kada neko popravlja razne uređaje i mašine, bilo u našem ili komšijskom dvorištu. Bila sam u stanju da popravku gledam satima. To me je odvajalo od druge dece, naročito devojčica jer su one imale druga interesovanja. Još tada sam želela da mašine i njihov rad potpuno upoznam i želela sam da postanem mašinski inženjer.

Završili ste srednju Tehničku školu u Novoj Varoši, a zatim, kao đak generacije upisali Mašinski fakultet, smer hidroenergetika, gde ste takođe proglašeni za najboljeg studenta. Da li ste se tokom školovanja susretali sa predrasudama da ste izabrali „mušku“ profesiju?

– Ne mislim da je mašinstvo „muška“ profesija. Naprotiv. Žene se i te kako dobro snalaze u svim granama mašinstva, ravnopravno sa muškarcima. Podjednako se trudimo da svoj posao radimo najbolje što umemo. Kada sam izabrala da mašinstvo bude moj poziv, bilo je i negativnih mišljenja i komentara baš zato što sam žena. Međutim, ni tada, a ni sada, ne marim za takve komentare. Ljubav i motivacija koje i dan danas gajim prema svojoj profesiji, bile su mnogo snažnije. Sada, posle završenih studija, sa ponosom kažem da sam inženjerka mašinstva.

Pročitajte još:

Nakon fakulteta, vraćate se u rodni grad i zapošljavate u EPS-u, u hidroelektrani „Bistrica“. Šta je presudilo da donesete tu odluku, pomalo neobičnu za mladu osobu jer odlazite iz Beograda i zapošljavate se u javnom preduzeću?

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)

– Izabrala sam smer hidroenergetika, što je značilo da sam želela da radim ili u samoj hidroelektrani ili u postrojenju koje je vezano za pumpe i ventilatore. Imala sam razne ponude za posao, čak i za rad na fakultetu, ali moje srce je želelo u Novu Varoš. Hidraulička snaga vodenih tokova Uvca zajedno sa znanjima stečenim na katedri za hidroenergetiku bili su prekretnice u mom životu da se vratim u svoj rodni kraj i zaposlim se u „Elektroprivredi Srbije“. Želela sam da svoje znanje poklonim svom gradu, mojoj Novoj Varoši. Život ovde je nekako drugačiji, mirniji. Nakon završenih poslovnih obaveza dovoljno vremena može da se iskoristi i da naučite nešto novo, da se posvetite porodici, druženju… Beograd je za mene bio previše dinamičan, više mi prija mirnije okruženje.

Očekuje nas revitalizacija HE „Bistrica“. Koliko je to za Vas lično značajno i na koji način ćete učestvovati u tom projektu?

– Da, tako je. Na projektu revitalizacije HE „Bistrica“ usavršiću znanja stečena na fakultetu, ali i moći praktično da ih primenim. Za mene će ovaj projekat biti od velikog značaja i postaće bitna referenca u mojoj inženjerskoj karijeri. Kao inženjerka koja trenutno radi na HE „Bistrica“ učestvovaću u razmeni znanja sa kolegama iz oblasti mašinstva kako bi projekat bio u velikoj meri optimalniji.

Šta učite od žena inženjera u EPS-u? Da li Vas starije koleginice upozoravaju da ćete morati više da se dokazujete samo zato što ste žena?

– U objektima Limskih hidroelektrana sarađujem sa inženjerkom građevinarstva i, naprotiv, nema potrebe da se dokazujemo, dela govore za nas. Ravnopravno delimo mišljenja sa kolegama inženjerima i činjenica da smo žene ne utiče na izgradnju naše inženjerske karijere. Imam odlična iskustva radeći u „Elektroprivredi Srbije“ i velika mi je čast i zadovoljstvo da sam deo jednog tako dobrog kolektiva. Od kolega imam neizmernu podršku i pomoć, trudili su se da me upoznaju kako sa mašinskim, tako i sa elektro delom postrojenja. Baš sam zadovoljna i sa radošću odlazim na posao, ima li šta lepše od toga. Investiranje u kadrove je najbitnije ulaganje u jednom preduzeću. Motivisanje mladih inženjera da svoju karijeru grade u najvećoj domaćoj energetskoj kompaniji, da ostanu u svom gradu, svojoj zemlji, preuzmu odgovornost, jeste ono što sigurno donosi dobar rezultat.

Šta biste poručili nekim mladim devojkama iz malih gradova – da li da studiraju mašinstvo i tehničke nauke i karijeru grade u svetu hidroenergije i obnovljive energije?

– Mladim budućim studentkinjama najpre bih poručila da slede svoje snove, da uče, usavršavaju se i ne odustaju od svojih ciljeva. Tokom studija naučila sam da redovan rad i istrajnost pobeđuju i da će se sav uloženi trud isplatiti jednog dana. Svet hidroenergetike i obnovljivih izvora energije sa inženjerima stvara sponu ojačanu znanjem, radom, inovacijama, stvara spoj sa prirodom. Zbog toga bih svim mladim devojkama preporučila da studiraju mašinstvo i tehničke nauke.

Izvor: OIE Srbija

Usavršavanje domaćih naučnika u Kini

Foto-ilustracija: Unsplash (Hike Shaw)

U okviru jačanja međunarodne saradnje u oblasti zelenih tehnologija, u Beogradu je održan sastanak predstavnika Srbije i Kine. Na sastanku je razgovarano o budućem boravku srpskih naučnika u Kini, koji će imati priliku da istražuju i razvijaju nove tehnologije u oblasti zelene energije. Inicijativa je deo šireg programa koji podstiče razmenu znanja i iskustava između dve zemlje u cilju rešavanja globalnih izazova kao što su klimatske promene.

Program je pokrenut nakon zvanične posete predsednika NR Kine i podrazumeva saradnju na projektima koji obuhvataju ne samo zelenu energiju, već i biomedicinu, nove materijale, poljoprivredu i proizvodnju hrane.

Pročitajte još:

Saradnja na ovim projektima omogućava srpskim naučnicima da se upoznaju s najnovijim dostignućima u ovoj oblasti i da svoja znanja primene na lokalnom nivou, čime se doprinosi smanjenju ekološkog otiska i promociji održivih praksi. Ambasador Kine naglasio je značaj ovakve saradnje za mir i ekonomski razvoj u svetu, ističući da su nauka i tehnološki napredak ključni za rešavanje globalnih izazova.

Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija raspisalo je javni poziv za prijavu mladih istraživača, koji će u naredne tri godine provesti između šest i dvanaest meseci u kineskim naučnim institucijama, radeći na strateškim inovacionim projektima.

Energetski portal

Rekordna potrošnja uglja – da li “energent prošlosti” ima budućnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Svetska potrošnja uglja ove godine povećena je na rekordnih 8,77 milijardi tona, prema izveštaju Međunarodne agencije za energiju. Željko Marković, energetski analitičar, izjavio je za RTS da osetniji pad potrošnje tog energenata možemo da očekujemo od 2030. godine, kao i da je potražnja sada na vrhuncu.

Ugalj često nazivaju “energentom prošlosti”, ali globalna potražnja za njim ponovo raste.

„Tranzicija ide svojim tokom. Uvode se obnovljivi izvori energije, ali zemlje sa velikim privredama, poput Kine i Indije, i dalje koriste dosta uglja u poređenju sa Evropom, gde se potrošnja smanjuje”, ističe Marković.

Pročitajte još:

Termoelektrane kao strateška rezerva

Marković podseća da Kina sprovodi dekarbonizaciju i gradi 26 nuklearnih elektrana.

„Osim prelaska na nuklearno gorivo, Kina je jedan od lidera u izgradnji obnovljivih izvora energije, poput solarnih i vetroelektrana”, kaže Marković.

Prema njegovim rečima, Nemačka je proizvodila mnogo energije iz uglja, ali je taj kapacitet polako gašen. Marković podseća da Nemačka, ipak, termoelektrane koristi kada dođe do krize u snabdevanju strujom.

„To se zove strateška energija. Predlagali smo da i u našoj tranziciji imamo takve pogone u strateškoj rezervi, koja košta jer moraju uvek biti spremni”, navodi Marković.

Sa druge strane, kaže, i problem sa snabdevanjem gasom u Evropi izazvao je da elektrane u Nemačkoj nastave sa radom, budući da se gas vidi kao prelazni energent, koji ima manju emisiju štetnih gasova u atmosferu od sagorevanja uglja.

„Gas bi trebalo da nam pomogne do 2050. godine da pređemo sa fosilnih goriva. Suviše intervencija na tom tržištu ne može da urodi plodom jer ono mora da funkcioniše po svojim principima”, ukazuje Marković.

Izvor: RTS

Kina otvorila prvi auto-put sa nultom emisijom ugljenika

Foto-ilustracija: Freepik (4045)

Kina je zvanično u rad pustila Jinan-Hefei (G35), svoj prvi auto-put sa nultom emisijom ugljenika. Ovo je značajan korak prema razvoju održive transportne infrastrukture, a auto-put proširen je na 152,7 kilometara.

Proširen na osam traka, omogućiće kretanje od 120 km/h, a opremljen je i sa tri servisne stanice, dve parking zone i deset naplatnih rampi, prenose svetski mediji.

Smanjenje emisije ugljen-dioksida ostvareno je primenom naprednih tehnologija i sistema obnovljive energije. Iako auto-put godišnje proizvodi oko 13.600 tona CO2, upotrebom čistih tehnologija moguće je smanjiti emisije za količinu koja premašuje onu koju auto-put generiše, odnosno do 22.500 tona. Na taj način, ove tehnologije ne samo da kompenzuju emisije auto-puta, već imaju i veći kapacitet za smanjenje ugljeničnog otiska.

Govoreći o ovakvoj tehnologiji, na objektima u servisnim zonama auto-puta, naplatnim rampama, prilaznim putevima i nasipima, postavljeni su solarni paneli. Postoje i solarne nadstrešnice koje omogućavaju punjenje vozila.

Pročitajte još:

Dalje, auto-put obuhvata i male vetroturbine, geotermalne toplotne pumpe kao i sisteme za skladištenje energije koji mogu da obezbede snagu od 9 MW, a maksimalno da skladište 18 MWh energije. Kako prenose svetski mediji, takođe postoje i mobilni sistemi za skladištenje energije koji obezbeđuju rezervno napajanje za mikromrežu.

Ovim projektom obuhvaćena su i dodatna unapređenja u pogledu energetske efikasnosti, što podrazumeva i sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, proširenje zelene površine i drugo.

Pored navedenog, autoput koristi i druge napredne tehnologije, poput onih za praćenje stanja auto-puta, kojima se prikupljaju podaci u realnom vremenu i efikasnije pristupa rešavanju problema.

Podaci pokazuju da Kina godišnje gradi oko 6.000 kilometara i modernizuje 3.000 kilometara auto-puteva. Primena ovakvih projekata ima veoma važnu ulogu u postizanju ciljeva zelene energije i smanjenja emisija.

Energetski portal

Vlada Slovenije usvojila Sveobuhvatni nacionalni energetski i klimatski plan

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Ghisletti)

Vlada Republike Slovenije usvojila je ažurirani Sveobuhvatni nacionalni energetski i klimatski plan (NEPN 2024) kojim je do 2030. postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije gasova staklene bašte, veću energetsku nezavisnost i ubrzani prelazak na čistu energiju.

Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku saopštilo je da novi plan uključuje mere koje će osigurati održivu budućnost i energetsku sigurnost Slovenije. Ističu da je ažurirani NEPN dokaz da Slovenija odgovorno planira energetsku efikasnost i budućnost, te da će uskoro biti dostavljen na uvid Evropskoj komisiji.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Zemlja planira da smanji emisije gasova staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2033. godine dok istovremeno ubrzava korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE).

Za ažurirani NEPN izvršena je složena i zahtevna sveobuhvatna procena uticaja na životnu sredinu, koja ne samo da je obezbedila da Nacionalni energetski i klimatski plan nema značajnije negativne efekte na životnu sredinu, već je dodatno ojačala njegove pozitivne efekte. Na taj način, Slovenija održava ravnotežu između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine. Takođe, iz Ministarstva navode da se ažurirani NEPN zasniva na opsežnom i otvorenom dijalogu sa strukom i građanima, kao i da je Vlada od 2022. godine sprovela tri obimna seta konsultacija sa javnošću.

NEPN je postavio ciljeve i mere u svim oblastima i sektorima korišćenja energije, od poljoprivrede do šumarstva, energetike, industrije, saobraćaja, istraživanja i inovacija. Implementacija planiranih politika i mera NEPN-a doprineće manjoj finalnoj potrošnji energije, povećanju udela OIE u bruto finalnoj potrošnji energije i postizanju ciljeva Slovenije, koji dugoročno vode klimatski neutralnom društvu.

Ažurirani energetski i klimatski plan takođe adekvatno podržava odustajanje od uglja kroz razvoj drugih domaćih niskougljeničnih izvora snabdevanja električnom energijom i kroz njeno efikasnije korišćenje.

Pročitajte još:

Za ostvarnje ciljeva NEPT-a planirano 22 milijarde evra

Da bi se sprovele sve mere koje će doprineti ostvarenju ambicioznih ciljeva, biće potrebna i povećana ulaganja do 2030. godine. Procenjene ukupne investicije, koje se odnose na sprovođenje mera u scenariju sa dodatnim merama za period 2021-2030. godine, iznose oko 57 milijardi evra i pokazuju da je pred Sovenijom novi veliki investicioni ciklus. Navedena procena je napravljena za celu deceniju, ne samo od 2025. godine pa nadalje, i obuhvata i već izvršena ulaganja, ulaganja u toku i ulaganja koja nisu direktno povezana sa klimatskim merama.

Investicije koje se isključivo odnose na ostvarivanje ciljeva NEPN-a, tj. energetsko-klimatski deo investicije, iznose oko 22 milijarde evra. Najveći deo investicija biće potrebno usmeriti u mere koje se odnose na domaćinstva, kao što su energetska obnova zgrada i zamena energetskih uređaja, mreže za distribuciju i prenos električne energije, kao i proizvodnja električne energije iz OIE u domaćinstvima i industriji.

Obim ukupnih investicija u javnom sektoru u periodu 2021-2030 procenjen je na oko 6,9 milijardi evra. Ovaj iznos uglavnom uključuje investicije u železničku infrastrukturu (3,5 milijardi evra), održivu mobilnost i javne zgrade.

Ažurirani nacionalni energetski i klimatski plan sadrži i dobar pregled ekonomske procene efekata planiranih politika i mera. Oni su detaljni i relativno pouzdani u periodu do 2030. godine, dok su nakon 2030. godine ove procene samo preliminarne zbog neizvesnosti ulaznih pretpostavki (npr. troškovi novih tehnologija OIE, rezervoari za skladištenje i nivo ulaganja u nuklearne kapacitete).

Energetski portal

KLM u borbi za održivu avijaciju

Foto: KLM
Foto: KLM

Klimatske promene i globalno zagrevanje predstavljaju izazove koji zahtevaju brzu i odlučujuću akciju. Dok se borimo s njima, važno je prepoznati različite izvore zagađenja. Civilna avijacija, na primer, ima svoj deo odgovornosti, učestvujući u ukupnom zagađenju ugljen-dioksidom između dva i tri odsto. Bez ozbiljnih promena, taj udeo bi mogao porasti na čak 22 odsto do 2050. godine. Mora postojati način da se pomire čovekova prirodna želja za putovanjem i smanjenje uticaja avio-saobraćaja na klimatske promene.

S obzirom na to da je glavni uzročnik zagađenja u avio-industriji upotreba fosilnih goriva, ključno rešenje leži u smanjenju njihove upotrebe i prelasku na održiva alternativna goriva. Zapravo, sve ovo radi najstarija avio-kompanija na svetu koja i dalje leti pod svojim prvobitnim imenom, holandski KLM Royal Dutch Airlines. KLM je već dugi niz godina lider u avio-industriji kada je reč o održivosti. Umesto da razvija posebnu strategiju za održivo poslovanje, kompanija stavlja samu održivost u središte svoje poslovne strategije. Ovaj pristup omogućava joj da integriše ekološke prakse u sve aspekte svog delovanja, čime aktivno doprinosi smanjenju svog uticaja na životnu sredinu.

U FOKUSU:

Kako KLM pokušava da smanji svoj karbonski otisak i klimatski uticaj

  • OBNOVA FLOTE, jer avioni najnovije generacije troše manje goriva i samim tim emituju manje štetnih gasova. Cilj avio-kompanije jeste da do 2030. smanji relativnu emisiju ugljen-dioksida za 30 odsto, a obnova flote će omogućiti da dostigne 12 odsto od tog cilja. Zato KLM uvodi nove „erbas” letelice tipa A320/321Neo u flotu za srednje relacije, jer ovi avioni, u poređenju sa letelicama koje zamenjuju, smanjuju emisiju po putničkom kilometru za 20 odsto. Takođe, u svoju kargo flotu uvodi „erbas” letelicu tipa A350F, koja će smanjiti emisiju ugljen-dioksida kargo letova za 40 odsto na apsolutnoj osnovi.

    Foto: KLM
  • OPERATIVNE MERE, kao što su optimizacija rute, smanjenje težine i mere za povećanje efikasnosti goriva, mogu da doprinesu dva odsto postizanju projektovanog cilja za 2030. godinu.
  • KUPOVINA I KORIŠĆENJE ODRŽIVOG AVIO-GORIVA. Najvažniji činilac za smanjenje klimatskog uticaja avijacije jeste bolje gorivo: održivo avio-gorivo ili SAF (Sustainable Aviation Fuel), jer njegova upotreba može smanjiti emisiju ugljen-dioksida za čak 75 odsto u poređenju sa fosilnim gorivom. Ambicija KLM-a je da do 2030. koristi 10 odsto SAF-a na svojim letovima, a kompanija je kupovinom i različitim partnerstvima sa proizvođačima SAF-a već obezbedila neophodnu količinu ovog goriva da bude na pola puta od ostvarenja ambicije.

Kako vi kao putnik možete učestvovati u borbi za održiviju avijaciju

Jednostavno – sledeći put kad pakujete kofer, razmislite o tome da li su vam zaista potrebne sve stvari koje nosite. Takođe, prilikom rezervacije leta imate mogućnost da dobrovoljno kupite dodatnu količinu održivog goriva. Vaš doprinos se izračunava na osnovu nekoliko faktora koji utiču na emisiju ugljen-dioksida vašeg leta, kao što su tip aviona, udaljenost i faktor opterećenja.

Danas kompanija KLM Royal Dutch Airlines koristi jedan odsto održivog avio-goriva na svim letovima koji polaze iz Amsterdama. To je početak, ali uz vašu pomoć kao putnika, može učiniti i više. Svaki mali korak doprinosi većem cilju očuvanja naše planete.

KLM

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Ekološka kriza: Izlivanje mazuta u Kerčkom moreuzu

Foto-ilustracija: Unsplash (polina-grishma)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno je ekološka katastrofa pogodila Kerčki moreuz, važnu vodenu arteriju koja povezuje Crno i Azovsko more, nakon što je došlo do potonuća dva naftna tankera. Incident je doveo do izlivanja velike količine mazuta. Prema procenama, oko 3.680 tona naftnih derivata završilo je u moru, što predstavlja ozbiljnu pretnju za životnu sredinu.

Ovaj ekološki incident je posebno teško pogodio Krasnodarski kraj, naročito turistički popularnu Anapu, gde su plaže prekrivene slojem mazuta. Lokalne vlasti, uz pomoć volontera, preduzimaju hitne mere za čišćenje obala i minimiziranje štete na biodiverzitetu i privredi regiona.

Ekološke posledice su već vidljive. Pored kontaminacije tla, koja može uticati na lokalnu floru, uginuće brojnih morskih životinja,  naglašava težinu situacije. Ptičji svet takođe trpi, sa mnogim pticama koje su pronađene prekrivene naftom i koje zahtevaju hitnu intervenciju za spasavanje.

Pročitajte još:

Krasnodarski guverner izrazio je zabrinutost zbog trajnog zagađenja koje može imati dugotrajne posledice za ekosistem Crnog mora i pozvao je na brze i efikasne akcije na čišćenju kako bi se sprečilo dalje širenje kontaminacije. Ekonomski uticaj je takođe značajan, s obzirom na to da je region visoko zavistan od turizma, koji je sada direktno ugrožen.

Ovo je svojevrsni podsetnik na potrebu za boljim regulacijama u transportu naftnih derivata, kao i za brže reagovanje u slučaju ekoloških nesreća, kako bi se očuvala prirodna bogatstva.

Energetski portal

Guča – nova kotlarnica na ekološki prihvatljiviji energent

Foto-ilustracija: Pixabay

U stacionaru Doma zdravlja Guča, u rad je puštena nova kotlarnica koja će od sada da koristi ekološki prihvatljiviji energent, čime će se značajno unaprediti kvalitet vazduha u ovom delu Guče.

Tom prilikom, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine rekla je da su projekti zamene starih kotlarnica na ugalj deo šireg seta mera za bolji kvalitet vazduha, koji Ministarstvo realizuje širom Srbije.

„To znači da pacijenti, lekari i medicinsko osoblje, kao i građani koji žive u centru Guče gde je objekat smešten, već od danas mogu da računaju na bolji kvalitet vazduha u ovoj zoni, jer više nema crnog dima koji je smetao građanima svake grejne sezone”, rekla je ministarka.

Kako je podsetila, ovo nije jedini projekat zamene kotlova koji je realizovan u ovoj opštini. U prethodne četiri godine u opštini Lučani ukupno je uloženo oko 55 miliona dinara za projekte zamene kotlova.

Pročitajte još:

Ministarka je navela da je zamenjena kotlarnica u toplani koja sada greje na gas 180 stanova u devet stambenih zgrada u centru Guče.

Ekološki prihvatljivije kotlove uskoro će imati i OŠ „Milan Blagojević” u Lučanima, čime će se, kako je navela, popraviti uslove boravka za 420 učenika i njihove nastavnike, jer će se i ova škola grejati na gas.

Ministarka se zahvalila opštinskom rukovodstvu što su slušali šta su potrebe građana i u skladu s tim, kandidovali projekte.

Istakla je da su za narednu godinu obezbeđena unačajna sredstva za nastavak realizacije ovakvih projekata i pozvala je lokalne samouprave da ih spremaju, jer će novi javni konkursi biti raspisani početkom sledeće godine.

Energetski portal

Javni poziv za podsticaje za premiju osiguranja nekoliko kategorija u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay (Lichtsammler)
Foto-ilustracija: Unsplash (evangelos-mpikakis)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, objavilo je Javni poziv poljoprivrednicima za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za upravljanje rizicima u poljoprivredi. Ovi podsticaji se odnose na premije osiguranja useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja za 2024. godinu.

Zahtevi za podsticaje mogu se podneti od 24. do 31. decembra 2024. godine, putem elektronske platforme eAgrar, na portalu ePodsticaji.

Pravo na podsticaje imaju poljoprivrednici koji su od 16. novembra prethodne do 15. novembra tekuće godine, kod osiguravajućeg društva, osigurali svoje proizvode od rizika. To uključuje ratarske, povrtarske i voćarske kulture, vinovu lozu, hmelj, kao i rasadnike i životinje.

Maksimalan iznos podsticaja koji se može ostvariti po jednom zahtevu za jednu kalendarsku godinu iznosi 2.500.000 dinara.

Detalje i uslove Javnog poziva možete pronaći OVDE.

Pročitajte još:

Osim toga, kako smo pisali, raspisan je treći javni poziv za podnošenje zahteva za IPARD podsticaje u okviru IPARD III programa, čime je obezbeđena nova šansa za unapređenje agrosektora. Kroz IPARD III Finansijski sporazum, koji je potpisan između Vlade Srbije i Evropske komisije, za poljoprivredu i ruralni razvoj opredeljeno je 288 miliona evra.

Poziv će biti otvoren od 23. decembra 2024. do 24. januara 2025. godine, i biće usmeren na investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Cilj je nabavka nove opreme, mašina i mehanizacije, izuzev investicija u izgradnju i nabavku novih traktora.

Sredstva koja su opredeljena za ovaj poziv iznose 1.688.641.333,72 dinara.

Podsticaji pokrivaju sektore mleka, mesa, voća, povrća, žitarica, industrijskog bilja, grožđa, jaja i ribarstva, a visina podsticaja varira od 60 do 75 odsto prihvatljivih troškova investicije.

Energetski portal

Saradnja PKS-FDU: Povezivanje poslovne zajednice, ekologije i kreativne industrije

Foto: Wikipedia/Leontije Mirotvorac
Foto: EP

Između Privredne komore Srbije i Fakulteta dramskih umetnosti potpisan je Memorandum o saradnji. Profilisana institucija koja podržava zelenu transformaciju, kako je dekan Fakulteta dramskih umetnosti opisao Privrednu komoru Srbije, odlučila je da podrži program koji predstavlja jedan vid decentralizacije kulture, koji je počeo kao mala ideja, a za cilj ima širenje svesti o značaju prirode i životne sredine.

Snažna podrška inicijativama koje povezuju poslovnu zajednicu, lokalni razvoj i teme od javnog interesa, poput ekologije i održivog razvoja, pokazala se kao izuzetno važna. Iako su konferencije i formalna predavanja koristan način informisanja, prisutni na potpisivanju sporazuma o saradnji, istakli su da najširu publiku najviše privlače kreativni formati, poput filmova, fotografija i umetničkih događaja. Upravo ovakvi sadržaji efikasnije bude svest o značaju zaštite životne sredine i društvene održivosti.

U tom duhu, odličan primer koji je predstavljen, jeste Festival Bistre reke na Staroj planini, u mestu Temska, koji je počeo kao mala lokalna manifestacija, a zatim je prerasao u ozbiljan međunarodni događaj posvećen ekološkim temama, životu lokalne zajednice i održivom razvoju.

Reč je o festivalu kratkometražnog dokumentarnog filma koji su inicirali profesori i studenti Fakulteta dramskih umetnosti sa željom da osnuju mesto susreta za profesionalce i studente koji će se takmičiti u odvojenim kategorijama i međusobno ocenjivati. Ekološka orijentacija festivala ogleda se kroz izbor filmova ali i kroz prostor održavanja. Festival se održava u napuštenom bioskopu u selu Temska, na podnožju Stare planine, poznate po čistim i brzim rekama, stogodišnjim šumama i ljudima bistrog uma i širokog srca. Za studente i autore dokumentarnih filmova festival je prilika da kroz svoje radove podignu svest o očuvanju prirode i kulture. Festival u Temskoj na Staroj planini nudi dve selekcije filmova – studentske i profesionalne. Za vrlo kratko vreme, od prve godine kada je bilo preko 200 prijavljenih filmova, prošle godine festival je dostigao 1212 prijavljenih filmova, dok se do kraja januara očekuje oko 2000 pripremljenih filmova za naredni festival.

Iako održivost i tehnološki napredak danas jesu vidljivi i u poslovnom sektoru, ipak, obrazovne ustanove kao što je Fakultet dramskih umetnosti ne nastupaju komercijalno, već se trude da dele znanje i ohrabre mlade profesionalce da se bave problemima koji se tiču zaštite životne sredine, i da probiju teme zelene tranzicije i u sektor kulture.

Foto-ilustracija: Unsplash (Avel Chuklanov)

Logičan sled bio je da studenti počnu da snimaju sami filmove na terenu, zbog čega je osnovan filmski kamp, gde za samo sedam dana pre samog festivala, studenti snimaju kratke dokumentarce inspirisane lokalnim stanovništvom, običajima i prirodom tog kraja. Brz napredak i sve veći broj učesnika iz raznih zemalja (Nemačke, SAD-a, Japana, Rusije, Slovačke, Meksika i drugih) jasno pokazuju kako ovakve manifestacije mogu u kratkom roku da izgrade i međunarodnu saradnju.

Istovremeno, festivali i kulturni događaji ove vrste predstavljaju mesto susreta za različite partnere, od međunarodnih organizacija poput WWF-a do lokalnih kompanija. Na taj način svi oni mogu da uoče koliko su očuvani prirodni resursi važni, ne samo za životnu sredinu već i za poslovnu održivost. Brojni evropski fondovi i međunarodni konkursi u svojim kriterijumima sve češće zahtevaju poštovanje ekoloških standarda, što otvara novu priliku za saradnju između umetničkih, naučnih i poslovnih institucija.

Plan je da se u budućnosti nastavi sa sličnim aktivnostima, između ostalog i postavljanjem solarnih panela i primenom drugih energetskih rešenja na fakultetima, kako bi se oni predstavili kao primer dobre prakse na nacionalnom i regionalnom nivou. Saradnja sa lokalnim samoupravama, kompanijama i različitim organizacijama takođe bi mogla da doprinese daljem razvoju festivala i pokretanju novih kulturnih manifestacija, sve u cilju podizanja svesti o važnosti biodiverziteta i održivog korišćenja prirodnih resursa.

Milica Vučković

EBRD podržava izgradnju najveće vetroelektrane u Africi

Foto-ilustracija: Pixabay (n-k)

Afrika će dobiti svoju najveću vetroelektranu, a gradiće se u Egiptu, u oblasti Zaliva Suec. Vetroelektrana će imati instalirani kapacitet od 1,1 GW i očekuje se da će godišnje proizvoditi više od 4.300 GWh električne energije. Osim što je ovo značajno za razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku sigurnost, projekat će doprineti i klimatskim ciljevima, smanjujući emisije ugljen-dioksida za više od 2,2 miliona tona godišnje.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržala je ovaj projekat organizovanjem sindiciranog zajma u iznosu od 275 miliona američkih dolara. Ovakav zajam predstavlja oblik finansiranja u kojem više banaka ili finansijskih institucija udružuju sredstva kako bi se obezbedio veći zajam.

Projekat vetroelektrane deo je programa Nexus vode, hrane i energije (NWFE), koji je Egipat predstavio na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2022. godine (COP27). Ovaj program povezuje tri ključna sektora kako bi se obezbedila održivost i otpornost na klimatske promene. EBRD je preuzeo vođstvo u razvoju energetskog dela programa, a ova vetroelektrana predstavlja jedan od prvih većih projekata u okviru ovog segmenta programa NWFE.

Pročitajte još:

Egipat je jedan od osnivača EBRD-a, a kako je istakla Rania A. Al-Mashat, ministarka planiranja, ekonomskog razvoja i međunarodne saradnje Egipta i guvernerka EBRD-a za Egipat, ova zemlja posvećena je unapređenju svojih ciljeva u oblasti OIE, sa ciljem da do 2030. godine 42 odsto energetskog miksa dolazi iz ovakvih izvora.

Kako je dodala, do sada je obezbeđeno finansiranje za projekte sa kapacitetom od 4,7 GW, a nastaviće zajedno da rade kako bi ispunili ciljeve programa za smanjenje potrošnje goriva u Egiptu i kako bi se proširili projekti čiste energije.

Energetski portal