Home Blog Page 112

Novom saobraćajnicom Šabac-Loznica, za sat vremena brže od Beograda do Sarajeva

Foto: Slobodan Miljević-Vlada RS

Juče je svečano otvorena nova saobraćajnica Šabac-Loznica, koja spaja Mačvu i Podrinje. Njena dužina iznosi 54,5 kilometara i predstavlja najdužu deonicu koja se odjednom otvara.

Saobraćajnica će od danas biti otvorena i za saobraćaj, a njome će se put između Beograda i Sarajeva skratiti za sat vremena vožnje, zato što će se iz Beograda do Loznice stizati za sat i 15 minuta.

Brza saobraćajnica Šabac–Loznica deo je projekta izgradnje auto-puta Ruma–Šabac–Loznica. Kada je u pitanju deo Šabac–Loznica, projektovano je 13 mostova, 17 malih mostova-propusta, 16 nadvožnjaka i četiri denivelisane raskrsnice u Majuru, Slepčeviću, Petlovači i Prnjavoru.

Između Šapca i Loznice će se, nakon izgradnje ove deonice, putovati najduže pola sata, umesto sat vremena.

Foto: Slobodan Miljević-Vlada RS

Izgradnja auto-puta Ruma–Šabac i brze saobraćajnice Šabac–Loznica jedan je od prioritetnih zadataka u drumskom transportu, s obzirom na to da je reč o projektu koji je važan za razvoj i povezivanje Srema, Mačve i zapadne Srbije i Vojvodine, ali i ovog dela Srbije sa regionom, pre svega sa BiH.

Kako je navedeno na sajtu Vlade, uskoro će biti ugovorena izgradnja i brze saobraćajnice od Loznice preko Banje Koviljače do Malog Zvornika, čime će biti spojen taj deo zapadne Srbije sa Loznicom.

Pored toga, prošle nedelje je pušten u saobraćaj prvi deo Moravskog koridora, od Kruševca do Vrnjačke Banje, u dužini nešto većoj od 30 kilometara, a uskoro će biti završena i poslednja deonica koja spaja Valjevo sa auto-putem Miloš Veliki, u dužini od skoro šest kilometara.

Pročitajte još:

Do kraja 2026. godine biće završen i Fruškogorski koridor, koji će spojiti Rumu i Novi Sad. Takođe, do kraja 2025. završava se deonica Slepčević–Badovinci, odnosno Pavlovićev most, u dužini od 15 kilometara.

Prema rečima Miloša Vučevića, predsednika Vlade Republike Srbije, očekuje se da će do leta sledeće godine biti spojena Požega sa Čačkom, odnosno, da će postojati auto-put od Beograda do Požege. Dodao je da je Munjino brdo bio najizazovniji geološki deo te deonice između Pakovraće kod Čačka i Požege.

Nakon završetka te deonice, put će se nastaviti dalje prema Ivanjici, odnosno Arilju i Dugoj Poljani, nakon čega se očekuju razgovori sa Crnom Gorom o tome da li će oni nastaviti svoj auto-put prema granici sa Srbijom.

Crna Gora, kako je rekao, ima plan da gradi auto-put od Andrijevice do srpsko-crnogorske granice, a zadatak Srbije je da od Duge Poljane ide ka granici sa Crnom Gorom. Praktično, time bi se stvorio auto-put od Beograda do Podgorice, odnosno do crnogorske obale.

Energetski portal

Ukrajina i Slovačka otvorile „energetski front” – hoće li ponovo proraditi gasovod “Jamal-Evropa”

Foto-ilustracija: Unsplash (helio-dilolwa)

Ukrajina je potvrdila da će 1. januara u sedam sati ujutru obustaviti tranzit ruskog gasa preko svoje teritorije. Zbog jake zime evropska skladišta se ubrzano prazne i neizvesnost snabdevanja Evrope je sve veća. Pitanje je gde se mogu nadomestiti količine koje su stizale iz Rusije. Međusobnim optužbama Ukrajina i Slovačka su otvorile novi energetski front.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ukrajina je ostala kategorična u stavu da neće nastaviti tranzit ruskog gasa evropskim potrošačima. Slovačka je prva koja će osetiti posledice te odluke te najavljuje da će od januara adekvatno odgovoriti Kijevu – i to prekidom izvoza struje.

„Obustava isporuka ruskog gasa preko Ukrajine, naredne dve godine Evropsku uniju koštataće 120 milijardi evra – oko 50 milijardi u gasu, a još 70 milijardi evra u električnoj energiji koja se proizvede u elektranama na gas. To će dovesti do skoka cena gasa u Evropi, što će dodatno oslabiti evropsku ekonomiju”, kaže Robert Fico, premijer Slovačke.

Ukrajina koja je već uvela redukcije struje optužuje slovačkog premijera da pomaže Rusiji i poručuje da je dobila još jednu pobedu na energetskom frontu jer im je stigla prva isporuka američkog tečnog gasa preko grčkog terminala.

Pročitajte još:

„Izgleda da je Putin dao naređenje Ficu da otvori drugi energetski front protiv Ukrajine na račun interesa slovačkog naroda. Ficove pretnje, da će Ukrajini prekinuti snabdevanje električnom energijom ove zime dok Rusija napada ukrajinske elektrane i energetsku mrežu, mogu se objasniti samo time”, rekao je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na platformi Iks.

Iz Rusije saopštavju da je prekid trazita odluka Ukrajine i da su spremni da isporuke obnove gasovodom Jamal Evropa koji ne radi od marta 2022. a bio je glavni pravac snabdevanja Poljske i Nemačke. To je i prvi gasni pravac koji je zavrnuo slavine za ruski gas.

„Poljska je zatvorila rutu kroz svoju teritoriju, zove se Jamal-Evropa – tamo je aktivna trasa, niko je za razliku od Severnog toka nije uništio, nema nikakvih eksplozija. Oni mogu da rade, samo treba pritisnuti dugme i to je to. Uključite je sutra i mi ćemo isporučivati”, kaže ruski predsednik Vladimir Putin.

Inače, od Nove godine ruski gas neće teći ni u Moldaviju koja takođe nije obnovila ugovor sa „Gaspromom”. Zbog neizvesnosti u snabdevanju energijom Moldavija je već uvela dvomesečno vanredno stanje i donela mere za smanjenje potrošnje električne energije, koje uključuju i restrikcije.

Izvor: RTS

I pored rekordnih 65,5 GW novog solarnog kapaciteta u EU, rast je značajno usporio

solarne energije 2025
Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Evropska unija je u 2024. godini instalirala rekordnih 65,5 GW solarnog kapaciteta. Ipak, podaci novog izveštaja SolarPowerEurope pokazuju da je došlo do značajnog usporavanja rasta. Preciznije, u ovoj godini rast je iznosio svega 4,4 odsto, dok je u prethodnim godinama bio u opsegu od 41 do 53 odsto.

U prethodnoj godini instalirano je 62,8 GW, što znači da je u 2024. instalirano za svega 2,7 GW više.

Najveći deo, više od dve trećine, ukupnih solarnih kapaciteta u Evropskoj uniji i dalje se nalazi na krovovima, ali je tržišni udeo velikih solarnih elektrana porastao. Ističe se da je napredak rasta u budućnosti doveden u pitanje zato što se smanjuju podsticaji za krovne instalacije, a takođe postoji i nedostatak fleksibilnosti u elektroenergetskom sistemu. Pored toga, kao razlog smanjenja rasta navodi se i stabilizacija cena energije.

Iako je Evropska unija uvela važne politike, poput Direktive o obnovljivoj energiji (RED III) i plana REPowerEU, njihova implementacija nije dovoljno brza. Štaviše, RED III je do sada u potpunosti sproveden samo u jednoj zemlji.

Pročitajte još:

I pored toga što je cena solarnih modula drastično smanjena, za 35 odsto od početka godine, kao i smanjenja troškova instalacije, nije došlo do značajnijeg rasta. Zbog toga je došlo i do opadanja prihoda u ovom sektoru.

Do kraja 2024. godine, kako je navedeno u izveštaju Pregled tržišta solarne energije u EU za period 2024-2028, Evropska unija imaće 338 GW kapaciteta solarne energije, a pet najvećih tržišta i dalje ima više od dve trećine tržišnog udela. Posmatrajući prethodnih 10 godina, instalirani solarni kapacitet u Evropskoj uniji učetvorostručio se – sa 82 GW u 2014. na 338 GW u 2024. godini.

Kada je reč o prvih deset tržišta, samo je njih pet instaliralo više solarnih kapaciteta u ovoj godini u odnosu na 2023. godinu.

Katarina Vuinac

Kada učenici kreiraju rešenje za održivi transport

Foto: Tim Moveably

Globalna borba protiv klimatskih promena vodi se na mnogo frontova, a naše glavno oružje su inovativne tehnologije, koje efikasno smanjuju emisije štetnih gasova, poboljšavaju energetsku efikasnost i nude ekološki prihvatljive proizvode i usluge. Inovatori širom sveta, predvođeni mladim talentima, prednjače u stvaranju zelenih rešenja, a među njima su i Anđela Kanjo i Filip Oketić iz Srbije, koji su odlučili da doprinesu ovom globalnom cilju kroz jedinstvenu učeničku kompaniju Moveably.

Njihova aplikacija, koja se bavi optimizacijom komunikacije između prevoznika i klijenata, nije samo poslovni poduhvat – to je rešenje koje može smanjiti emisiju štetnih gasova iz saobraćaja. Ovi mladi preduzetnici počeli su svoju avanturu kroz učenička takmičenja, a danas njihova aplikacija predstavlja inovativni način da se poboljša efikasnost u transportnoj industriji.

Priča o Anđeli i Filipu počinje u srednjoj školi, gde su oboje učestvovali na različitim takmičenjima i vannastavnim aktivnostima. Iako je njihov prvi projekat bio posvećen kulturnoj razmeni, ključna promena dogodila se kada je Anđela, uz savet svog oca, prepoznala priliku za poboljšanje procesa zakazivanja prevoznika. Tako je nastala ideja za Moveably – aplikaciju koja povezuje prevoznike i klijente putem aukcijskog sistema, omogućavajući korisnicima da biraju najpovoljnije i najefikasnije rešenje za svoje transportne potrebe.

Filip je preuzeo tehničku stranu razvoja, dok je Anđela osmislila funkcionalnosti aplikacije, koristeći osnovne alate poput papira i olovke. Njihova posvećenost i timski rad doveli su do formiranja tima od pet članova, a kasnije, zahvaljujući audiciji u školi, proširili su tim na deset osoba.

– Nama se jako svidela zamisao da imamo nešto što smo mi razvili i šta drugi mogu koristiti da olakšaju svoju svakodnevicu. Meni je lično sam početak ove priče omogućio da razvijem liderske veštine i učim o tome kako jedan tim funkcioniše, dok je Filipu doneo neverovatno iskustvo u razvoju mobilnih android aplikacija – kaže Anđela Kanjo.

U FOKUSU:

Uz Moveably do manje emisija štetnih gasova

Aplikacija predstavlja inovativno rešenje za optimizaciju transportnih usluga. Korisnici mogu uneti detalje o teretu koji žele da transportuju, a prevoznici iznose svoje ponude. Klijent zatim bira opciju koja mu najviše odgovara – bilo prema ceni, brzini ili ekološkoj efikasnosti.

Foto: Tim Moveably

Anđela ističe da konkurencija na tržištu postoji, ali da su oni identifikovali neiskorišćene mogućnosti i potencijal za unapređenje postojećih rešenja u Srbiji. Cilj im je da doprinesu boljoj organizaciji prevoza, smanjenju praznih vožnji i optimizaciji rute prevoznika, što direktno doprinosi smanjenju potrošnje goriva i emisije štetnih gasova.

– Projekat se trenutno nalazi u fazi finalizacije izrade i pripreme za izlazak na tržište. Trenutno komuniciramo sa eksternim partnerima i prevoznicima oko finalnih izmena koje oni smatraju neophodnim. Nakon toga, ulazimo u test-fazu, gde će platforma biti besplatna za prevoznike kako bismo sve isprobali i potvrdili funkcionalnost i korisnost koju donosi – objašnjava Anđela Kanjo.

Inovacija koju su osmislili Anđela i Filip ima direktan ekološki uticaj. Kroz bolje planiranje i efikasniju upotrebu transportnih kapaciteta, Moveably pomaže da se smanje nepotrebne vožnje, prazni kamioni i neefikasne rute. Ovo ne samo da štedi vreme i novac klijentima i prevoznicima već i značajno doprinosi smanjenju emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača iz saobraćaja. Optimizacija saobraćaja može postati ključna za napore Srbije da ispuni ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova u skladu sa međunarodnim sporazumima o zaštiti klime.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Vlada donela više odluka – produžena zabrana uvoza peleta

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Na sednici Vlade, doneto je više odluka, a među njima je i usvajanje Predloga zakona o dopuni Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim se poljoprivrednicima omogućava upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Preciznije, poljoprivrednici će moći da upišu katastarsku parcelu i po osnovu faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, a na osnovu posebne izjave overene kod nadležnog organa.

Takođe, usvojena je izmenjena Odluka o privremenoj zabrani uvoza peleta od drveta, čime je zabrana uvoza produžena za još tri meseca. U obrazloženju ove odluke ističe se da su, zahvaljujući prethodnoj zabrani uvoza, na tržištu postignuti određeni efekti, ali da poremećaji nisu u potpunosti otklonjeni.

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu Vlade, usvojena je i Odluka o uslovima i načinu za smanjenje carinskih dažbina na određenu robu, odnosno za izuzimanje određene robe od plaćanja carinskih dažbina u 2025. godini.

Vlada Srbije, prema Carinskom zakonu, ima ovlašćenje da propiše uslove i način primene autonomnih mera za robu koja se ne proizvodi u Srbiji, ne proizvodi u dovoljnim količinama ili ne zadovoljava potrebe domaće privrede i tržišta. Ova mera se određuje prema potrebama domaće industrije i krajem svake godine donosi se nova odluka za narednu godinu.

Pored ovih odluka, usvojene su i one u vezi sa poštanskim uslugama, programom Srbija radi i druge.

Energetski portal

ArchyEnergy 2025 – Vrhunac inovacija u arhitekturi i održivoj gradnji

Foto: ArchyEnergy
Foto: ArchyEnergy

ArchyEnergy platforma omogućava poslovno umrežavanje sa akterima u svetu arhitekture, energetske efikasnosti i održivih građevinskih inovacija. Bogat konferencijski program istražuje trendove u zelenoj izgradnji, pametna rešenja i automatizaciju savremene arhitekture, predstavljajući nove perspektive.

Dvodnevna konferencija ArchyEnergy 2025, održaće se 10. i 11. aprila 2025. godine u Master centru Novosadskog sajma.

Konferencija će pokrivati širok spektar aktuelnih tema kao što su pametno stanovanje, napredni reciklirani PVC sistemi, integracija aluminijuma u arhitekturu, specijalizovane tehnike montaže stolarije, izbor građevinskih materijala, tehnologije za termoizolaciju, kao i napredne metode projektovanja stambenih i poslovnih objekata koristeći BIM i parametrijsko modelovanje. Takođe, diskutovaće se o urbanizmu, pejzažnoj arhitekturi, enterijeru, dekarbonizaciji i očuvanju okoline.

Što se tiče programa, biće 30 izložbenih štandova otvorenih za posetioce. Događaj će privući preko 400 učesnika, a interesovanje je već veliko s obzirom na to da su prošlogodišnje ulaznice bile rasprodane dve nedelje unapred. Panel diskusije će trajati 75 minuta, a uključivaće i mogućnost postavljanja pitanja biće omogućeni putem SLIDO aplikacije.

Za više informacija i prijave posetite: www.grenef.com/konferencija

Energetski portal

Tri inovacije koje mogu transformisati industriju električnih vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (evnex-ltd)

Industrija električnih vozila (EV) često se predstavlja kao ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promena i dekarbonizacije transporta. Međutim, kako se tržište EV-a širi, postaje očigledno da sama elektrifikacija vozila nije dovoljna. Da bi električna vozila u potpunosti opravdala svoj status ekološki prihvatljive alternative, potrebno je unaprediti svaki segment njihove proizvodnje, upotrebe i zbrinjavanja.

U nastavku teksta predstavljamo tri ključne inovacije koje mogu transformisati EV sektor u još zeleniji stub globalnih napora za dekarbonizaciju čije performanse neće zaostajati za vozilima na fosilna goriva.

Natrijum-jonske baterijeLitijum-jonske baterije dugi niz godina dominiraju tržištem električnih vozila, međutim, natrijum-jonska tehnologija sve više privlači pažnju kao održiva i isplativa alternativa.

Zagovornici natrijum-jonskih baterija ističu njihove brojne prednosti: niži troškovi proizvodnje, ekološka prihvatljivost i lakša dostupnost sirovina. Nasuprot litijumu, čija nabavka i prerada mogu biti izazovni, natrijum je mnogo zastupljeniji element, čime se značajno smanjuju izazovi u lancu snabdevanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (kumpan-electric)

Pored toga, materijali za proizvodnju natrijum-jonskih baterija generalno su jeftiniji od onih za litijum-jonske baterije, što dovodi do nižih ukupnih troškova po kilovat-satu (kWh). Takođe, očekuje se da će troškovi proizvodnje ovih baterija biti stabilniji u poređenju sa litijum-jonskim tehnologijama, čime se dodatno osigurava njihova održivost na tržištu, piše Innovation News Netwotk.

Jedan od lidera u razvoju natrijum-jonske tehnologije je kineska kompanija CATL. Na nedavno održanom Svetskom samitu mladih naučnika,  glavni naučnik Vu Kai predstavio je drugu generaciju natrijum-jonskih baterija, koje će biti lansirane 2025. godine. CATL već proizvodi natrijum-jonske baterije i koristi ih u svom novom hibridnom Freevoi baterijskom paketu, koji kombinuje natrijum-jonske i litijum-jonske ćelije.

Freevoi baterija je posebno dizajnirana za električna vozila sa produženim dometom, nudeći domet veći od 400 kilometara i mogućnost ultra-brzog punjenja. Ova inovacija predstavlja značajan korak ka širenju primene natrijum-jonske tehnologije i pokazuje njen potencijal u razvoju održivijih rešenja za budućnost industrije električnih vozila.

Pročitajte još:

Solarni automobili i solarno nadstrešniceSolarni automobili predstavljaju električna vozila koja koriste solarnu energiju za direktno napajanje baterije. Ključ uspeha solarnih automobila leži u njihovoj efikasnosti i laganoj konstrukciji, koja omogućava maksimiziranje dometa sa ograničenom energijom prikupljenom od sunca.

Jedan od prvih značajnih koraka u razvoju solarnih vozila napravljen je 2013. godine, kada su studenti iz Holandije predstavili Stelu, prvi porodični solarni automobil. Stela može preći 890 km sa jednim punjenjem tokom sunčevog svetla, uz masu od svega 390 kg i solarnu mrežu kapaciteta 1,5 kWh.

Njen naslednik, Stela Luks, podigao je standard još više. Ovaj model oborio je rekord sa dometom od 1.500 km sa jednim punjenjem. Zahvaljujući izuzetnoj aerodinamičnosti (koeficijent otpora od samo 0,16) i visokoj energetskoj efikasnosti, Stela Luks pri brzini od 72 km/h praktično ima beskonačan domet tokom sunčanih dana. Prosečna porodica, koja dnevno ne prelazi 320 km, nikada ne bi morala da puni vozilo iz električne mreže, osim ukoliko ne bi želela da višak energije vrati u mrežu.

Foto: Wikimedia

Na drugoj strani sveta, američka kompanija Aptera Motors posvećena je razvoju solarnih električnih automobila namenjenih široj javnosti. Njihovi modeli su dizajnirani sa ciljem maksimalne energetske efikasnosti i pristupačnosti. Aptera automobili koriste napredne solarne ćelije koje mogu generisati dovoljno energije za vožnju i do 64 km dnevno samo na solarnu energiju, što je idealno za svakodnevne gradske relacije bez potrebe za punjenjem.

Osim solarnih automobila, tu su i solarne nadstrešnice – još jedno efikasno rešenje pogodno kako za domove, tako i za kompanije. Solarne nadstrešnice pružaju hlad i zaštitu od vremenskih nepogoda za vozila dok istovremeno obezbeđuju zelenu energiju za punjenje baterije.

Ova tehnologija postaje sve popularnija i u našoj zemlji, a brojne kompanije već su prepoznale njenu višestruku isplativost. Domaća kompanija MT-KOMEX  specijalizovana je za izgradnju stanica za punjenje električnih automobila sa sporim (AC) i brzim (DC) punjačima u kombinaciji sa nadstrešnicama ili bez. Uigran tim kompanije MT-KOMEX tu je da uvek pruži kvalitetno rešenje koje kombinuje praktičnost, efikasnost i ekološku odgovornost, osiguravajući jednostavan i siguran način za punjenje električnih vozila.

Bežično punjenje – Bežično punjenje električnih vozila (EV) predstavlja značajan korak ka pojednostavljenju i unapređenju iskustva vlasnika EV-a. Ova tehnologija dolazi u dve glavne varijante:

  • Statično bežično punjenje funkcioniše slično kao bežični punjači za pametne telefone. Kada kompatibilan električni automobil parkira iznad punjača, energija se prenosi bežično, eliminišući potrebu za priključivanjem kablova.
  • Dinamičko bežično punjenje, ambiciozniji koncept, omogućava punjenje automobila dok se kreću putem, što predstavlja veliki inženjerski izazov, ali i potencijalno revolucionarno rešenje.

Industrija prepoznaje potencijal bežičnog punjenja, pa su mnoge kompanije počele da ulažu u razvoj i testiranje ovih sistema. Društvo automobilskih inženjera (SAE) objavilo je zvanične standarde još 2020. godine, što je otvorilo vrata za ubrzan razvoj tehnologije. Kompanije kao što su BMW, Hyundai, Genesis i Volvo sada aktivno razvijaju svoje prototipe, piše PCMag.

Zanimljivo je i da je kompanija Tesla prepoznala potencijal ove tehnologije, kupivši 2023. godine nemačkog dobavljača bežičnih EV punjača Viferon. Ovaj potez mnogi tumače kao signal da će bežično punjenje uskoro postati ključni deo EV infrastrukture.

Milena Maglovski

Prvi punjač za električna vozila „made in bih“

Foto: Ljubaznošću Arslana Hajdarevića
Foto: Ljubaznošću Arslana Hajdarevića

Svest o elektromobilnosti neprekidno raste, a automobilska industrija nastoji da proizvede što povoljnija električna vozila (EV). Međutim, punjenje ovih vozila može biti problematično zbog nedostatka javnih punjača. Ovo je bila glavna motivacija za tim iz Bosne i Hercegovine koji je nedavno predstavio svoj rad nakon tri godine razvoja.

Prepoznajući značaj i potrebu za razvojem infrastrukture, koja u Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim zemljama regiona ne prati broj automobila na struju, tim stručnjaka razvio je prvi bosanskohercegovački punjač za električna vozila, kod kojeg su sve komponente proizvedene u BiH. Članovi ovog tima, Armin Durmišević, direktor, Arslan Hajdarević, Denis Berilo i Faruk Ćirić, posvećeni razvoju inovativnih rešenja, zajedno sa još nekoliko kolega osmislili su i napravili punjač.

– Naš tim čine vrhunski stručnjaci iz oblasti softverskog inženjeringa, mašinske i elektrotehničke struke. Punjač je potpuno bosanskohercegovački proizvod. Od samih početaka, svi nacrti, skice, hardverski i softverski aspekti razvijeni su internim snagama našeg stručnog tima. Sve što vidite na našem punjaču rezultat je našeg sopstvenog znanja i iskustva – objašnjava Hajdarević.

U FOKUSU:

Foto: Ljubaznošću Arslana Hajdarevića

Do ideje za razvoj punjača došli su iz potrebe za unapređenjem infrastrukture za električna vozila u Bosni i Hercegovini. Tim je na razvoju punjača radio više od tri godine, stalno unapređujući svaki aspekt i komponentu kako bi ponudili najkvalitetniji proizvod na tržištu.

Razvoj projekta tekao je u nekoliko faza i verzija pre nego što su došli do trenutne, četvrte verzije (v4) elektronike. U svakoj iteraciji fokusirali su se na poboljšanje funkcionalnosti, sigurnosti i efikasnosti. Punjač je dizajniran da funkcioniše u širokom rasponu temperature, u skladu sa industrijskim standardima, kako bi se osigurala pouzdanost u različitim klimatskim uslovima.

Standardna dužina kabla je pet metara i prilagođena je potrebama korisnika. Što se tiče materijala i principa rada, koristili su komponente koje omogućavaju preciznu kontrolu protoka struje, čime se osiguravaju bezbednost i efikasnost prilikom punjenja vozila.

Trenutno je proizvedeno nekoliko prototipova punjača, a kompanija se takođe fokusira na sertifikaciju, kako bi mogli da se probiju na evropsko tržište. Svaki prototip koji su proizveli prošao je kroz rigorozne testove i interne procese kvaliteta. Nakon toga, svaki je dodatno unapređivan na osnovu rezultata testiranja.

Kako kažu, već poseduju zavidan broj sertifikata od ISO 9001, 14001 i 27001, što ih visoko pozicionira na tržištu. Narednog meseca planiraju slanje punjača na poslednju sertifikaciju najvećeg CE stepena, po čemu će biti retki u Evropi.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala EKOLOŠKI TRANSPORT.

Konferencija Solar Flex Croatia 2025

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Evropska organizacija SolarPower Europe pokrenula je kampanju Let’s Flex kako bi podstakla fleksibilnost neophodnu za dalju integraciju obnovljivih izvora energije. Fleksibilnost je sposobnost potrošnje i proizvodnje električne energije, kao i drugih tehnologija (poput skladištenja energije), da prilagode svoj način rada potrebama mreže ili dostupnosti energije, omogućavajući optimalna i ciljano usmerena ulaganja u mrežnu infrastrukturu.

Povodom ove kampanje, u Zagrebu će se 12. marta 2025. godine održati konferencija Solar Flex Croatia 2025 koju zajednički organizuju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i SolarPower Europe (SPE).

Kako se navodi u saopštenju OIEH, uloga baterijskih sistema je ključna za stabilnost i efikasnost elektroenergetskog sistema, a interes poslovne zajednice za njihovu integraciju u postojeće i planirane elektrane iz obnovljivih izvora sve je veći. Stoga je ova konferencija od izuzetne važnosti kao platforma za razmenu znanja, iskustava i najboljih praksi u ovom brzorastućem segmentu. Dodatna vrednost konferencije leži u prilici za upoznavanje potencijalnih poslovnih partnera i umrežavanje sa ključnim akterima industrije.

Pročitajte još:

Program konferencije Solar Flex Croatia 2025

Panel 1: Pametne zgrade i domaćinstva – podsticanje sopstvene proizvodnje i energetske fleksibilnosti

Panel će istražiti kako politike i tehnološka rešenja mogu osnažiti građane i preduzeća da sami proizvode, troše i distribuiraju električnu energiju. Kroz primere iz prakse i stručnu analizu, cilj je ponuditi konkretna rešenja za uklanjanje prepreka u razvoju modela proizvođača-potrošača i podržati energetsku tranziciju, stabilnost elektroenergetskog sistema i dekarbonizaciju.

Panel 2: Fleksibilnost za optimalno povezivanje sa mrežom

Ovaj panel fokusirače se na ulogu fleksibilnosti u optimizaciji priključivanja na elektroenergetsku mrežu. Učesnici panela raspravljaće o prednostima i izazovima koje hibridni solarni sistemi donose u kontekstu energetske mreže i investicija te predstaviti praktična iskustva i strategije za uspešnu implementaciju hibridnih sistema na nivou velikih energetskih projekata.

Panel 3: Poslovni modeli za baterijsko skladištenje energije

Panel će istražiti različite poslovne modele koji se primenjuju u sektoru baterijskog skladištenja energije. Stručnjaci iz industrije podeliće svoja iskustva, analize i najbolje prakse u razvoju i implementaciji poslovnih modela koji omogućavaju efikasnu i profitabilnu primenu tehnologija skladištenja energije.

Više informacija o konferenciji pronađite ovde.

Energetski portal

Kreće drugi ciklus podrške neformalnim grupama Heroji u zelenoj boji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Mladi istraživači Srbije pokrenuli su program „Heroji u zelenoj boji” kako bi podstakli aktivno angažovanje građana u naporima za zaštitu prirode i borbi protiv klimatskih promena, kao i u stvaranju efikasnih partnerstava u ovim oblastima.

Brojne analize i izveštaji udruženja građana ukazuju na rastući pritisak na prirodne resurse, dok sistematski napori institucija u zaštiti prirode često izostaju. Stoga neformalne grupe građana, koje često pokreću inicijative na lokalnom nivou, imaju važnu ulogu u promenama koje su neophodne za očuvanje prirode.

Program podrške „Heroji u zelenoj boji” proizilazi iz potrebe da se podrže i osnaže napori neformalnih grupa, koje se aktivno angažuju u zaštiti životne sredine, očuvanju biodiverziteta i prilagođavanju na izmenjene klimatske promene, navodi se u saopštenju organizacije Mladi istraživači Srbije.

Pročitajte još:

Ukupan fond drugog ciklusa ovog programa za 2025. godinu iznosi 23.000 američkih dolara, a njime će biti podržano najmanje 10 neformalnih grupa u maksimalnom iznosu do 2.300 USD po projektu.

Projektna dokumentacija i obrasci se nalaze na platformi „UKLJUČI SE“ Mladih istraživača Srbije i možete ih preuzeti preko linka ovde.

Program se realizuje u okviru petogodišnjeg projekta „Zajedno za životnu sredinu“ koji sprovode Beogradska otvorena škola (BOŠ) i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije, Međunarodnom unijom za zaštitu prirode (IUCN), udruženjem ENECA, međunarodnom organizacijom The Nature Conservancy (TNC) i Američkom privrednom komorom u Srbiji (AmCham).

Rok za prijavu projekata je do 20. 01. 2025. godine u 17:00h (CET).

Energetski portal

Najveća hidroelektrana na svetu biće izgrađena na Tibetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Kineska vlada je odobrila izgradnju najveće brane hidroelektrane na svetu, koja će se nalaziti na reci Jarlung Zangbo na južnom Tibetu, a kada bude izgrađena uticaće na milione ljudi u Indiji i Bangladešu.

Prema proceni Power Construction Corp of China iz 2020, proizvodiće 300 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje. To je za tri puta više od 88,2 milijardi kWh, koliko je projektovani kapacitet trenutno najveće hidroelektrane na svetu „Tri klanca” u centralnoj Kini.

Očekuje se da će troškovi za izgradnju ove brane, uključujući i inženjering, takođe zaseniti branu „Tri klanca”, koja je koštala 35 milijardi dolara. To je uključivalo preseljenje 1,4 miliona ljudi i bilo je četiri puta više od početne procene.

Prema kineskim zvaničnicima, hidroenergetski projekti na Tibetu, za koje tvrde da čine više od trećine hidroenergetskog potencijala Kine, ne bi trebalo da ima značajan uticaj na životnu sredinu niti na vodne resurse nizvodno. Ipak, Indija i Bangladeš su izrazile zabrinutost zbog brane, jer bi projekat mogao da promeni ne samo lokalnu ekologiju, već i tok i pravac reke nizvodno.

Pročitajte još:

Vlasti nisu naznačile koliki bi broj ljudi morao da se preseli zbog projekta i kako bi to uticalo na lokalni ekosistem, jedan od najbogatijih i najraznovrsnijih na visoravni.

Yarlung Zangbo postaje reka Brahmaputra kada izlazi iz Tibeta i teče prema jugu u indijske države Arunačal Pradeš i Asam, te konačno u Bangladeš.

Kina je već započela sa izgradnjom hidroelektrana na gornjem toku reke Jarlung Zangbo, koja teče od zapada prema istoku Tibeta, a planira još projekata uzvodno, u nastojanju da iskoristi snagu reke kao izvor obnovljive energije.

Deo reke Jarlung Tsangpo spušta se za neverovatnih 2.000 metara u samo 50 kilometara, što pruža ogroman hidroenergetski potencijal, ali i predstavlja jedinstvene inženjerske izazove.

Energetski portal

WWF Adria – osvrt na uspešnu godinu za očuvanje prirode

Foto-ilustracija: Freepik (freepik - AI)

WWF Adria, u osvrtu na svoje aktivnosti sprovedene tokom 2024. godine, podelio je rezultate neke od najuspešnijih projekata, među kojima se i kao najveći regionalni uspeh, koji su sproveli u saradnji sa Nacionalnim parkom Plitvička jezera, ističe se uklanjanje prvih rečnih barijera u Hrvatskoj.

Sveukupno, ovo bila uspešna godina kada je reč o zaštiti prirode. Ovome je doprinelo i stupanje na snagu Zakona o obnovi prirode, nakon dve godine zagovaranja i kampanja. Iako je zakon postignut, pravi izazov je pred državama članicama koje treba da razviju i sprovedu Planove obnove prirode.

WWF Adria se takođe posvetio zaštiti Jadranskog mora uz saradnju sa ribarima. Kako se navodi, učestvovali su u osnivanju Fonda za predfinansiranje održivog ribarstva i osigurali tehničku pomoć za povlačenje sredstava iz tog Fonda, što je ribarima tokom ove godine omogućilo finansiranje od preko 100.000 evra, a najmanje toliko je predviđeno i u 2025. godini. Tim sredstvima je 30 plovila krenulo u tehničko preuređenje pogona na obnovljive izvore energije, što će biti ponovljeno i dogodine.

Uspešna saradnja ističe se i sa hotelskom grupacijom Valamar, koja je sa svojih jelovnika uklonila nekoliko retkih i zaštićenih vrsta, a postignut je i dogovor da se sabljarka i morski par u njihovim restoranima više ne serviraju. Pored toga, WWF Adria postigao je izmenu Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama, čime se osiguralo da ribar koji lovi škampe, ukoliko nađe ženke koje imaju spoljašnja jaja, sve te ženke mora odmah da vrati u more.

Pročitajte još:

Kada je reč o oblasti zaštite prirode na kopnu, WWF Adria započeo je nekoliko novih projekara, kao što je Restoriver, koji se bavi ublažavanjem klimatskih promena u Gornjem Podunavlju kroz edukaciju javnosti i ključnih donosioca odluka. Time se otvara novo područje – transformacija prehrambenog sistema uz uključivanje lokalnih zajednica u zajedničko stvaranje zdravih i otpornih urbanih vrtova, promociju održivosti hrane i rešenja zasnovanih na prirodi.

,,Cilj projekta ForestConnect, koji se sprovodi u sedam zemalja srednje i istočne Evrope, je zaštita i očuvanje biodiverziteta u ekološkim koridorima i eko-regionima od transnacionalnog značaja u dunavskom slivu, a mi smo zaduženi za aktivnosti koje se odnose na prikupljanje podataka i mapiranje sigurnih koridora za velike zveri na Staroj planini u Srbiji. Kako bismo priblžili značaj i ulogu velikih zveri na našim prostorima organizovali smo i diskusiju, ali i izložbu Putevi divjih zveri’’, navode iz WWF Adria.

Pored toga, kroz projekat za unapređivanje zajedničkog života ljudi i velikih zveri, postavljene su zaštitne ograde u NP Tara i PP Uvac koje će pomoći stočarima i pčelarima da se obrane od neželjenih napada velikih komšija iz divljine.

Još neki od važnih akcija jeste sadnja šest šuma hrane u Srbiji i Hrvatskoj, a tu je i organizacija nekoliko javnih događaja, poput Foruma ekoloških politika u Srbiji, koji će uskoro doživeti svoje drugo izdanje, a na kojem se govorilo o zaštićenim područjima, zaštiti reka i šuma. Veliki utisak na prisutne i odjek u medijima izazvalo je i, kako navode iz WWF Adria, predstavljanje Izveštaja o stanju planete, u oktobru i u Beogradu i u Zagrebu.

Više o uspesima koje je WWF Adria ostvario tokom 2024. godine, pročitajte ovde.

Energetski portal

Bez dodatnih mera, 645 miliona ljudi neće imati pristup električnoj energiji do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)

Širom sveta, veliki broj ljudi i dalje nema pristup nekim od osnovnih životnih potreba, počevši od pristupa čistoj vodi i hrani, pa do električne energije. Podaci koje je iznela Međunarodna agencija za energiju (IEA) pokazuju da postoji trend poboljšanja, ali on nije dovoljan.

U periodu od 2022. do 2023. godine, broj ljudi koji nema pristup ovom resursu smanjen je za 10 miliona, čime je u prošloj godini ukupan broj iznosio 750 miliona.

Najnovije procene IEA jesu da je i tokom 2024. godine ovaj broj smanjen, za otprilike isti broj kao i tokom prethodnog perioda 2022-2023. Ukoliko se uzme u obzir da je u periodu između 2015. i 2019. godine godišnje ovaj broj opadao za u proseku oko 80 miliona, trenutni trend je vrlo spor.

U ovom trenutku, stope poboljšanja su znatno ispod onih koje su potrebne kako bi se ostvario SDG7.1 o univerzalnom pristupu električnoj energiji do 2030. godine. Ovaj cilj podrazumeva da broj ljudi koji nema pristup opadne u proseku deset puta brže nego što je to danas. Pojašnjenja radi, univerzalni pristup znači da svi ljudi, bez obzira na njihovu geografske, ekonomske ili socijalne okolnosti, imaju jednaku mogućnost i pravo da koriste električnu energiju.

Pročitajte još:

Pregled prema zemljama

Zemlje u razvoju u Aziji su tokom prethodne decenije ostvarile značajan napredak kada je reč o proširenju pristupa električnoj energiji – više od pola milijarde ljudi. Univezralni pristup, Indija i Indonezija dostigle su između 2021. i 2022. godine, dok je Bangladeš to ostvario 2023. godine. Štaviše, preko 70 odsto zemalja u region je postiglo stope pristupa iznad 90 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Ipak, kako su se ove zemlje približavale univerzalnom pristupu, trend je usporio. Tako, od 2023. godine oko 107 miliona ljudi u ovoj regiji još uvek nema pristup i to uglavnom u Pakistanu, Mjanmaru i Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji. Ovakav izazov zabeležen je i u Latinskoj Americi. Naime, iako je većina zemalja postigla visok nivo, za naudaljenije i autohtone populacije, napredak predstavlja veći izazov nego što se očekivalo.

Najveći jaz ostaje u podsaharskoj Africi, gde živi 80 odsto svetske populacije bez pristupa struji. Nakon tri godine nazadovanja, od 2023. godine napredak je nastavljen, a to je omogućilo ubrzano povezivanje na električnu mrežu kao i dalji rast u instalaciji solarnih kućnih sistema. Pored toga, ulogu je imao i razvoj novih mini-mreža. U ovom regionu oko 600 miliona ljudi i dalje nema pristup električnoj energiji. Važno je naglasiti da je trogodišnji period nazadovanja doveo do toga da trenutni tempo napretka nije dovoljno brz da bi se značajnije smanjio broj ljudi bez pristupa struji. To znači da u ovom trenutku broj ljudi koji nema struju veći nego što je bio u 2019. godini.

Uprkos napretku, IEA ističe da su potrebne veće finansijske obaveze kako bi se ubrzao globalni pristup energiji. Bez dodatnih mera, oko 645 miliona ljudi neće imati pristup električnoj energiji do 2030. godine. Iako su neke zemlje nedavno postigle pozitivne promene, i dalje postoje izazovi poput ograničenog finansiranja, rasta dugova i poteškoća u realizaciji manjih projekata. Obnovljene finansijske obaveze predstavljaju ključ za nastavak napretka, posebno kroz mobilizaciju klimatskih i koncesionih sredstava za zemlje u razvoju.

Energetski portal

Švedska razmatra ukidanje zabrane na eksploataciju uranijuma

Foto-ilustracija: Unsplash (Niclas Lundin)
Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Švedska vlada razmatra ukidanje zabrane na eksploataciju uranijuma koja je na snazi od 2018. godine. Tokom decembra 2024. godine predloženo je da se uranijum uvrsti u tzv. koncesione minerale, koji se regulišu Zakonom o mineralima. Time bi se omogućilo eksploatisanje uranijumskih nalazišta u Švedskoj, što je u skladu sa  energetskom strategijom koja je usmerena na širenje nuklearne energije.

Švedska poseduje šest aktivnih nuklearnih reaktora koji proizvode gotovo trećinu struje u zemlji, zbog čega je uranijum od velike važnosti za energetiku zemlje. Ipak, sav potreban uranijum za nuklearni program – uvozi se, iako se procenjuje da njeno tlo sadrži preko četvrtine dokazanih rezervi uranijuma u Evropi, kako navodi World Nuclear News.

Stoga, predložene zakonske izmene mogle bi znatno da unaprede energetsku nezavisnost države. Ako budu usvojene, nove zakonske odredbe trebalo bi da stupe na snagu 1. januara 2026. godine.

Pročitajte još:

Jedno od najznačajnijih uranijumskih nalazišta u Švedskoj nalazi se u području Häggån. Prema procenama, nalazište sadrži zalihe dovoljne da zadovolje švedske potrebe za uranijumom tokom više od 300 godina, pri sadašnjem nivou potrošnje. 

Ministarka klime i životne sredine istakla je kako bi eksploatacija domaćih zaliha uranijuma bila neophodna u borbi protiv klimatskih promena, kao i zavisnosti od fosilnih goriva

Ukidanje zabrane moglo bi doprineti ekonomskoj stabilnosti Švedske, s obzirom na rastuće potrebe za niskougljeničnim izvorima energije širom sveta. Takođe, eventualno otvaranje rudnika uranijuma u Švedskoj moglo bi da privuče nove investicije, stvori dodatna radna mesta i poveća izvoz.

Energetski portal

Zeleni klimatski fond u nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine

COP30
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ministarstvo zaštite životne sredine u novom ciklusu za naredni period, biće nadležno za koordinaciju na nacionalnom nivou sa Zelenim klimatskim fondom, što je do nedavno obavljalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Tom prilikom, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, istakla je da je Zeleni klimatski fond usmeren na finansiranje projekata sa ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanja na klimatske promene, u kojima je Srbija već ostvarila zapažene rezultate.

„Srbija će nastaviti da usaglašava svoje propise sa najvišim svetskim i evropskim standardima u svim resorima, kako bismo zajedničkim snagama dali makasimalan doprinos ovim ciljevima“, rekla je ministarka.

Zeleni klimatski fond je značajna podrška jačanju institucionalnih kapaciteta Srbije za ispunjenje ciljeva Konvencije o promeni klime UN, a potrebna finansijska sredstva za fond obezbeđuju industrijski razvijene države, članice Okvirne konvencije, po osnovu Sporazuma iz Pariza, koji je potpisalo 175 država članica Konvencije, među kojima je i Srbija.

Energetski portal

Vlada usvojila dopunu Zakona o poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Vlada Republike Srbije je na nedavno održanoj sednici utvrdila je Predlog zakona o dopuni Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, što predstavlja odgovor na dugotrajne zahteve poljoprivredne zajednice.

Dopunom zakona, kako se navodi na sajtu resornog ministarstva, omogućeno je poljoprivrednicima da se upišu u Registar poljoprivrednih gazdinstava, što uključuje pravo na upis katastarskih parcela koje koriste u poljoprivredne svrhe, zasnovano na izjavama overenim kod nadležnih organa.

Zakonska dopuna predviđa da se nakon usvajanja zakona donese i posebna uredba koja će detaljno regulisati uslove faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Ovo bi poljoprivrednicima trebalo da olakša pristup državnim subvencijama i kreditima, kao i da poboljša pravnu sigurnost u pogledu vlasništva i korišćenja zemljišta.

Pročitajte još:

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede istakao je da ove dopune za poljoprivredni sektor, jesu rezultat brojnih sastanaka i razgovora sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja.

Očekuje se da će nova uredba, koja će biti doneta u narednim mesecima, uvesti jasne kriterijume za procenu prava na korišćenje poljoprivrednog zemljišta na osnovu faktičke upotrebe, što će u velikoj meri olakšati postupak registracije i izbegavanje pravnih komplikacija koje su do sada otežavale rad mnogih poljoprivrednika.

Energetski portal