Home Blog Page 1128

Četvrti sastanak Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije

Foto: stattwerkbeograd.com
Foto: stattwerkbeograd.com

Članovi Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije su, na sastanku održanom 28. marta, imali priliku sa se upoznaju sa projektom prvog zelenog solitera u Srbiji.

Projekat su predstavili predstavnici firme Stattwerk d.o.o. Miraš Mirašević, direktor, Sara Petrović, arhitekta i Milica Đorđević, pravnik kompanije. Sama kompanija se inače bavi rekonstrukcijom napuštenih objekata u duhu zelene i energetski efikasne arhitekture, a projekat rekonstrukcije stare zgrade Beobanke u Beogradu na Zelenom vencu, predstavlja prvi zeleni energetski efikasni soliter na Balkanu.

Ovaj projekat pored estetskog kvaliteta, doprineće i vizuelnom identitetu Beograda, a zelena fasada sa sobom nosi benefit u smislu regulacije mikroklimatskih uslova u okolini, prečišćavanju vazduha, smanjenju nivoa buke i smanjenju količine zagađujućih čestica u vazduhu, istakla ja arhitekta Sara Petrović. Ona je dodala da će pored vertikalnih bašti i zelenih krovova ova zgrada biti i energetski efikasna, što će se postići primenom različitih tehnologija i korišćenjem obnovljivih izvora energije. Takođe, zgrada će biti prvi balkanski eko centar, odnosno, poslovni prostor za kompanije iz oblasti energetske efikasnosti i održivog razvoja, kao i obrazovni info centar za sve građane. Benefiti koje ovakav projekat donosi su pokretanje eko industrije u Srbiji, obezbeđivanje parking prostora za vozila, ali i električna vozila i bicikle, zatim podizanje ekološke svesti kod građana, kao i bogaćenje turističke ponude Beograda, zaključila je Petrović.

U razgovoru sa narodnim poslanicima, koji su pozdravili projekat i uopšte ideju prvog zelenog solitera u Beogradu, predstavnici kompanije „Stattwerk“ d.o.o. razgovarali su o opstanku zelenih površina u dužem vremenskom periodu, njihovom održavanju i finansiranju nakon izgradnje, uštedama električne energije u zimskim i letnjim mesecima, tehnologijama kojima će se sprečiti erozija betona usled izgradnje zelene fasade, mogućnostima da se ovakav projekat realizuje i na stambenim zgradama u Srbiji, uticaju na svest građana o važnosti obnovljivih izvora energije, kulturi stanovanja i drugo.

Autor projekta, arhitekta Miraš Mirašević upoznao je narodne poslanike i sa tim da će na zelenim površinama zgrade biti zastupljeno oko 10 vrsta biljaka koje mogu da izdrže uslove zagađenja, hladnoće, toplote i udare vetra, od kojih će 70 odsto činiti zimske, a 30 odsto letnje biljke. Takođe, informisao je narodne poslanike da će po završetku zgrade uštede u energiji biti značajne, imajući u vidu da se sa zelenom fasadom temperatura spolja smanjuje 5 do 17 stepeni celzijusa, a unutra 8 do 11 stepeni celzijusa, kao i da će kao izvore energije za ovaj soliter kompanija koristiti najmodernije izvore grejanja i hlađenja. On je naveo i da će se u rekonstrukciji koristiti samo ekološki i reciklirani materijali.

izvor: parlament.gov.rs

Sandra Jovićević

Očekuje se pad proizvodnje gasa u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropa se suočava sa strukturnim padom domaće proizvodnje gasa. Domaća proizvodnja (isključujući Rusiju) će se smanjiti sa 252 milijarde m3 gasa u 2017. do 150 milijardi m3 do 2030. godine.

Problemi sa potresima smanjili su proizvodnju gasa u Holandiji za čak 70 odsto nakon 2013. godine. Sa polja Groeningen ove godine može biti dobijeno tek 12 milijardi m3 gasa, a pre toga Holandija je davala 6 do 7 milijardi m3 mesečno, a očekuje se da će to do 2030. godine pasti na ukupno milijardu godišnje.

Norveška ima stabilnu proizvodnju, ali se računa da je upravo doživljen vrhunac proizvodnje s 3-4 milijarde m3 mesečno zavisno o zimskim odnosno letnjim mesecima, što će do 2030. godine pasti na oko dve milijarde mesečno. Ta je zemlja bitna jer daje fleksibilnost, posebno britanskom tržištu a nedavno je smanjila operativna ulaganja u upstream što će negativno delovati u narednih pet godina.

Velika Britanija bila je treći najveći proizvođač gasa u EU, ali i njima proizvodnja pada zadnjih 15 godina i sad je na nivou manjoj od milijardu kubika sa tendencijom pada. EU stoga postaje sve zavisnija o gasu iz uvoza, odnosno gasu koji u zimskim mesecima daje fleksibilnost, objavila je Timera.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Povećana potražnja za energijom u svetu za 2,1 odsto prošle godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je potražnja za energijom u svetu u 2017. godine porasla za 2,1 odsto, što je više nego dvostruka stopa rasta u odnosu na 2016. godinu.

Kako se ističe u Izveštaju o globalnom stanju energetike i CO2 u 2017. godini koje je objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), u 2016. godini ta je stopa iznosila 0,9 odsto, što je jednako proseku u proteklom petogodišnjem razdoblju. U tom porastu potražnje najveći udeo, veći od 40 odsto, imaju Kina i Indija, pri čemu se čak 72 odsto potreba u te dve zemlje pokriva fosilnim gorivima (naftom, gasom u ugljem), a nakon toga slede obnovljivi izvori (25 odsto) i nuklearna energija. Istovremeno je proizvodnja električne energije u svetu rasla po većoj stopi od potražnje, za 3,1 odsto, u čemu čak 70 odsto udela u tom povećanju otpada ponovo na Indiju i Kinu.

Potražnja za prirodnim gasom širom sveta porasla je u 2017. godini za 3 odsto, pri čemu je njima u svetu pokrivano 22 odsto potražnje za energijom, što ponajviše treba zahvaliti povećanoj raspoloživosti gasa i srazmerno niskim cenama. No, čak 80 odsto udela u tom povećanju otpada na industriju i zgradarstvo, a ne na proizvodnju električne energije.

S druge strane, i potražnja za ugljom u svetu je porasla i to za 1 odsto, što znači da je okrenut trend iz prethodne dve godine, a za to su najviše zaslužne nove termoelektrane na ugalj u Aziji. Isto tako, u 2017. godini porasla je i primena nuklearne energije i to za 3 odsto, pa su nuklearne elektrane pokrivale 10 odsto potražnje za električnom energijom u svetu. U svakom slučaju, najviše je porasla primena obnovljivih izvora, za šta su najzaslužnija nova postrojenja (vetroelektrane, solarne i elektrane na biomasu) u Kini i SAD-u, ali i u zemljama Evropske unije, Indiji i Japanu. U tome najveću ulogu imaju vetroelektrane, na koje otpada čak 36 odsto udela u pokrivanju povećane potražnje. Ipak, zbog povećanja primene uglja došlo je i do povećanja emisija ugljen dioksida u 2017. godini i to za 1,4 odsto, pa je dostignut negativni istorijski rekord od čak 32,5 Gt, čime je istovremeno zaustavljeno smanjenje emisija iz prethodne tri godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U planu izgradnja solarne elektrane na hrvatskom ostrvu Cresu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije spreman je predati zahtev za izdavanje lokacijske dozvole za solarnu elektranu Orlec Trinket – Istok, preneli su hrvatski mediji.

Elektrana će se graditi na ostrvu Cresu, severno od naselja Orlec i biće prva solarna elektrana veća od 1 MW u Hrvatskoj, a i prva s tolikom snagom koja je pripremljena do lokacijske dozvole. Proizvodnja će biti oko 8,5 miliona kWh električne energije godišnje za snabdevanje 15.000 prosečnih domaćinstava, što bi stabilizovalo distribucionu mrežu na ostrvu. Snaga elektrane od 6,5 MW biće instalirana na 17,3 ha, podeljena na 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW. Gradiće se na području ekološke mreže, zbog čega je još potrebna i ocena prihvatljivosti od Ministarstva zaštite prirode i okoline Hrvatske.

Koliko će elektrana biti zelena govori plan da ograda oko nje omogući nesmetani prolaz malih životinja, a paneli će životinjama poslužiti kao sklonište od vremenskih neprilika, pa čak je u području elektrana sačuvana lokva gde se ovce napajaju, saopštili su hrvatski mediji.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Dodeljene nagrade u okviru konkursa “Voda je blago” u Vrbasu

Foto: vrbas.net
Foto: vrbas.net

Najuspešnijim učesnicima likovno-literarnog konkursa na temu “Voda je blago”, koji je organizovalo Javno komunalno preduzeće “Komunalac”, pod pokroviteljstvom opštine Vrbas i u saradnji sa Narodnom bibliotekom “Danilo Kiš”, juče su svečano uručene nagrade. Konkurs je bio raspisan povodom 22. marta – Svetskog dana voda, sa željom da predškolce i učenike osnovnih i srednjih škola, podstakne na razmišljanje o značaju vodnog resursa i potrebi štednje vode.

Želeli smo da vidimo koliko je kod dece duboka svest o značaju vode. Odazivom u ovako velikom broju pokazali su da im je vrlo značajno i blisko pitanje i tema vode. JKP Komunalac, pored toga što se stara o vodosnabdevanju i kontinuirano investira u modernizaciju i odgovorno upravljanje vodovodom i vodom, želi da bude društveni pokretač u razvoju svesti i odgovornosti u odnosu prema vodi na teritoriji opštine Vrbas, a i šire, jer želimo da pomognemo ovoj sredini, rekao je na samom početku svečanosti Siniša Adamović, direktor JKP “Komunalac”, i dodao da su pobednici sva deca koja su učestvovala na konkursu.

Član Opštinskog veća zadužen za komunalne delatnosti Marko Novaković istakao je da je lokalna samouprava ponosna na JKP “Komunalac”, zbog čega uvek podržava ovakve i slične inicijative. Obrazlažući odluku o nagradama, Milijana Radovanović, akademska slikarka i direktorka NB “Danilo Kiš”, koja je žirirala likovne radove, naglasila je da je imala težak zadatak da izdvoji najbolje od ukupno 744 likovna rada, u kojima se vidi zrelost i vredan rad njihovih nastavnika, učitelja i vaspitača, koji su sa njima razgovarali o značaju vode.

Branislav Zubović koji je žirirao literarne radove u svom saopštenju je istakao da je od 159 radova pristiglih na konkurs JKP “Komunalac” “većina napisana na školski način, kako se se i očekuje, uz asistenciju učitelja i nastavnika, koji su na najbolji način motivisali učenike. Bilo je potrebno izdvojiti radove koji se po kvalitetu ističu, a da se ne naruši osnovno pravilo, da pripadaju uzrasnoj grupi učenika, podrazumevajući dečju maštu i književne ukrase.

Sem pojedinačnih nagrada, nagrađene su i dve škole za izuzetan doprinos konkursu “Voda je blago” i to: OŠ “Petar Petrović Njegoš” Vrbas za najveći broj literarnih radova, i OŠ “Svetozar Miletić” Vrbas za najveći broj likovnih radova, a nagrada za najveći broj likovnih radova iz jednog razreda pripala je IV1 razredu OŠ “20. oktobar” Vrbas.

Nagrade su uručili direktor JKP “Komunalac” Siniša Adamović i rukovodilac PJ “Vodovod i kanalizacija” Miroslav Fejsa. Nakon dodele nagrada otvorena je izložba likovnih radova na dečijem odeljenju Narodne biblioteke, koja se može pogledati u narednih nedelju dana. U svečanom programu su učestvovali učenici Osnovne muzičke škole Vrbas.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Deo Zvezdare dobija kanalizaciju, a poboljšava se vodosnabdevanje u Obrenovcu

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić najavio je da je Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda izabrala najpovoljnijeg ponuđača za projektovanje i izgradnju više od šest stotina metara kanalizacije u park-šumi Zvezdara. Takođe, direkcija je izabrala i najpovoljnijeg ponuđača na tenderu za rekonstrukciju cevovoda u Obrenovcu, u ulicama Kralja Aleksandra i Đačkog bataljona. Na ovaj način, deo Zvezdare dobija kanalizaciju, a poboljšava se i vodosnabdevanje u Obrenovcu, shodno donetoj strategiji grada, ocenio je Vesić.

Kanalizaciju će dobiti stanovnici Zvezdarske, Idrijske i dela Lokrumske ulice. Cevi će biti povezane na kanalizacionu mrežu, koja je izgrađena 2014. godine u ulicama u donjem delu Zvezdarske šume. U ove tri ulice do sada nije bilo kanalizacije, što je stanovnicima stvaralo probleme u odvođenju otpadnih voda, a ujedno je i negativno uticalo na okolno zemljište, s obzirom na to da se cela lokacija nalazi u zoni umirenog klizišta, naveo je Vesić.

Gradski menadžer je precizirao da su ovi radovi značajni s obzirom da nedostatak kanalizacione mreže u Zvezdarskoj šumi ima niz negativnih posledica, kao što je ispuštanje kanalizacije direktno na niže delove koji su gusto obrasli rastinjem. Otpadne vode se zatim zadržavaju i na taj način se stvaraju bare iz kojih se šire veoma neprijatni mirisi, posebno u letnjem periodu. Potencijalnu opasnost predstavlja i problem stvaranja manjih klizišta, koja na ovom mestu nisu aktivna, ali se izgradnjom kanalizacije sprečava njihov nastanak, dodao je Vesić.

Kad je reč o cevovodu u Obrenovcu, izabrani ponuđač će, po isteku roka za žalbu i dostavljanju neophodnih sredstava finansijskog obezbeđenja, započeti radove na rekonstrukciji 610 metara azbestno-cementnog cevovoda, koji će biti zamenjen novim polietilenskim cevima prečnika 630 milimetara. Postojeći cevovod se koristi za vodosnabdevanje kolektivnih i stambenih zgrada i njegovom rekonstrukcijom ovim stanarima će se obezbediti urednost u snabdevanju, rekao je Vesić. Istovremeno, istakao je Goran Vesić, sadašnji cevovod deo je i magistralnog cevovoda i njegovom rekonstrukcijom i povećanjem prečnika poboljšaće se snabdevanje vodom šireg područja Obrenovca.

Vrednost projektovanja i izgradnje pomenute kanalizacije iznosi 14,9 miliona dinara, a biće potrebno oko 15 meseci za izradu tehničke dokumentacije, pribavljanje neophodnih saglasnosti i izvođenje radova. Vrednost rekonstrukcije pomenutog cevovoda iznosi 33,9 miliona dinara, a za dobijanje neophodnih saglasnosti i izvođenje radova određen je rok od četiri meseca.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Drugi blok TE Pljevlja će se graditi uz drugačije tehničko rešenje

Foto: mek.gov.me
Foto: mek.gov.me

Drugi blok termoelektrane u Pljevljima će se graditi, a alternativno rešenje za ovaj projekat podrazumevaće malo drugačija tehnička rešenja i drugačiju finansijsku konstrukciju od prvobitno planirane, kazala je ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić.

Nakon potpisivanja ugovora za izradu Idejnog projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i STEAG Energy Services, kao i ugovora za rekultivaciju deponije Maljevac između Ministarstva finansija, Ministarstva održivog razvoja i turizma i EPCG, ministarka Sekulić je kazala da je EPCG dostavila Ministarstvu ekonomije svoje viđenje alternativnog rešenja drugog bloka termoelektrane. Ono na šta smo se svi zajednički fokusirali je ekološka rekonstrukcija prvog bloka TEP i sagledavanje kompletnog termoenergetskog kompleksa u Pljevljima. Dakle, rekonstrukcija prvog bloka TE ni na koji način ne isključuje izgradnju drugog bloka TE, ali u svakom slučaju isključuje postojeće tehničko rešenje koje je bilo u prethodnom periodu planirano. To znači – da, drugi blok će se graditi, ali neće se graditi na način na koji je bilo prvobitno planirano, jer postojanje prvog bloka zahteva drugačije tehničko rešenje drugog bloka, kazala je ministarka Sekulić.

Na pitanje novinara da li je, kako se u javnosti može čuti, termoenergija prošlost, ministarka Sekulić je kazala da jeste dobro ulagati u obnovljive izvore i imati diverzifikaciju energenata, ali da jedan elektroenergetski sistem mora počivati na termoelektrani. Ono što je pravilo u Evropskoj uniji jeste da to ne može biti bilo koja termoelektrana i da ne može raditi na bilo kakav način. Mi upravo to činimo: omogućavamo našoj termoelektrani da uz određena ulaganja u ekološku rekonstrukciju ima potpuno izvesnu budućnost. To bi značilo da, ako ovo ne uradimo, morali bismo je zatvoriti posle određenog broja radnih sati, kazala je ministarka Sekulić.

Ona je podsetila da termoelektrane ovog tipa i sa ovakvim karakteristikama, ukoliko se u njih ne uloži, imaju svoje ograničenje, što je u slčaju Te Pljevlja 20.000 radnih sati za naredne tri godine. Namera je da u naredne tri godine našu termoelektranu dovedemo u takav oblik da ona može da radi onoliko koliko je, uz ta ulaganja, predviđeni životni vek, a to je još minimum 20 godina. Tako da našoj termoelektrani ne preti bilo kakvo zatvaranje jer naš elektroenergetski sistem itekako zavisi od TE Pljevlja, kazala je ministarka Sekulić.

Prema njenim rečima, potpisivanje Ugovora za izradu Idejnog projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja doneće dobro i i građanima Pljevalja i građanima Crne Gore, i EPCG. Ovo za građane Pljevalja znači da imamo prvi ugovor na osnovu kojeg ćemo moći da razmišljamo o tenderu, da uđemo u ekološku rekonstrukciju i na osnovu kojeg ćemo moći da obezbedimo toplotni izvor za toplifikaciju Pljevalja. To nam daje mogućnost da već sada razgovaramo i mi, i EPCG, i opština Pljevlja o tome na koji ćemo način realizovati samu toplifikaciju grada, jer smo sigurni da ćemo u naredne tri godine dobiti siguran izvor toplote iz Pljevalja, kazala je ministarka. Sa druge strane, kako je dodala, ono što nam obezbeđuje ekološka rekonstrukcija je siguran izvor električne energije za Crnu Goru.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Veštačka inteligencija kao prepreka nezakonitom krčenju šuma

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ljudi besomučno izrabljuju šumske kapacitete širom sveta. Svake godine, ljudskom krivicom, planeta je siromašnija za između 80 i 150 hiljada kvadratnih metara površine pod drvećem. Mnoge životinje i biljke gube svoja prirodna staništa, a plućni kapacitet Zemlje slabi – zato što su šume te koje nam pročišćavaju vazduh, a sve ih je manje. Ipak, nezakonitoj seči teško je ući u trag.

Tim inženjera i programera pri organizaciji Rainforest Connection možda je došao do rešenja problema krčenja stabala. Istraživači su konstruisali složen sistem senzora otporan na ekstremne vremenske uslove kakvi su obično prisutni u kišovitim prašumama u tropskim podnebljima. Koristili su modifikovane pametne telefone koje su napajali solarni paneli. Prema njihovim navodima, ključ je da uređaji, takozvani “čuvari”, budu dobro sakriveni među drvećem u ranjivim područjima. Senzori snimaju zvuke šume i u realnom vremenu ih pohranjuju na server.

Guglov program, zasnovan na korišćenju veštačke inteligencije, TensorFlow, analizira prikupljeni materijal kako bi izolovao sumnjivu buku kao što su motorne testere ili kamioni. Softver je dizajniran 2015. godine za poboljšanje usluga prepoznavanja govora i detekcije zvukova. Program je besplatan za sve.apaža

Da li će Rainforest Connection snagama udruženim sa Guglom uspeti da stane na kraj nezakonitom šumarstvu?

Vrlo je izvesno da neće. Zapažanja o seči drveća su besmislena, ako iza njih ne stoje zakonske regulative za zaštitu šuma i sposobnost brze intervencije usmerene na kršitelje.

Tek kada ja ustanovljen zakonski okvir, pomno osluškivanje šumskih aktivnosti može da urodi plodom.

Jelena Kozbašić

Održan okrugli sto na temu “Strateški okvir planiranja obnove zgrada” na Arhitektonskom fakultetu

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, 27. marta 2018. godine, održan je okrugli sto na temu “Strateški okvir planiranja obnove zgrada”. Događaju je prisustvovalo oko stotinu predstavnika lokalnih samouprava iz čitave Srbije.

Skup je održan pod okriljem EE plаtforme znаnjа: „Deluj lokаlno i efikаsno“, kreirаne uz podršku projektа srpsko-nemačke rаzvojne sаrаdnje “Energetskа efikаsnost u jаvnim zgrаdаmа”, koji sprovodi Nemаčkа orgаnizаcijа zа međunаrodnu sаrаdnju GIZ u pаrtnerstvu sа Ministаrstvom rudаrstvа i energetike Republike Srbije.

Okrugli sto imao je za cilj predstavljanje iskustava i planiranih aktivnosti u okviru projekta EmBuild kao i predstavljanje izrade nacionalne strategije obnove zgrada i jedinstvene platforme za energetsku efikasnost.

Dodatno се govorilo i o iskustvima strateškog planiranja obnove zgrada na lokalnom nivou i održivoj obnovi stambenih zgrada.

Gradovi koje očekuje porast temperature u narednih 10 godina

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prema novoj studiji, trinaest gradova bi moglo da posvedoči alarmantnom porastu temperature koji bi mogao da bude veće i od 2 stepena Celzijusovih u sledećih 10 godina.

Moskva, glavni grad Rusije, ima veliki potencijal za porast temperature, tamo bi ona mogla da poraste za čak 2 stepena. U ovom istraživanju Moskva je samo jedan od 100 gradova za koje je proračunato koliko će biti pogođeni posledicama klimatskih promena i globalnog zagrevanja.

Ovo istraživanje je sprovedeno od strane Mreže za istraživanje urbanih klimatskih promena, koja je osnovana na Univerzitetu Kolumbija.

Gradovi u kojima će temperature naglo porasti do 2020. godine su Helsinki u Finskoj (2.5 C), Otava u Kanadi (2.3 C), Trondhejm u Norveškoj ( 2.3 C).

Za sve projekcije pretpostavljen je i najmanji mogući porast temperature. Na primer, za Moskvu on iznosi oko 1.1 stepen Celzijusovih.

Ovi novi podaci poklapaju se sa procenama UN-ovog izveštaja sa projekcijama za porast globalnih temperatura. I prethodni izveštaj pokazao je da će porast temperature premašiti vrednosti od 1.5 stepena što je granica propisana Pariskim sporazumom.

Stručnjaci kažu da oluje, poplave i drugi ekstremni vremenski uslovi prouzrokovani klimatskim promenama već pogađaju gradove mnogo intenzivnije nego što je predviđeno.
„Kako će gradovi moći da razviju strategiju i planove za prilagođavanje na nove uslove ako se ne znaju projekcije porasta temperature i ako se ne zna kako će se klima menjati u njihovim gradovima?“ izjavila je jedna od kreatora studije Sintija Rozensvejg.

Ovi novi podaci su podsetnik da bi gradovi trebalo pažljivo da naprave plan za mitigaciju, ili ublažavanje posledica klimatskih promena.
Ovo planiranje je naročito važno sada kada urbanizacija dostiže svoj vrhunac. Oko polovine ljudske populacije živi u urbanim područjima a prema UN-u očekuje se da će do 2050. godine oko 66% čovečanstva živeti u gradovima.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Sastanak o unapređivanju sistema daljinskog grejanja u AP Vojvodini

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, održali su radni sastanak sa predstavnicima lokalnih samouprava i toplana sa teritorije AP Vojvodine, na kojem je analizirano stanje u sektoru daljinskog grejanja u Republici Srbiji.

Resorni sekretar Nenad Grbić ukazao je na značaj ove teme, podsetivši na činjenicu da u AP Vojvodini daljinski sistem grejanja postoji u 21 naselju, i da je oko 20 odsto stanova priključeno na ovaj sistem. Danas ćemo pokušati da zajedno sa predstavnicima lokalnih samouprava, definišemo sfere interesa i probleme u sektoru daljinskog grejanja. Takođe, i načine za njihovo rešavanje, od samog tumačenja zakona, pa do obaveza jedinica lokalnih samouprava oko formiranja energetskog menadzmenta i baze podataka, te onoga što krajnje potrošače najviše zanima a to je sistem priključenja i skidanje sa mreže, kao i cene koje se razlikuju u lokalnim samoupravama, naglasio je pred početak ovog sastanka Grbić. On je ukazao na značaj analize tema unutar zakonskog okvira, ali i kada je reč o interesima krajnjih potrošača, jer je cilj današnjeg susreta definisanje neophodnih aktivnosti radi obezbeđenja potpunog funkcionisanja energetskih delatnosti, bilo da je reč o samoj proizvodnji, distribuciji ili snabdevanju na teritoriji AP Vojvodine.

Na pitanje novinara o mogućnosti naplate po utrošku, pokrajinski sekretar Grbić je naveo značaj koji bi imalo obrazovanje stanovništva na temu sprovođenja mera energetske efikasnosti, kao što su zamena prozora, vrata ili izolacija krovova zgrada. Reč je o tome, kako je ukazao Grbić, da često korisnik koji pređe na direktno plaćanje po utrošku nema očekivane koristi, to jest manji račun za grejanje, dok ne sprovede i potrebne mere energetske efikasnosti.

Zoran Predić, državni sekretar u Ministarstvu za rudarstvo i energetiku naveo je da u Republici Srbiji sistem daljinskog grejanja egzistira u oko 60 gradova i opština, i nezamenljiv je deo srpske energetike. Ministarstvo za rudarstvo i energetiku je ovu oblast kroz zakonsku regulativu značajno uredilo, kako kroz zakone o energetici, tako i kroz određene podzakonske akte, a paralelno s tim sprovodi se i značajan investicioni ciklus u toplanama širom Srbije preko povoljnih međunarodnih kredita, donacija i bespovratnih podsticaja. Za razliku od pre pet, šest godina, sada mnoge toplane ostvaruju pozitivno poslovanje i to je energetski sektor sa najmanje problema, izneo je Predić. On je naveo da današnji susret sa predstavnicima lokalnih samouprava i toplana sa teritorije AP Vojvodine, treba da obezbedi još bolju saradnju u narednom periodu. Kako je Predić istakao, želja Ministarstva je da ukaže na prava i obaveze lokalnih samouprava, koje im Zakon o energetici omogućava na planu uređivanja ove oblasti, kako bi se ovaj sektor dodatno unapredio i krajnji kupci bili što zadovoljniji.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana druga javna rasprava o Nacrtu Zakona o klimatskim promenama

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Juče je u Kragujevcu održan drugi skup posvećen Nacrtu zakona o klimatskim promenama, u okviru Javne rasprave o ovom jednom od najkompleksnijih i najzahtevnijih zakona koja se sprovodi širom Srbije.

Skup je, je u ime organizatora Grada Kragujevca, pozdravio Zoran R. Prokić, član Gradskog veća za zaštitu i unapređenje životne sredine. Pomoćnica ministra zaštite životne sredine Jasmina Jović u uvodnoj reči istakla je značaj zakona o klimatskim promenama, koji predstavlja odgovor na promene klime i posledice, kao što su sve češće ekstremne klimatske epizode koje ugrožavaju ljudske živote i nanose veliku materijalnu štetu.

Promena namene zemljišta, loše upravljanje otpadom, krčenje šuma i druge delatnosti i postupci ljudi u svetu imaju za posledicu povećanje koncentracije ugljen dioksida za 40 odsto i povećanje srednje godišnje temperature za 1 stepen u poslednjih sto godina, rekla je pomoćnica ministra. Neophodne su akcije, na globalnom i nacionalnom planu, da se ublaže posledice klimatskih promena, a trend uspori ili zaustavi. Pošumljavanje je najefikasniji metod borbe protiv klimatskih promena, zbog čega je Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo 70 miliona dinara budžetskih sredstava u 2018. godini za povećanje površina pod šumom u zaštićenim područjima. Zakon o klimatskim promenama je izuzetno kompleksan zakon koji će obuhvatiti brojne sektore i predvideti mere za ostvarivanje cilja preuzetog na osnovu Sporazuma iz Pariza, da se do 2030. godine smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji za 9,8 odsto u odnosu na emisiju u 1990. godini, naglasila je Jasmina Jović.

Zakon o klimatskim promenama omogućava uspostavljanje sistema za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove, ispunjavanje obaveza koje proističu iz Sporazuma u Parizu, i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije, naglasila je Danijela Božanić iz Odeljenja za klimatske promene Ministarstva.

Nacrtom zakona o klimatskim promenama definisane su obaveze za strateške okvire i politike u različitim sektorima koji na neki način utiču na emisiju gasova sa efektom staklene bašte, i primenu konkretnih mera kao što je redovni godišnji monitoring emisija gasova industrijskih postrojenja, koji će doprineti borbi protiv klimatskih promena.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Održani sastanci o ekološkim problemima u opštinama Veliko Gradište i Temerin

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan održao je odvojene sastanke sa predstavnicima opština Veliko Gradište i Temerin, na kojima se razgovaralo o problemima u zaštiti životne sredine u ovim lokalnim zajednicama i načinima za njihovo rešavanje.

O najvećim ekološkim problemima ovih opština, sa ministrom Trivanom razgovarale su delegacije opštinskih rukovodstava koje su predvodili Dragan Milić, predsednik opštine Veliko Gradište i Đuro Žiga, predsednik Opštine Temerin.

Posebno su izdvojena pitanja prerade čvrstog otpada, izgradnje postrojenja za čišćenje i preradu otpadnih voda, reciklažnih centara i drugih projekata od značaja za životnu sredinu u ovim opštinama. Naglašena je potreba izrade projektno tehničke dokumentacije, revizije postojeće ili njenog operativnog sprovođenja.

Javno-privatno partnerstvo je spas za Srbiju i jedno od najboljih rešenja koje treba da primene lokalne samouprave kako bi očistile svoje opštine i spasili građane od zagađenosti, smeća, otpadnih voda i svakog zagađenja životne sredine. Ulaganje u životnu sredinu nije trošak, to je investicija u privredu, u zapošljavanje u dobar i zdrav život građana, rekao je ministar Trivan.

Ministar zaštite životne sredine naglasio je da svaka opština, svaki grad treba da sagleda ekološke probleme u svojoj sredini, posebno kad je reč o zagađenju reka i jezera. Ukazao je na neophodnost izrade projektno-tehničke dokumentacije, a onda i zajedničkog rada na velikim projektima koji se finansiraju iz državnih, pokrajinskih i lokalnih budžeta i međunarodnih fondova. Resorno ministarstvo će u saradnji sa druim republičkim organima i kroz neposrednu komunikaciju sa kolegama iz Evropske komisije zaduženim za zaštitu životne sredine pružiti podršku opštinama u rešavanju ekoloških problema koja se tiču susednih zemalja koje su članice Evropske unije.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Počeo ekološki projekat “Čista reka Bosna”

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija za razvoj turizma regije Doboj obeležila je Svetski dan voda započinjanjem tromesečne eko kampanje u okviru projekta “Čista reka Bosna”, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Eko kampanja se realizuje pod sloganom “Siđimo do reke. Budimo deo rešenja, a ne zagađenja”, a cilj kampanje je podizanje ekološke svesti stanovništva i animiranje raspoloživih resursa u partnerskim gradovima za poboljšanje eko stanja u slivu, saopšteno je iz organizacije za razvoj turizma regije Doboj “Rotor”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Biće održane i promotivne akcije čišćenja u partnerskim gradovima, a članovi udruženja, klubova i volonteri, očistiće deo planiranih lokacije od otpada i tako poslati poruku svojim sugrađanima da obrate pažnju na brigu o čistoći obala reke i životne sredine. Jačanju ekološke svesti kod učenika nižih razreda osnovnih škola doprineće podela eko lenjira, koji će ih podsećati na potrebno održavanje čistoće u prirodi i u naseljenim mestima. Nastavak kampanje će započeti promocijom eko filma koji se bazira na promotivnim akcijama čišćenja, porukama i iskustvima aktera projekta, predstavnika lokalnih uprava, udruženja, volontera, građana i putnika. Film će biti postavljen na društvenim mrežama projekta, web stranicama i portalima partnerskih gradova.

Tokom letnje turističke sezone biće postavljeni eko-turistički bilbordi uz glavnu saobraćajnicu u slivu reke Bosne. Time će biti omogućena dugoročna eko-turistička promocija područja u slivu, kako za domaće stanovništvo, tako i za veliki broj tranzitnih turista koji proputuju kroz područje tokom godine. Završna faza kampanje će biti uvezivanje i promocija partnerskih lokalnih zajednica i udruženja, koji će nastaviti saradnju na poboljšanju ekološkog i turističkog imidža područja sliva i nakon završetka projekta.

Projekat “Čista reka Bosna” bazira se na identifikovanju i uklanjanju manjih nelegalnih odlagališta čvrstog otpada u gradovima i opštinama koji se nalaze u dolini reke Bosne i uz glavnu putnu saobraćajnicu, kao i na animiranju stanovništva da doprinesu poboljšanju stanja životne sredine u slivu reke.

Glavni partner na projektu je JU Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, a ostali partneri su gradovi i opštine Ilidža, Centar Sarajevo, Ilijaš, Visoko, Kakanj, Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Doboj Jug, Doboj, Modriča i Šamac.

Projekat utiče na svest javnosti o potrebi angažovanja raspoloživih resursa u cilju poboljšanja eko – turističkog imidža tranzitnih lokacija sliva, gdje tokom letnje i zimske turističke sezone prođe više stotina hiljada stranih turista.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Kruševac brojnim aktivnostima obeležio Svetski dan voda

Foto: krusevac.rs
Foto: krusevac.rs

U Kruševcu je brojnim aktivnostima u organizaciji Gradske uprave i JKP „Vodovod“ Kruševac obeležen Svetski dan voda – 22. mart.

U periodu od 12. do 16. marta organizovane su radionice u osnovnim školama na temu zaštite i očuvanja jezera Ćelije. 21. marta u holu Kruševačkog pozorišta otvorena je izložba pod nazivom „Jezero Ćelije u objektivu istorije“, kojom su zaposleni u JKP „Vodovod“ predstavili period pre, za vreme i nakon izgradnje jezera Ćelije i podsetili nas koliko je naš grad imao problema sa nestašicama vode i prisustvom fenola u pijaćoj vodi pre nego što je započeto korišćenje vode iz hidroakumulacije Ćelije. 22. marta u maloj sali Kruševačkog pozorišta organizovan je okrugli sto na temu zaštite jezera Ćelije, a predavači su bili zaposleni iz JKP „Vodovod“, predstavnik Republičke direkcije za vodu i ekspert na projektu „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu pridruživanja EU: unapređenje kvaliteta usluga, dijaloga zainteresovanih strana i efikasnosti lokalne administracije“, koji finansira Vlada Švedske, a sprovodi SKGO. Istog dana u Kruševačkom pozorištu održan je prigodni program za decu osnovnih škola i izvedena predstava učenika Osnovne škole „Žabare“ na temu zaštite voda.

Svetski dan voda ustanovljen je rezolucijom Ujedinjenih nacija 1992. godine i obeležava se od 1993. godine, kao opomena svim ljudima na činjenicu da je zagađenje vode i nedostatak zdrave pijaće vode veliki ekološki problem celog čovečanstva.

izvor: krusevac.rs

Sandra Jovićević

U BiH se prečisti oko 22 odsto otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u Bosni i Hercegovini je, tokom 2016. godine, došlo do značajnog povećanja količine urbanih otpadnih voda koje se prečišćavaju.

Skok sa 4 na 22 odsto prečišćenih otpadnih voda rezultat je puštanja u rad više novih uređaja za tretman urbanih otpadnih voda. Na ovaj način Bosna i Hercegovina je dobila znatne količine prečišćene vode koja se može ponovo iskoristiti, a istovremeno je smanjila stepen zagađenja okoline.

Po količini prečišćene urbane otpadne vode Bosna i Hercegovina se sada uveliko približila zemljama iz okruženja, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

U Hrvatskoj se prečisti oko 37 odsto, u Srbiji nešto više od 10 odsto, a u Sloveniji oko 57 odsto urbanih otpadnih voda. U razvijenim evropskim zemljama taj procenat je daleko veći. U Holandiji je, na primjr, oko 99 odsto, a u Luksemburgu skoro 97 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević