Home Blog Page 1113

Veći budžet za podršku ekološkim udruženjima iz Kragujevca

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Na osnovu Konkursa za podršku udruženjima u oblasti životne sredine i održivog razvoja u 2018. godini, sredstva za realizaciju projekata dobilo je 15 udruženja iz Kragujevca. Ugovore je predstavnicima udruženja uručio Zoran R. Prokić, član Gradskog veća za zaštitu i unapređenje životne sredine.

U odnosu na prošlu godinu, mi smo ove godine tri puta povećali sredstva. Ukupan fond koji je raspoređen svim udruženjima je bio 1,5 miliona dinara. Sva udruženja koja su konkurisala dobila su novčana sredstva koja su raspoređena u odnosu na kvalitet projekata. Mislim da su projekti veoma dobri i kvalitetni, a mi ćemo se truditi da naredne godine još povećamo iznos sredstava – kaže Zoran R. Prokić.

Među udruženjima koja su dobila podršku je Centar za ekološko obrazovanje i održivi razvoj za projekat Festival ekoloških predstava “Crveno, Pozor!(ište), Zeleno“, Stakleno zvono za “Kg eko bilten 2018“, Udruženje sportskih ribolovaca “Magma sport“ za projekat “Uticaj mladih na zaštitu životne sredine“, Zavičajno udruženje “Mihajlo Petrović“ iz Vlakče za projekat “Prolećno i jesenje čišćenje sela i čišćenje korita potoka Rakovica“, Ujedinjeni za bolje društvo za “Odbacicu otpad dok sam još mlad“, Udruženje Interaktiv za projekat “Kompostiraj, recikliraj – Razvoj programa eko sela Greenland“, Odred izviđača “Bogoljub Boba Popović“ za projekat “Permanentna edukacija mladih kroz sticanje veštarstva“, Udruženje Riznica za snimanje filma o zaštiti i očuvanju prirodnih vrednosti na području grada Kragujevca – “Čari prirode Kragujevca“, Udruženje “Dr. Đorđe Hadžić“ za projekat “Lužnička banja“, Gljivarsko društvo Šumadije za održavanje 18. izložbe gljiva u Kragujevcu.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Studenti iz Vranja pobednici konkursa „Eko-paket“

Foto: vranje.org.rs
Foto: vranje.org.rs

Studenti Visoke škole primenjenih strukovnih studija iz Vranja na ovogodišnjem nagradnom konkursu „Eko-paket“ osvojili su prvo mesto u kategoriji srednjih i visokih škola.

„Eko-paket“ projekat održan je pod pokroviteljstvom „Tetra Pak“ kompanije već petu godinu zaredom, a mogućnost učešća imale su škole u Srbiji koje su uključene u međunarodni program „Eko-škole“. Ovo je treće učešće Visoke škole primenjenih strukovnih studija iz Vranja na nagradnom konkursu, a već drugi put studenti osvajaju prvu nagradu u iznosu od 100.000 dinara.

Tema nagradnog konkursa bila je „Biodiverzitet“, a zadatak učesnika je bio da figurom od upotrebljene Tetra Pak ambalaže predstave ovaj pojam. Inspirisani bogatstvom flore i faune naše zemlje, ali i potrebom očuvanja biološke raznovrsnosti, studenti, sa mentorom dr Jovanom Džoljić, napravili su pobedničku figuru pod nazivom „Probudi se“.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

Promena rasporeda rada komunalnih preduzeća u Vrbasu za praznike

Foto: vrbas.net

Odnošenje PET ambalaže s vrbaskih ulica, ekipe PJ „Čistoća“ obaviće sutra s početkom u sedam časova. Zbog predstojećih praznika, doći će do promene rasporeda rada u JKP „Komunalac“.

U utorak, prvog maja, kapije „Čistoće“ biće zaključane, dok će radnici na Gradskom groblju obavljati svoje poslove. U pripravnosti će biti i ekipe PJ „Vodovod i kanalizacija“ koje će biti na raspolaganju u slučaju kvarova.

Drugog maja, u sredu, mala pijaca u Vrbasu biće otvorena. Blagajna u upravnoj zgradi neće raditi za dane praznika.

Obeležavanje Dana rada, usloviće promenu u rasporedu iznošenja smeća tokom čitave sedmice.

U sredu, drugog maja, kante će se prazniti po rasporedu od utorka, dok će u četvrtak ekipe odnositi smeće iz domaćinstava planiranih za sredu. U petak će važiti raspored od četvrtka. Zbog neradnog prvog maja, radnici „Čistoće“ biće na terenu i u subotu kada će odnositi smeće iz domaćinstava planiranih za petak.

Završen sajam RENEXPO

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Sajam RENEXPO 2018. završen je juče. Događaj je bio upriličen u Belexpocentru u Beogradu, od utorka, 23. aprila, do četvrtka 26. aprila. Imao za cilj da spoji zainteresovane strane iz polja obnovljivih izvora energije.

Poslednji dan održane su konferencije s fokusom na male hidroelektrane, upravljanje komunalnim podacima, biogas u Srbiji, kao i proizvodnju energije iz otpada.

Eko Klub Srbije je partner sajma koji je bio zadužen za aktivnosti na polju elektromobilnosti. Posetioce je animirao izložbom električnih automobila, skutera i bicikala i vozila za golf terene, kao i izložbom portreta Nikole Tesle koje je naslikao Sava Stojkov.

Svoje aktivnosti na RENEXPO sajmu, Eko Klub je krunisao proglašenjem eko-auta 2018. godine. Laskavu titulu i zelenu jabuku na mermernom postolju odneo je BMW i3, auto na 100 odsto električni pogon.

Foto: Energetski portal

Specijalna priznanja, u obliku plakete zelene jabuke, dodeljena su kompaniji Tojota, za Tojotu Yaris plug-in kao hibridno eko-auto 2018, kompaniji E-Prime kao proizvođaču električnih bicikala, kompaniji E-skuteri i ABB kao tvorcu punjača bez čije energije bi sva pobrojana vozila stajala u mestu.

Zelenim jabukama nagrađeni su i Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo rudarstva i energetike i Agencija za zaštitu životne sredine, kao i organizator sajma, REECO, ali i učenici Osnovne škole “Laza Kostić” u čijem je dvorištu simbolično posađeno osam stabala, za svaku generaciju đaka, zajedno sa predstavnicima ministarstava.

Najavljen je i Tesla reli koji će se održati od 7. do 10. jula na Fruškoj gori.

Jelena Kozbašić

Više od 95% ljudi sveta udiše opasno zagađen vazduh

Foto: pixabay

Takozvana kriza kvaliteta vazduha došla je u žižu interesovanja onog momenta kada smo shvatili koliko zapravo zagađen vazduh širok i kompleksan problem. Zagađen vazduh je u 2016. godini bio uzrok 6.1 miliona smrtnih slučajeva.

Nova studija Svetske zdravstvene organizacije govori nam da više od 95% čovečanstva udiše vazduh koji je toliko zagađen da je opasan po zdravlje, zemlje u razvoju su pod znatno većim rizikom.
Problem se naravno pogoršava sa sve bržom urbanizacijom. Smrtni slučajevi povezani sa ambijentalnim zagađenjem vazduha su se povećali za čak 19.5 % od 1990. godine. To znači da je zagađenje vazduha postalo 4 po redu najčešći uzrok smrti, odmah nakon visokog krvnog pritiska, loše ishrane i pušenja.

Prilikom sprovođenja studije korišćene su nove tehnologije. Podaci koje je prikupio satelit zajedno sa podacima merenja zagađenja prikupljenih na lokalitetima korišćeni su kako bi se odredio uticaj zagađenja vazduha širom planete.
Supstanca koja zagađuje vazduh, ili polutant, sastoji se od mešavine sitnih čestica i gasova koji se razlikuju od regiona do regiona, pa čak i unutar gradova. Ono prema čemu se najčešće određuje nivo zagađenja je nivo vrlo sitnih čestica, manjih od 2.5 mikrometara po metru kubnom vazduha. Rezultat studije govori nam da otprilike 7 milijardi ljudi živi u predelima gde količina ovih sitnih čestica premašuje koncentracije koje su propisane od strane Svetske zdravstvene agencije.

Problem je najizraženiji u Aziji gde su Indija i Kina odgovorne za čak polovinu preranih smrtnih slučajeva prouzrokovanih aerozagađenjem. Istraživači su takođe identifikovali i glavne izvore zagađenjau ove dve zemlje. U Kini, problem je sagorevanje uglja u svrhe industrije i grejanja stanova kao i transport.
U Indiji najveći uzročnik zagađenja je rezidencijalno sagorevanje različitog tipova biomase a odmah potom i sagorevanje uglja.

Uprkos ovim obeshrabrujućim ciframa, Kina poslednjih godina polako uspeva da popravi kvalitet svog vazduha tako što vlada najpre ograničava sagorevanje uglja. Dok se Kina popravlja, Pakistan, Bangladeš i Indija imaju najbrži porast zagađenja vazduha još od 2010. godine.

Ova studija jasno upućuje na to da bi se problemom kvaliteta vazduha trebalo baviti ažurnije i daleko ozbiljnije nego što se to do sada radilo.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Uređivanje divljih deponija u Kucuri

Foto: Komunalac Vrbas

Lokalna samouprava poverila je JKP „Komunalac“ uređivanje divljih deponija u Kucuri. Teškom mehanizacijom, komunalci su uklonili smetlište predviđeno za građevinski otpad, dok se radovi na biljnoj deponiji privode kraju.

Foto: Komunalac Vrbas

Po nalogu Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas, JKP „Komunalac“ dva puta godišnje uređuje divlje deponije na području opštine. Nakon 11 sati neprekidnog rada, buldozerom je sanirana deponija građevinskog otpada u Kucuri koja se prostire na površini od 6,5 hiljada kvadratnih metara.

Po rečima poslovođe u PJ „Čistoća“ Mladena Pavlovića, s ove deponije uklonjeno je 8,5 hiljada kubika otpada, najviše zemlje, šuta i građevinskog materijala za šta i jeste namenjena ova lokacija.

Na drugom kraju Kucure, druga priča. Nakon poslednjeg čišćenja biljne deponije, smetlište na obodu sela još više je naraslo. Iako je prostor namenjen isključivo za biljni otpad, radnici „Čistoće“ zatiču i komunalno smeće, dušeke, stare tepihe, plastiku, sanitarije, nerazgradivo staklo, ali i uginule životinje. Ostavljanje nepotrebnih stvari uz put otežava poljoprivrednicima prolazak do atara.

Foto: Komunalac Vrbas

– Na ovoj deponiji zatekli smo najmanje biljnog otpada. Morali smo najpre da raščistimo prilazni put u dužini od blizu 300 metara, jer su ga nesavesni meštani zatrpali raznim vrstama otpada. Otprilike 2,8 hiljada kubnih metara smeća smo najpre utovarili i prevezli na veliki plato. Tamo radi druga mašina koja niveliše teren i celokupni otpad zatrpava u depresiju – objašnjava Pavlović.

On apeluje na građane da povedu brigu o zaštiti životne sredine jer, osim što ruže sliku sela, rizikuju da se zaraze. Kako kaže, radnici su na ovom lokalitetu ugasili dva požara.

– Zamolio bih meštane Kucure, čije selo važi za najurednije u opštini, da povedu računa o svom okruženju i zadrže taj epitet. Nema potrebe da se na ovom mestu nađe komunalni otpad, jer naše ekipe jednom sedmično prazne kante iz seoskih domaćinstava, dok se organizuju i akcije odnošenja kabastih stvari. Kucurani zadužuju komunalnu opremu i ne vidim razlog da se ovde nađe najviše te vrste smeća – poručuje poslovođa Pavlović.

Ukoliko je pojedinim žiteljima nedovoljna jedna kanta, mogu da se obrate JKP „Komunalac“ i reše taj problem. Dostupni su i džakovi za smeće čija je cena simboličnih 38 dinara. Veće količine otpada treba da istovare na Gradsku deponiju u Vrbasu gde se ova vrsta usluge ne naplaćuje.

MHE Bočac 2 biće puštena u rad krajem avgusta

Photo: Pixabay

Prva od dve turbine, teška 55 tona, snage 5 megavata, postavljena je u utorak u Maloj hidroelektrani Bočac 2, čime se krenulo u završne radove na izgradnji ovog elektroenergetskog objekta.

Druga turbina, kako je rečeno u preduzeću “Hidroelektrane na Vrbasu”, trebalo bi da bude postavljena 8. maja, a obe dolaze od austrijskog proizvođača “Andritz”, koji je ranije napravio turbine i za Hidroelektranu Bočac 1, s tim da je njihova snaga 55 megavata.

Photo: Pixabay

Radovi teku prema dinamičkom planu, a očekuje se da bi ova hidroelektrana u probni rad mogla da bude puštena do kraja avgusta ove godine. Do tada, preostalo je da se montira deo opreme, kao i da se okončaju građevinski radovi koji su u završnoj fazi.

Nedeljko Kesić, direktor “HE na Vrbasu”, kaže kako su njene karakteristike veoma dobre pa se očekuje da se već kroz šest do sedam godina ova investicija otplati. U skladu sa zakonskim propisima, ona ostvaruje pravo na podsticaje i subvencionisanu energiju. Njena vrednost ukupno s projektima, ugradnjom, hidromehaničkom opremom i građevinskim radovima je oko 45 miliona maraka, kaže on.

Ističe kako je nakon ove u planu izgradnja još jedne hidroelektrane, tri kilometra nizvodno u Krupi na Vrbasu. Ona će biti kapaciteta 22 megavata i samim tim će se pojačati energetska stabilnost zapadnog dela Republike Srpske, gde se od ukupne proizvodnje u RS troši oko 51 odsto električne energije, zaključio je Kesić.

Podsetimo, u maju 2014. godine “Hidroelektrane na Vrbasu” su s Vladom RS potpisale ugovor o koncesiji za izgradnju i eksploataciju MHE Bočac 2. Dobijanjem koncesije stvoreni su uslovi za intenziviranje neophodnih aktivnosti kako bi se pristupilo izgradnji ovog razvojnog projekta, koji ima višestruki značaj za privredu opštine Mrkonjić Grad, ali i za ukupan sistem “Elektroprivrede Republike Srpske”. U julu 2015. godine, potpisan je ugovor za izvođenje građevinskih radova, koji su počeli u septembru iste godine.

Instalisana snaga iznosi 8,76 megavata, a očekivana godišnja proizvodnja je 46 gigavat-časova.

Hidroelektrana Bočac 1, u čijem kompleksu je Bočac 2, ima instalisanu snagu od 110 megavata i projektovanu godišnju proizvodnju od 307,5 gigavat-časova.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan skup o ulozi poljoprivrede u očuvanju životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan, govorio je na otvaranju tematskog skupa „Poljoprivreda-od zagađivača do čuvara životne sredine- uslov za integracije u EU“ koji je održan u Novom Sadu.

Tom prilikom ministar je rekao da je poljoprivredna proizvodnja planetarno jedan od najvećih zagađivača životne sredine, zbog erozije zemljišta, upotrebe hemijskih supstanci i da je tako i u Srbiji. Područje u kome živimo spada u 40 najbogatijih biodiverziteta u svetu, a ono se uništava neodgovornom primenom hemijskih supstanci. Rešenje tog problema je u odgovornom ponašanju i primeni ekoloških standarda u očuvanju kvaliteta zemljišta i životne sredine.

Govoreći da je cilj Srbije da se očuva održivi razvoj i životna sredina za sadašnje i buduće generacije, ministar je ukazao da životna sredina prožima sve oblasti života i rada, sve sektore privrede i da na ulaganja u životnu sredinu ne smemo gledati kao na trošak već je to ulaganje u kvalitet života, bolji vazduh, zdraviju hranu i vodu za našu decu.

Zdrava životna sredina nam nije potrebna da bismo dobili zeleno svetlo za otvaranje poglavlja 27, već da se u Srbiji uspostavi održiv sistem zaštite životne sredine, kao i značajna uključenost ove politike u ostale sektore. Na taj način obezbeđuju se preduslovi za bolje zdravlje, bolji kvalitet života građana, očuvanje prirodnih resursa i konkurentnu privredu. Razvoj poljoprivrede, koja je izuzetno važna za ukupnu privredu i napredak naše zemlje, na ekološki održiv način, može biti komparativna prednost Srbije, rekao je ministar Trivan.

On je ukazao da je važno se poljoprivrednici vrate drugačijoj proizvodnji, da ne zagađuju zemljište prekomernom upotrebom hemijskih supstaci, da ne koriste one koje su zakonom zabranjene, i da se kontinuirano obrazuju.

Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo poljoprivrede su na zajedničkom zadatku, i već rade na načinima, kako da se uz primenu zakonske regulative, u saradnji sa privrednim komorama, zadružnim savezima, stručnim i naučnim institucijama, promeni svest, da se poljoprivrednici i svi koji proizvode hranu, kao i ukupna javnost informišu, obrazuju i upute šta se i kako koristi, kako ne bismo zagadili zemljište, vodu i vazduh a tako i namirnice koje jedemo, jer onda zagađujemo i nas same. To je krug u koji smo ušli i iz koga se mora izaći“, upozorio je ministar.

Na skupu koji je održan u Privrednoj komori Vojvodine, a koji su organizovali „Dnevnik-Poljoprivrednik“AD i Privredna komora Vojvodine, predstavnici resornih ministarstava i pokrajinskih sekretarijata, kao i stručnjaci u oblasti poljoprivrede i zaštite životne sredine, govorili su o bezbednom uklanjanju otpada, pravilnom odlaganju amabalaže od zaštitnih hemijskih sredstava i očuvanju kvaliteta zemljišta sa aspekta zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Transportno i energetsko povezivanje ključ bržeg razvoja regiona

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović ocenila je da su transportno i energetsko povezivanje, uz političku stabilnost, preduslovi za brži razvoj svih zemalja regiona i povećanje životnog standarda njihovih građana.

Mihajlović je prilikom otvaranja konferencije “Transport i energetika – povezivanje Zapadnog Balkana i Evropske unije” poručila da bez saobraćajnog i energetskog povezivanja nema razvoja. Ako ne budemo zajedno radili na tome, nećemo moći da postignemo ono što je zajednički imenilac za sve u regionu, a to je poboljšanje životnog standarda građana, istakla je ona.

Prema njenim rečima, iako i dalje postoje određene tenzije u regionu, to ne znači da nije moguće da radimo zajedno, a upravo agenda povezivanja pokazuje da to možemo. Za ostvarenje tog cilja, kako je napomenula, posebno je važna politička stabilnost svih zemalja pojedinačno i regiona u celini, a put za prevazilaženje političkih tenzija jeste upravo u povezivanju.

Želja Srbije je da imamo projekte koji nas fizički bolje povezuju sa svim našim susedima. Dva najznačajnija projekta na kojima radimo sa Bugarskom su rekonstrukcija i modernizacija pruge Niš–Dimitrovgrad, za šta je već počela eksproprijacija, i izgradnja gasne interkonekcije Niš–Dimitrovgrad, objasnila je ona. Za vreme predsedavanja Bugarske Savetu Evropske unije, zajedno smo radili na tome kako da se bliže povežemo i da radimo i na izgradnji infrastrukture i na uklanjanju nefizičkih barijera, istakla je Mihajlović.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana radionica o energetskoj efikasnosti u BiH

Foto: pixabay

Nakon pauze od nekoliko meseci zbog kašnjenja izrade Kantonalnih planova energetske efikasnosti, Agencija ZEDA je organizovala treću od šest planiranih radionica „Izrade programa poboljšanja energetske efikasnosti u opštinama FBiH“.

Foto: pixabay

Radionica je održana u hotelu „Zenica“, 24. aprila 2018. godine u grupama, gde su u svakoj grupi učestvovale po 3 opštine radi efikasnijeg pristupa svakoj opštini. Svaka opština je imala zadatak da u svoje ime odredi tj. napravi listu prioritetnih objekata kojima će se ostvariti zadati indikativni ciljevi po svakoj jedinici lokalne samouprave.

Takođe, svaka opština je napravila ciljeve i programe poboljšanja za postizanje očekivanih rezultata iz sektora javne rasvete i sektora vodosnabdevanja, odnosno zamene postojećih motora s novim frekfentno regulisanim motorima. Sve ovo ima za cilj postizanje finalnih ušteda energije koje svaka JLS mora ispuniti prema raspodeli indikativnih ciljeva ušteda energije koji treba biti urađen u skladu s Federalnim akcionim planom energetske efikasnosti i odgovarajućim Kantonalnim planom energetske efikasnosti, a koji je pripremljen u skladu s obavezama Bosne i Hercegovine.

Izrada programa poboljšanja energetske efikasnosti u opštinama FBiH je zakonska obaveza, a osim zakonske obaveze,opštine koje budu imale urađene programe poboljšanja energetske efikasnosti moći će lakše pristupiti sredstvima za investiranje u sprovođenje mera energetske efikasnosti u svojim lokalnim zajednicama.

Takođe, ovom prilikom, Agencija ZEDA je učesnicima predstavila projekat iz oblasti energetske efikanosti -GreenCap u kojem ima status partnera od septembra 2016. godine. Cilj projekta je diseminacija informacija i stvaranje sinergije između različitih modularnih projekata iz oblasti vezanih za obnovljive izvore energije koji se implementiraju na području delovanja partnera u projektu s posebnim fokusom na ostrva i ruralna područja. Ovaj Projekat sufinansira Nj+emačko društvo za međunarodnu saradnju GIZ BiH kroz projekat „Podsticanje energetske efikasnosti u BiH“, a sprovodi ZEDA.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Banjaluka dobila prvo solarno drvo

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Solarno drvo u parku Bana Milosavljevića na kojem će građani Banjaluke moći puniti svoje telefone i tablet uređaje pušteno je u funkciju. Ovo drvo koje je donacija kompanije TELEMAX gradu pušteno je u rad povodom Dana grada i Dana planete Zemlje.

Solarno drvo su u rad pustili Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke i Arijana Maksimčuk, direktor TELEMAXA.

Arijana Maksimčuk je rekla da je ovo drvo poklon od ove kompanije i da je ovo jedna inovacija kojom žele da upoznaju stanovništvo u način pretvaranja sunčeve energije u iskoristivu energiju. Svi naši sugrađani od danas mogu da pune telefone, mobilne aparate i ajpede i mogu da sednu i odmore, rekla je ona i dodala da je ovo budućnost u energiji.

Radojičić je istakao da grad mora da gleda ispred sebe i da je potrebno videti šta je ono što interesuje mlade generacije i šta donose nove tehnologije. Ovo je sa jedne strane jedan od ukrasa u centru grada, a sa druge strane ukazuje na obnovljive izvore energije, jer se savremeni svet susreće sa izazovom ogromne potrošnje i potrebe korišćenja vise obnovljivih izvora energije. Ovde se radi o solarnoj energiji i modernim tehnologijama, zaključio je Radojičić, koji je ujedno i prvi dopunio bateriju na svom telefonu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Turska pomoć Srbiji u zaštiti životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan razgovarao je Čagla Gultekin Tosbat koordinatorkom Agencije za saradnju i koordinaciju Turske, kancelarija u Beogradu, o projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je na početku razgovora rekao, da Srbija poklanja ogroman značaj bilateralnim odnosima sa Turskom, da nam je dragocena bila poseta delegacije Turske Srbiji, koju je predvodio predsednik Redžep Tajip Erdogan, tokom koje je dogovorena saradnja i u oblasti zaštite životne sredine, i ukazao da nam je važno što će naš predsednik Aleksandar Vučić posetiti Tursku, što će odnose dve zemlje podići na još viši nivo.

Trivan je izrazio zadovoljstvo što je otvoren prostor da odličnim bilateralnim odnosima dve zemlje, dorinese i saradnja u oblasti zaštite životne sredine i što je predstavnica Agencije za saradnju i koordinaciju Turske (TIKA) , koja je već pomogla Srbiji kroz različite projekte u oblasti zdravstva, poljoprivrede, obrazovanja, infrastrukture i kulture, gošća MZŽS.

Praktična saradnja Srbije i Turske u oblasti zaštite životne sredine započinje ovim susretom i dogovorom sa predstavnicima Agencije TIKA. Srbiji su u ovoj oblasti dragocena iskustva Turske i praktična primena projekata od prerade otpadnih voda, zaštite vazduha, do zaštite životne sredine i monitoringa, rekao je ministar Trivan i ukazao da je na putu Srbije ka Evropskoj uniji i otvaranju poglavlja 27, najvažnija projektno-tehnička dokumentacija za realizaciju projekata koji vrede od nekoliko stotina hiljada evra do nekoliko desetina miliona evra. Ulaganjem u takve projekte je za dobrobit svih građana, kao i životne sredine.

Predstavnica Agencije za saradnju i koordinaciju Turske je kazala da je ekologija jedna od najvažnijih oblasti u Turskoj i da su zainteresovani da dorinesu saradnji Turske sa Srbijom u oblasti zaštite životne sredine. Izrazila je spremnost Turske Agencije za saradnju i koordinaciju da podrži projekte u oblastima koje MZŽS predloži i odredi kao prioritet, od saradnje stručnjaka iz oblasti zaštite životne sredine Srbije i Turske, preko projekta „Nultog otpada “, do projekata u koje bi bile uknjučene lokalne samouprave i građani kako bi saradnja u oblasti ekologije bila na dobrobit građana obe zemlje. Navela je da je u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Turske, a pod pokroviteljstvom Prve dame Turske Emine Erdogan, započet projekat „Nulti otpad“ koji se sprovodi i van granica Turske.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Doneta Odluka o dodeli podsticajnih sredstava po Javnom konkursu za 2017. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je 16. juna 2017. godine Javni konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za 2017. godinu. U skladu sa samostalnim članom 13. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 62/17), Javni konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za 2017. godinu sprovelo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Predmet konkursa je dodela podsticajnih sredstava za ponovnu upotrebu i iskorišćavanje otpada kao sekundarne sirovine ili za dobijanje energije i za proizvodnju kesa – tregerica za višekratnu upotrebu, za 2017. godinu.

Po raspisanom Javnom konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za 2017. godinu, a na osnovu sprovedene konkursne procedure i konačne Liste prijava za dodelu podsticajnih sredstava za 2017. godinu, koju je utvrdila Komisija za sprovođenje postupka za dodelu podsticajnih sredstava na osnovu Javnog konkursa za 2017. godinu, doneta je Odluka o dodeli podsticajnih sredstava po Javnom konkursu za 2017. godinu

Odluku o dodeli podsticajnih sredstava po Javnom konkursu za 2017. godinu možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Međunarodni dan podizanja svesti o štetnom uticaju buke na zdravlje

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

Buka u životnoj sredini se definiše kao svaki neželjeni zvuk, koji prema subjektivnim osećaju, ometa čoveka, kako pri radu, tako i pri odmoru. U savremenom svetu, najznačajniji izvor buke u životnoj sredini su drumski, železnički i avio saobraćaj. Buka izaziva različite nepovoljne uticaje na zdravlje kako na kardio-vaskularni tako i na centralni nervni sistem. Problem buke je ogroman kako u svetu tako i kod nas. Povećanje broja stanovnika, urbanizacija, tehničko-tehnološki razvoj, intenziviranje saobraćaja utiču na usložnjavanje ovog problema. Jedan od načina uticanja na javnost, sa ciljem smanjenja problema, jeste obeležavanje Međunarodnog dana podizanja svesti o štetnom uticaju buke na zdravlje.

Međunarodni dan podizanja svesti o štetnom uticaju buke na zdravlje uspostavljen je pre dvadeset dve godine. Dogovoreno je da to bude svaka poslednja sreda u aprilu mesecu. Ove godine to je bio 25. april kada se u Evropi i svetu održavaju različite manifestacije sa ciljem edukacije i podizanja svesti o načinu smanjenja buke. Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) je pored godišnje analize prikupljenih podataka o zagađenju bukom, 2011. godine ustanovila nagradu za inovaciju, kampanju ili ceremoniju čiji je cilj podizanje svesti štetnosti buke. Centar za sluh i komunikaciju (Center for Hearing and communication) neprestano objavljuje publikacije o štetnim uticajima buke na zdravlje.

Usklađivanjem naših potreba sa prirodom možemo da smanjimo buku i sačuvamo naše zdravlje.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Kako su bečki urbanisti došli građanima na noge

Foto: Stadt Wien
Foto: Stadt Wien

Iskustvo prethodnih godina je pokazalo da se mnoge Bečlije interesuju za urbanizam tek onda kada se osećaju ugroženim ili loše informisanim. Gradski urbanisti stalno su angažovani na projektima koji Beč treba da učine boljim i to u svim njegovim delovima, naseljima i opštinama. Promene naravno povlače za sobom konflikte u stilu: „To je isuviše visoko, ono je previše nisko“, „Molim vas nemojte to da rušite“, „Potrebno je više novih stanova, ali nemojte toliko da gradite“, „Više parkinga, više zelenila“, i slično. Zbog toga su čelnici grada pokrenuli projekat „Da Beč bude „Wow“.

Foto: Stadt Wien

– Mi smo odlučili da sa odeljenjem urbanizma izađemo iz gradske kuće i idemo na mesta gde se razvoj grada dešava. Građani više ne moraju ići u opštinu, „već mi, odgovorni, dolazimo do vas – opisuje članica gradskog veća za urbanizam, Maria Vasilaku, novi projekat u Beču.

Projekat čini interaktivna izložba koja se prilagođava odgovarajućoj lokaciji, a istovremeno je to najveća mobilna radionica grada.

Od 18. aprila kroz Beč je krenuo projekat „Da Beč bude „Wow“ koji građanima nudi mogućnost da raspravljaju o konfliktnim projektima ali i da lično preuzmu ulogu urbaniste. Stanica „Tvoje mišljenje se broji“ poziva posetioce da formulišu predloge i želje za svoje naselje ali i da izlože pritužbe.

Foto: Stadt Wien

Ova pokretna radionica naći će se tokom sledećih meseci na internet-strani: www.wienwirdwow.at kao i na facebook-u i instagramu.

– Beč se trenutno razvija veoma brzo. Naseljavaju se nove firme a sa njima i nova radna mesta. U Beč dolaze istraživači iz Austrije, Evrope i sveta sa željom da svoju budućnost provedu ovde. Rast mnogim Bečlijama donosi promene ali i strahove i brige. I upravo ovde nastupa projekat „Da Beč bude „Wow“. Mi idemo građanima na noge – objašnjava direktor bečkog urbanizma Tomas Madrajter. Prva stanica tog mobilnog projekta je stanica „Nordbahnhof“ u drugoj bečkoj opštini gde se nalazi jedan od najvećih razvojnih projekata u Beču. Do 2020. godine projekat će obići brojne delove Beča.