Home Blog Page 1080

Srbija ispunila uslove da bude članica Evropske agencije za životnu sredinu

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije Filip Radović sastali su se juče sa najvišim predstavnicima Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), koji po prvi put borave u zvaničnoj poseti našoj zemlji.

Na sastanku sa delegacijom EEA, koju je predvodio direktor Hans Bruninks, a na kojem je bilo reči o mogućnostima za unapređenje saradnje u prikupljanju, razmeni i analizi podataka ključnih za stanje životne sredine, visoko je ocenjen napredak koji je naša zemlja ostvarila u ovoj oblasti.

Na osnovu ostvarenih tehničkih rezultata u Srbiji, Bruninks je konstatovao da Agencija za zaštitu životne sredine Srbije ispunjava uslove za stupanje u članstvo ove evropske organizacije.

Trivan je iskazao zahvalnost delegaciji EEA koja je jedna od vodećih stručnih institucija u ovoj oblasti, ne samo u Evropi nego u svetu, na priznanju, i pohvalio rad Agencije za zaštitu životne sredine Srbije.

Goran Trivan je u obraćanju novinarima nakon sastanka istakao izuzetan značaj prve posete direktora EEA i njegove ocene da je Srbija u ekologiji izuzetno napredovala, a u prikupljanju i analizi podataka o stanju životne sredine dosegla evropske standarde.

– Ova vrsta posete pruža nadu i podršku. Nadu da možemo da verujemo u sebe i da nas ljudi u Evropskoj uniji razumeju i vrednuju naše rezultate, rekao je ministar i naglasio da će Ministarstvo pružiti punu podršku Agenciji u procesu učlanjenja u Evropsku agenciju za životnu sredinu.

U godinama koje dolaze, kako je rekao, Agencija za zaštitu životne sredine će postati noseći tehničko-stručni i naučni stub u implementaciji politika životne sredine u Srbiji. Prema njegovim rečima, biće osnovane i druge organizacije koje će pomoći Srbiji da dostigne evropske standarde, ali još važnije, da se podigne kvalitet životne sredine u našoj zemlji.

Bruninks je ponovio da je Srbija ispunila tehničke uslove da bude članica Evropske agencije za životnu sredinu i da očekuje intenziviranje saradnje u budućnosti.

On je istakao da EEA želi da znanje koje poseduju dve institucije ugradi u politike, i time postigne bolji kvalitet životne sredine i prirode u Srbiji.

Agencija za zaštitu životne sredine je partner kojeg zaista želimo, želimo da podržimo bavljenje pitanjima zaštite životne sredine u Srbiji, ponovio je Bruninks i izrazio očekivanje da će Srbija istrajati na stručnosti u pitanjima životne sredine.

Filip Radović je izrazio zadovoljstvo time što su uloženi napori pokazali rezultate koji su prepoznati i što je stvorena prilika da Agencija postane punopravan član velike evropske porodice, odnosno što će imati priliku da učestvuje u realizaciji značajnih međunarodnih projekata u oblasti životne sredine.

– Mislim da je Srbija spremna za to da se pridruži i sa tehničke strane bude članica EEA i da više učestvuje u njenom radu u budućnosti, ocenio je Radović.

Milisav Pajević

I Antarktik zagađen plastikom

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Mikroplastika, sićušne čestice plastičnog otpada koji se raspada u svetskim morima, pronađene su u vodama i snegu Antarktika. Naučnici su se nadali da je zaleđeni kontinent pošteđen vrtoglavog problema zagađenja plastikom, ali grupa istraživača iz grupe za zaštitu životne sredine Grinpis su otkrili da ipak ne postoji mesto na planeti do koje plastika nije stigla.

U sedam od osam uzoraka koje su aktivisti Grinpisa (Greenpeace) uzeli početkom godine na Antarktiku, tokom tromesečne ekspedicije, pronađeni su tragovi mikroplastike koja su došla iz tekstila ili ribarskih mreža. Otrovne hemikalije su pronađene u osam od devet uzoraka snega, objavila je ta organizacija u četvrtak u Hamburgu.
Pronađene hemikalije se koriste u odeći za spoljne uslove, a u životnoj sredini se zadržavaju godinama.
“Antarktik se čini kao netaknuta divljina, no čak je i taj kraj sveta već zagađen otrovima iz tekstilne industrije i ostacima plastičnog ludila”, istakao je Tilo Mak, stručnjak za okeane iz te ekološke organizacije.

Grinpis je naglasio da je za razliku od Arktika na Antarktiku sprovedeno malo istraživanja. Polutanti se prenose vetrom i morskim strujama i decenijama ostaju u životnoj sredini. Kroz lanac ishrane mogu da završe u želucima životinja poput pingvina ili kitova.
Grinpis je među lednicima pronašao i bove, ribarske mreže i cirade.
“Svugde u našim okeanima možete pronaći plastiku, od Antarktika, preko najdubljih okeanskih brazdi do Arktika. Vlade moraju da iniciraju i implementiraju mere na nivou proizvodnje kako se ti zagađivači ne bi uopšte ni pojavljivali u okeanu”, zaključio je Mak.

Više od 8 miliona tona plastike svake godine završi u okeanu svake godine.

U oktobru, vlade sveta će razmatrati predlog Evropske unije da se na području Antarktika proglasi zaštićen predeo koji bi se prostirao na 1.8 miliona kilometara kvadratnih, što bi bilo najveće zaštićeno područje na svetu.

Milan Zlatanović

Izvor: greenpeace.org.uk

5 jednostavnih načina da smanjite upotrebu plastike

Foto-ilustracija: Pixabay

Za većinu plastike se tvrdi da može da se reciklira, ali zapravo to nije istina, plastika se može samo koristiti na drugi način. Zato je vrlo važno smanjiti njenu upotrebu, a srećom za to postoje brojni jednostavni načini.

Vaša porodica možda koristi plastične slamke, kese i flaše samo nekoliko minuta, ali ti predmeti ne nestaju tek tako kada ih bacite. Jednokratni predmeti poput ovih čine više od 40 odsto plastičnog otpada, a svake godine oko 8,8 miliona tona plastičnih kesa završi u okeanima. Ovaj otpad ugrožava divlje životinje, zagađuje okolinu i dovodi u opasnost ljudsko zdravlje.

Statistika je poražavajuća, ali vi imate tajno oružje u suzbijanju ovog problema – vašu decu.

Mnoga deca brinu o divljini – sigurno ne žele da vide morsku kornjaču kako se guši plastičnom slamkom – i mnoga deca shvataju da nasleđuju Zemlju u krizi. Ali male izmene u svakodnevnoj rutini vaše porodice mogu ohrabriti vašu decu da zaista nešto urade u borbi protiv plastike.

Evo nekoliko saveta:

1. Da bi se plastična slamka proizvela, potrebno je nekoliko sekundi, a koliko će je vaša deca koristiti? Pet minuta, deset? A onda, nakon što se slamka baci u smeće, biće potrebno oko 500 godina da se razgradi. Zato pomozite deci da jednokratne slamke zamene šarenim koje se mogu upotrebiti više puta, a koje lako možete nabaviti preko interneta, ukoliko ih ne nađete u vašoj okolini.

Foto-ilustracija: Pixabay

2. Kada mališane vodite u poslastičarnicu, umesto kartonskih činijica i plastičnih kašičica, birajte kornet. Osim što je ukusniji, uradićete nešto plemenito za planetu na kojoj živite.

3. Prosečni osmogodišnjak baci oko 67 odsto svog ručka svakog dana. Umesto što deci pakujete sendviče u plastične kese, nabavite omote od papira. Takođe, probajte da plastične kese zamenite cegerima od platna.

4. Kada idete sa decom na letovanje, vodite računa da plastične lopte, mišići i gume za plivanje ne otplutaju morem. Napomenite mališanima da vode računa o svojim stvarima i potrudite se da sve igračke budu na broju pri kraju dana.

5. Plastične flaše za vodu su još jedan od zagađivača okoline i jedan su od najčešćih otpada s plaža. Prema organizaciji “One Green Planet”, u SAD-u se svake sekunde koristi oko 1500 plastičnih flaša i trebalo bi oko 100 godina da nestanu.

Koristeći vodu iz slavine možete uštedeti novac i sačuvati zdravlje jer je poznato da plastične flaše ispuštaju toksine štetne po zdravlje. Plastične flaše takođe možete zameniti staklenim ili termos bocama, te tako očuvati zdravlje i okolinu.

Izvor: Nacionalna geografija

Konferencija „20 godišnjica Arhuske konvencije i devet godina iskustva u Srbiji“

Konferencijom „20 godišnjica Arhuske konvencije i devet godina iskustva u Srbiji“ Ministarstvo zaštite životne sredine i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju Misija u Srbiji (OEBS) zajednički su obeležili dve decenije od potpisivanja ove međunarodne konvencije i time još jednom ukazali na njen značaj.

Arhuska konvencija, nazvana po gradu Arhusu u Danskoj gde je usvojena 1998. godine, je Konvencija o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine.

Na Konferenciji je razmatrano u kojoj meri su principi Arhuske konvencije koju je Srbija je potvrdila 2009. godine, u međuvremenu utkani u praksu i nacionalno zakonodavstvo, a u cilju unapređenja zaštite životne sredine.

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić u svom uvodnom obraćanju je ukazao da se u Srbiji već godinama primenjuju principi Arhuske konvencije, kao jednog od najznačajnijih međunarodnih sporazuma za zaštitu životne sredine, ali da je „cilj puno usvajanje standarda koji su obuhvaćeni Arhuskom konvencijom, i njihova primena kroz nacionalno zakonodavstvo, njegovim potpunim usklađivanjem sa legislativom Evropske unije“.

Karić je najavio da je u pripremi novi set zakona koji će biti donet do kraja godine, kojim će biti transponovati principi Ahuske konvencije.

On je naveo niz aktivnosti Ministarstva u primeni sva tri postulata ovog sporazuma.

– U poslednjih nekoliko meseci pokrenute su ozbiljne istrage, što je jasna poruka o našoj odlučnosti u zaštiti prava građana na zdravu životnu sredinu“ rekao je Ivan Karić.

U ostvarivanju ciljeva u zaštiti životne sredine, i u otvaranju Poglavlja 27 naročito je značajna uloga i pomoć NVO i medija.

– Pred nama je puno infrastrukturnih radova, koji bi trebalo da donesu pomak u zaštiti životne sredine, ali je posebno važno da na problemima koje postoje u zaštiti životne sredine radimo zajedničkim snagama, naglasio je Karić.

Jan Lunberg, šef Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS-a u Srbiji naglasio je povezanost zaštite životne sredine sa pitanjima demokratizacije, dobre uprave i bezbednosti građana, i izrazio očekivanje da će razvijanjem saradnje sa Ministarstvom nastaviti sa zajedničkim naporima na unapređenju primene Arhuske konvencije u Srbiji.

Za dalje jačanje saradnje sa Ministarstvom i OEBS Misija u Srbiji, založio se i Srđan Matović, predstavnik Mreže Arhus centara Srbije, koji je ukazao na značaj delovanja brojnih nevladinih organizacija u oblasti zaštite životne sredine i projekata koje su realizovali.

Milisav Pajević

Izveštaj sa okruglog stola na temu zelene sertifikacije zgrada u Srbiji

Foto: EP
Foto: EP

U organizaciji Saveta zelene gradnje Srbije i podršku Privredne komore Srbije, u petak 15. juna 2018. godine, u zgradi PKS na adresi Terazije 23, u Beogradu, upriličen je okrugli sto na temu zelene sertifikacije zgrada na tržištu Srbije, a poseban fokus stavljen je na BREEAM i LEED sertifikate kao sve prisutniji trend u našoj državi.

Učesnici su potekli iz različitih delatnosti uključenih u proces sertifikacije, bilo onih direktno (investitori, projektanti, sertifikatori), bilo onih neposredno (finansijski sektor, sektor nekretnina i održavanja), kao i iz resornog ministarstva:

  • Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture – Obrad Topić i Tatjana Marinković Bogdanović,
  • Arhi.pro, projektantska kuća – Risto Terzić,
  • MPC properties, investitor – Nataša Bugarinović,
  • Atrium Consulting, konsultantska firma – Martin Elezović (BREEAM konsultant),
  • Savet Zelene gradnje Srbije – Nenada Nenadić Tanasić (LEED konsultat),
  • Immorent Singidunum, investitor – Slavko Bingulac,
  • Dizajn i Arhitektura, projektantska kuća – Dragana Ševada,
  • CBRE, agencija za nekretnine – Boško Tomašević.

Moderatorka skupa bila je Dragana Korica, izvršna direktorka Saveta zelene gradnje Srbije. Svrha događaja bila je da se sagleda da li sertifikacija donosi promene na građevinskom tržištu Srbije, kao i da li oni doprinose njegovoj transformaciji ka “ozelenjavanju” građevinarstva.

Korica je najpre predstavila Savet zelene gradnje Srbije da bi potom dala reč svojim gostima. Savet je osnovan 2010. godine u Beogradu od strane osam preduzeća sa ciljem da podrži razvoj održive gradnje u Srbiji.  Nacionalna je, neprofitna i nevladina organizacija pod vođstvom svojih članica i jedna je od ove vrste u regionu. Od 2017. godine Savet zelene gradnje Srbije je ponovo postao članom Svetskog saveta zelene gradnje.

I BREEAM i LEED sertifikat dobilo je više od 2,2 miliona zgrada širom sveta. Zašto je njihovo posedovanje toliko primamljivo investitorima, iako su na dobrovoljnoj bazi, a obavezujućim može da ih učini zakon ili kompanija projektnim zadatkom?

Zato što oba ocenjuju objekte prema različitim kriterijumima koji se tiču energetske efikasnosti i održivosti.

Iako je LEED, poreklom iz Sjedinjenih Američkih Država, zastupljeniji na globalnom nivou, Evropljani veću naklonost pokazuju “Britancu” BREEAM. Moderatorka je primetila da je isti slučaj i kod nas.

Jelena Kozbašić

Antarktik se topi brže nego ikada

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Led koji se topi na Antarktiku i dovodi do toga da nivo mora da raste velikom brzinom, topi se sve brže. U poslednjih 25 godina otopilo se oko 3 biliona tona ledene mase. Upozoravajući da se otapanje leda sve više ubrzava, naučnici su apelovali na vlade sveta da pripreme planove odbrana svojih obala od neminovnih poplava.

Naučnici imaju najpotpuniju sliku promene ledenog pokrivača na Antarktitu do sada. Zaključili su da je za ¼ veka ovo otopljavanje dovelo do porasta nivoa mora od oko 8 milimetara.

Buduće projekcije predviđaju da bi ova brojka mogla da poraste na 15cm do kraja ovog veka a to bi dovelo do skoro konstantnih poplava gradova koji izlaze na more.
„To nije velika brojka i zašto je to uopšte bitno, to me najčešće pitaju,“ rekao je profesor Endru Šepard sa Univerziteta u Lidsu, koji je predvodnik studije. „Kao prvo, poslednji put kada smo radili ovaj tip istraživanja zaključili smo da je topljenje ledenih pokrivača doprinosilo porastu mora za oko 0.2mm godišnje. U poslednjih pet godine taj broj je porastao na 0.6mm, što znači da je podizanje nivoa vode tri puta brže.“

Antarktik skladišti dovoljno zamrnute vode da podigne svetski nivo mora za čitavih 58 metara i od ključne važnosti je da znamo brzinu njegovog topljenja.

Naučnici su do skora mislili da je Anktartik zaštićen od topljenja od strane toplih voda morskih struja koje se, pretpostavljalo se, ponašaju kao „kontroler temperature“. Doduše, sada je već jasno da je gubitak leda u Zapadnom Antarktiku ubrzan zbog kontakta plutajućeg leda i toplih okeanskih voda.

Ova studija je sprovedena pomoću analize podataka sa 24 satelita koji danonoćno snimaju regione pokrivene ledom. Iako se zna da će gubitak leda uticati na severnu hemisferu disproporcijalno, jako je teško napraviti tačna predviđanja za pojedinačne gradove.

„Pogledajmo San Francisko za primer, tamo su poplave uobičajne jednom godišnje. Ako se nivo mora podigne za 15 cm San Francisko biće popavljen 20 puta godišnje.“

„Antarktik je pod uticajem globalnog zagrevanja, ako ne smanjimo svoje emisije ugljen dioksida u narednoj deceniji, i ne budemo imali ekonomiju sa 0 emisija u narednih nekoliko decenija, bićemo primorani da se prilagodimo velikim globalnim promenama, uključujući i topljenje Antarktika i podizanja nivoa mora,“ izjavio je.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Utvrđen Predlog odluke o donošenju PP posebne namene za Obalno područje Crne Gore

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je na 81. sednici, kojom je predsedavao predsednik Duško Marković, utvrdila  Predlog odluke o donošenju Prostornog plana posebne namene za Obalno područje Crne Gore i Predlog odluke o donošenju Prostornog plana posebne namene Nacionalnog parka „Prokletije“ sa zaključkom da oba predloga budu dostavljena Skupštini Crne Gore radi donošenja po skraćenom postupku.

Predloženi Prostorni plan posebne namene za Obalno područje predstavlja osnov za umereno i kontrolisano korišćenje prostora svih primorskih opština i njihovih potencijala, uz adekvatno očuvanje, zaštitu i unapređivanje životne sredine i kulturne baštine.

Plan se donosi za period do 2030. godine za prostor površine 1.591 km² na kopnu i 2.540 km² na moru i to u opštinama Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, kao i za teritorijalno more i unutrašnje morske vode, izuzev prostora koji je obuhvaćen granicama nacionalnih parkova „Skadarsko jezero“ i „Lovćen“.

Dokumentom se uvodi prvi put obalni odmak od 100 m – kao prostor u kojem nema novog planiranja ni gradnje ma novog plana – i obalni pojas od 1.000 m, odnosno narednih 900 m od obalne linije – kao prostor u kojem nema nove stanogradnje osim u postojećim naseljima.

Taj pojas označava prostor rezervisan za razvoj turizma tako što se na tim površinama, izvan postojećih naselja, mogu planirati isključivo kompleksi i objekti za smeštaj turista sa pratećim sadržajima.

Na tim površinama se ne mogu planirati sadržaji povremene ili stalne stambene namene.

Naporan rad Ministarstva održivog razvoja i turizma rezultirao kvalitetnim dokumentom koji je preko potreban Crnoj Gori.

Posebno je naglašena činjenica da je predviđeni koeficijent gradnje od 9,2 odsto u okviru evropskih i mediteranskih standarda, i da to što je novi koeficijent znatno manji od dosadašnjeg od 15,5 odsto činjenično demantuje pojedine paušalne javno iskazane tvrdnje da će ovaj Plan omogućiti „betonizaciju obale“.

Prostornim planom NP „Prokletije“ stvaraju se formalne i planske pretpostavke za zaštitu, uređenje, osmišljen razvoj i organizaciju prostora Prokletija u skladu sa osnovnim razvojnim opredeljenjima, na principima održivog razvoja.

Milisav Pajević

Prezentovan Nacrt revizije Strategije održivog razvoja grada Sombora za period od 2014. do 2020.

 

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Nacrt revizije Strategije održivog razvoja grada Sombora za period od 2014. do 2020. prezentovali su u utorak mr Karlo Puškarica, konsultatnt Agencije MSM TIM d.o.o. i Tanja Todorović, ispred Centra za održivi lokalni i regionalni razvoj „Waybridge“.

Rečeno je da temeljni dokument čija je revizija vršena nije sadržao indikatore, što je osnovni razlog što se nije moglo pristupiti merljivosti zadatog i realizovanog u periodu od 2014. do 2017. godine, te da „nije ni u redu da se sada ocenjuju ciljevi koji su zadati, jer ih je utvrdila druga politička grupacija.“

Strategija je svakako politički dokument i sigurno će se realizovano ocenjivati, ali sa aspekta grupacije koja je utvrđivala i sprovodila određene zadatke kako bi se ostvarili ciljevi, kazao je mr Puškarica.

Učestvujući u raspravi Dragan Nikodijević je zatražio da se Odboru Skupštine grada Sombora kvartalno podnose izveštaji o realizaciji zadatih ciljeva.

Shodno utvrđenim procedurama, sledi izveštaj Gradskom veću o sprovedenim raspravama, nakon čega će biti utvrđeni i predlozi navedenih dokumenata.

Milisav Pajević

Delegacija Evropske agencije za životnu sredinu u poseti Agenciji za zaštitu životne sredine Republike Srbije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Agenciju za zaštitu životne sredine je posetila delegacija Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) u sastavu Hans Bruninks, direktor EEA, David Stanners, rukovodilac Sektora za partnerstvo i mreže, Bert Jansen, koordinator za Zapadni Balkan i Jasmina Bogdanović, projektni rukovodilac.

Tokom dana upriličen je i sastanak ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana sa direktorom Evropske agencije za životnu sredinu Hansom Bruninksom, koji je u prvoj zvaničnoj poseti Srbiji.

Ispred Agencije za zaštitu životne sredine sastanku su prisustvovali Filip Radović, direktor Agencije i dr Tamara Perunović Ćulić, pomoćnik direktora sa saradnicima.

Sastanak je posledica zajedničkog zahteva zemalja Zapadnog Balkana za posetu najviših predstavnika EEA nakon 15 godina saradnje u cilju unapređenja iste, razgovora o dosadašnjim rezultatima, budućim aktivnostima kao i promenama statusa u okviru saradnje sa EEA sa postizanjem punog članstva u EEA pre članstva u EU.

Istaknuto je da Agencija je za zaštitu životne sredine Republike Srbije već duži niz godina dostavlja oko 90 odsto traženih podataka čime je svrstana na 14. mesto rang liste članica EEA.

Milisav Pajević

Sanirana deponija građevinskog materijala u Vrbasu

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Već dva dana mašine JKP „Komunalac“ nalaze se na deponiji građevinkog materijala u Vrbasu gde se vrši sanacija smetlišta. Uređenje ovog prostora komunalci obavljaju na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

Na rubu Ulice Milivoja Čobanskog u Vrbasu, nadomak nekadašnje fabrike „Mepol“, smeštena je deponija građevinskog materijala koja se prostire na 20 hiljada kvadratnih metara. Prema rečima poslovođe u PJ „Čistoća“ Mladena Pavlovića, da bi se iznivelisao teren potrebno je da buldozer radi 20 radnih sati.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

„Već treći put ove godine uređujemo tzv. građevinsku deponiju. Svedoci smo čestog zatrpavanja ovog smetlišta, odnosno, pristupnog puta deponiji, jer pojedinci odlažu otpad na ulasku u deponiju i zakrčavaju put ka mestu namenjenom za odlaganje šuta, zemlje i ostalog građevinskog materijala. Tada naše mašine, kojima se vrši nivelisanje terena i odlaganje otpada u obližnju deponiju, stupaju na snagu“, objasnio je Pavlović.

Na ovom prostoru pored građevinskog, komunalci zatiču najviše komunalnog i kabastog otpada, iako se smetlište za te namene, kojim upravlja JKP i na kome je odlaganje smeća besplatno,  nalazi na svega nekoliko stotina metara od deponije građevinskog materijala.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

„Ova deponija treba da se koristi isključivo za građevinski otpad kako bi se njen vek produžio. Ovako imamo problem i sa zatrpavanjem kanala za odvođenje atmosferskih voda koji se nalaze uz smetlište, pa nam to otežava i produžava posao“, kaže poslovođa Pavlović.

Na ovom prostoru neretko se zatiču i leševi uginulih životinja što prouzrokuje snažne neprijatne mirise. Poslednjih godina ovaj deo Starog Vrbasa urbanizovan je i proširen. Svako ko na ovom prostoru izruči otpad koji ne pripada građevinskom materijalu, treba da pomisli da su ovde, pored fabrika i ugostiteljskih objekata, smeštene i stambene kuće i bašte meštana, kao i da u ovom delu naselja odrastaju mališani koji imaju pravo na zdravu životnu sredinu.

Izvor: JKP Komunalac Vrbas

Zbog poplava vanredna situacija u Petrovcu na Mlavi

Foto: ebraničevo
Foto: ebraničevo

U Petrovcu na Mlavi pada jaka kiša, pa je vanredna situacija proširena na teritoriju cele opštine. Poplavljena su sela Lopušnik, Oreškovica, Tabanovac, Krvije, Veliko i Malo Laole i veliki deo Petrovca na Mlavi.

U žagubičkim selima bujice su odnele delove puta. Ministar Branko Ružić kaže da će Vlada Srbije izaći u susret potrebama svih opština koje su pretrpele štetu.

Štetu je pretrpelo skoro 20 naselja. Ugrožena su i vodoizvorišta koja pijaćom vodom snabdevaju pola opštine.
Pukla je brana na reci Busur koja se uliva u Mlavu, i poplavila nekoliko sela.
Vodoizvorišta su zaštićena zaštićena, a voda za piće je ispravna.

U žagubičkim selima bujice su odnele delove puta. Počelo je postavljanje džakova na obali Mlave u Petrovcu na Mlavi, kako bi se zaštitilo stanovništvo i imovina.

Predsednik Opštine Petrovac na Mlavi Duško Nedinić istakao je da je veliko nevreme zadesilo tu opštinu.

– Štab za krizne situacije zaseda 24 sata, ekipe su na terenu i činimo sve što je u našoj moći da pomognemo u ovoj teškoj situaciji. Nije na udaru samo deo grada ili jedno selo, već je dve trećine opštine u velikom problemu. Zbog toga smo danas doneli odluku o ptroglašenju vanredne situacije na čitavoj teritoriji opštine, rekao je Nedinić.

Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić izajvio je da će Vlada Srbije izaći u susret potrebama svih opština u kojima je, usled nevremena, došlo do šteta.

– Vlada Srbije će izaći u susret svim opštinama koje su pretrpele štetu”, rekao je Ružić obraćajući se poslanicima u parlamentu i dodao da je na sednici vlade juče formirano i koordinaciono telo, odnosno radna grupa.

Izvor: RTS, Tanjug

Milisav Pajević

NIS-ov karavan društvene odgovornosti u Pančevu

 

Foto: Kompanija NIS
Foto: Kompanija NIS

NIS-ov karavan društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“ nastavlja put kroz gradove i opštine u Srbiji, a ovoga puta zaustavio se u Pančevu gde je obeležena decenija uspešne saradnje kompanije i lokalne zajednice tokom koje je realizovano 132 projekta koji su značajno doprineli kulturnom, socijalnom i ekološkom boljitku Pančeva i okoline.

NIS je u Pančevu prisutan kroz delatnost jedne od najmodernijih i ekološki najbezbednijih rafinerija u Evropi – Rafineriji Nafte u Pančevu,ali nas ne vode jedino biznis ciljevi već mi brinemo i o sredini u kojoj radimo. Zato već jednu deceniju zajedno sa gradom Pančevom realizujemo niz projekata. Da budem precizan, ukupno smo za deset godina u Pančevu realizovali 132 projekta, a cilj nam je zajednički unaprediti kvalitet života tamo gde živimo i radimo, kaže Andrej Tučnin, prvi zamenik generalnog direktora kompanije NIS.

Razvoj partnerskih i prijateljskih odnosa sa lokalnim samoupravama, kao i unapređenje uslova života i rada građana i institucija u lokalnoj zajednici predstavlja temeljnu praksu koju kompanija NIS razvija od 2009. godine, a u protekloj deceniji NIS je u unapređenje kvaliteta života u 11 gradova i opština širom Srbije uložio više od milijardu dinara i realizovao preko 900 projekata.

Od ove godine, programu „Zajednici zajedno“ priključuje se i Grad Požarevac, kao 12. lokalna zajednica, čime NIS potvrđuje svoju posvećenost unapređenju kvaliteta života u lokalnim zajednicima u kojima kompanija posluje.

Osim programa” Zajednici Zajedno” kompanija NIS u Pančevu već nekoliko godina sprovodi i projekat “Energija znanja” i “Prva šansa” .

Milisav Pajević

Počeli radovi na zameni dotrajalih cevi vrelovoda u Novom Sadu

 

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Novosadska toplana uveliko se priprema za predstojeću grejnu sezonu. Rekonstrukcija vrelovoda u ulici Mileve Marić na Novom Naselju počela je juče, a radovi su i na Bulevaru oslobođenja, kao i u delu Podbare.

Ove godine Toplana će u revitalizaciju vrelovoda uložiti milijardu 70 miliona dinara.

Pripremni radovi za zamenu dotrajalih cevi vrelovoda u Ulici Mileve Marić na Novom Naselju, počeli su juče.

Obeležena je trasa vrelovoda, a stigle su i mašine za kopanje. Biće zamenjeno dva i po kilometra cevi, a rok za završetak radova je 20-ti avgust. Sa novim vrelovodom u zimu će ući i stanari ulice Stanoja Stanojevića, gde radovi uveliko traju.

Za predstojeću grejnu sezonu Novosadska toplana priprema i vrelovod na Podbari. U toku je rekonstrukcija u bloku ulica Žarka Vasiljevića, Stevana Milovanova i Šumadijske. Zbog radova privremeno je zabranjen saobraćaj u delu Trga republike, a ulica Miloša Bajića postala je privremeno slepa ulica. Rekonstrukcija vrelovoda na Podbari trebalo bi da bude završena sredinom avgusta.

Krajem prošlog meseca počela je i rekonstrukcija vrelovoda na Bulevaru oslobođenja. Biće obnovljeno 550 metara trase vrelovoda, a radovi bi trebalo da budu završeni u drugoj polovini jula.

Milijardu i 70 miliona dinara je izdvojeno ove godine samo za radove na rekonstrukciji i revitalizaciji vrelovodne mreže, uverili smo se godinama unazad da su radovi na vrelovodnoj mreži najzaslužniji odnosno najzahvalniji za nesmetanu kontinuiranu isporuku toplotne energije.

Milisav Pajević

EU dogovorila da se do 2030. godine 32 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora

Evropski parlament i članice Evropske unije dogovorili su se 14. juna da se do 2030. godine 32 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora, više nego što je inicijalno predlagano, ali manje nego što su tražili poslanici i pojedine zemlje.

Takođe je dogovoreno i da se do 2030. palmino ulje potpuno izbaci iz upotrebe u transportu.

Kompromis o novoj Direktivi o obnovljivoj energiji postignut je u ranim jutarnjim satima, iako su pregovarači ostali bez prevodilaca posle ponoći.

Detalji još nisu potpuno poznati, ali je jasno da će obavezujući cilj EU biti da se iz obnovljivih izvora proizvodi 32 odsto energije do 2030. Klod Turmes, poslanik iz Luksemburga koji je u timu parlamenta predstavljao Zelene, rekao je da dogovor predviđa i mogućnost da se 2023. razmotre i eventualno podignu ciljevi.

U prvom predlogu Evropske komisije cilj je bio da obnovljivi izvori čine 27 posto proizvodnje energije, dok je Parlament želeo da podigne na 35 odsto. Nemačka je, međutim, na ministarskom sastanku 11. juna jasno rekla da neće podržati cilj iznad 32 odsto.

Dogovor je izazvao razočaranje aktivista za zaštitu životne sredine iz Grinpisa, koji smatraju da je 32 odsto “prenisko” i da je “opasno ispod nivoa neophodnog da bi se sprečile katastrofalne klimatske promene”.

S druge srtane, Grinpis je pozdravio dogovor Parlamenta i vlada zemalja EU koji građanima, lokalnim vlastima i manjim kompanijama daje pravo da proizvode, troše, skladište i prodaju svoju obnovljivu energiju, oslobađajući ih prevelikih poreza i komplikovanih birokratskih procedura.

Dogovorom, koji se uglavnom odnosi na solarne panele na krovovima kuća i manjih fabrika, predviđeno je da se za instalaciju 25 kilovata ne naplaćuju troškovi priključivanja na mrežu.

– Ovaj dogovor, prvi put, prepoznaje pravo običnih ljudi da učestvuju u evropskoj energetskoj revoluciji i uklanja neke veoma velike prepreke u borbi protiv klimatskih promena, izjavio je Sebastijan Mang iz Grinpisa.

Jedan od ključnih aspekata dogovora je upotreba obnovljive energije u transportu, koja do 2030. godine treba da čini 14 odsto ukupno potrošene energije, što bi moglo da podstakne koršćenje električnih vozila.
U transportnom sektoru, Evropski parlament je uspeo da postigne dogovor i o postetpenom izbacivanju iz upotrebe palminog ulja.

To će verovatno izazvati nezadovljstvo Malezije i Indonezije, dva najveća proizvođača palminog ulja na svetu, koje su pretile recipročnim trgovinskim merama.

Kada su u pitanju biogoriva, dogovoreno je zamrzavanje proizvodnje biogoriva prve generacije, kao što je etanol, na nivoima koje pojedinačne članice EU dostignu 2020. U proizvodnji biogoriva druge generacije, kao što su peleti, postavljen je cilj od 3,5 posto.

Pregovori o novoj Direktivi o energetskoj efikasnosti završeni su, međutim, bezuspešno, zbog neslaganja oko glavnog cilja.

Evropski parlament nije želeo da ide ispod 32,5 odsto uštede energije do 2030, uz godišnju stopu uštede od 0,84 prosto.

Bugarska, koja trenutno predsedava EU, smatrala je da nema mandat da podrži tako visok cilj. Još je nejasno da li će Bugarska pokušati da obnovi pregovore pre kraja svog predsedavanja ili će to pitanje ostaviti Austriji, koja preuzima predsedavanje 1. jula.

Turmes je rekao da postoji šansa da se dogovor o Direktivi o energetskoj efikasnosti postigne na sastanku ambasadora članica 15. juna, pre konačne runde pregovora Parlamenta, Komisije i Saveta 19. juna.

Izvor: EURACTIV.com

Milisav Pajević

Uskoro izrada projekata za sanaciju tri privremene deponije u Bogatiću

rbt
Foto: Opština Bogatić
Foto: Opština Bogatić

U utorak je u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, predsednika opštine Bogatić Nenada Beserovca, primio šef kabineta ministra Gorana Trivana, gospodin Andrej Bojić.

U jednočasovnom razgovoru, predsednik Beserovac upoznao je gospodina Bojića sa planskim dokumentima i akcionim planovima Opštine iz oblasti upravljanja otpadom, o realizaciji Programa zaštite životne sredine opštine Bogatić za 2018. godinu, kao i planovima lokalne samouprave vezanih za sanaciju privremenih deponija u MZ Glušci, Uzveće i Dublje, u kojima je u prošloj godini, nabavkom novog kamiona auto-smećara za JKP Bogatić, uvedeno organizovano prikupljanje otpada.

Beserovac je upoznao svog sagovornika o Odluci Skupštine grada Šapca, za priključenje opštine Bogatić Regionalnoj deponiji Srem – Mačva, a razgovaralo se i o daljim aktivnostima na Programu podrške primarnoj separaciciji IPA 2017, kojim je obuhvaćeno 17 opština u Republici Srbiji, među kojima je i opština Bogatić.

Dogovoreno je da se u što kraćem roku, krene u izradu projekata za sanaciju tri gore pomenute privremene deponije, a da se njihova sanacija planira u sledećoj kalendarskoj godini, kada će i Ministarstvo u svom budžetu imati na raspolaganju sredstva za ove namene i moći finansijski da pomogne u realizaciji istih.

Milisav Pajević

Predstavnici Evropske komisije zadovoljni Nacrtom Pregovaračke pozicije Srbije

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sastanak Pododbora za transport, energetiku, životnu sredinu, klimatske promene i regionalni razvoj održan je u Briselu, 12. i 13. juna ove godine.

Delegaciju Pregovaračke grupe 27 je predvodio šef Pregovaračke grupe 27, državni sekretar Ivan Karić.

Prvi dan sastanka je bio posvećen životnoj sredini te je predstavnicima Direktorata za proširenje i susedsku politiku, Direktorata za životnu sredinu i Delegacije EU u Srbiji, predstavljen napredak u oblasti životne sredine i klimatskih promena u poslednjih godinu dana.

Na sastanku su razmatrana dodatna pitanja postavljena od strane Evropske komisije, o svakoj od oblasti u okviru Poglavlja 27.

Takođe, je istaknuto da su predstavnici Evropske komisije zadovoljni Nacrtom Pregovaračke pozicije koji im je 5. juna ove godine dostavljen na neformalne konsultacije i da uskoro možemo očekivati njihove komentare po ovom pitanju.

Sastanak je održan u prijateljskoj radnoj atmosferi, a predstavnici Pregovaračke grupe 27 prikazali su visok stepen pripremljenosti i posvećenosti napretku u ovom poglavlju.

Milisav Pajević