Home Blog Page 1073

Najboljim projektima dodeljena prva tranša zelenih inovacionih vaučera

 

Foto: inovacionivauceri.ebrd.rs
Foto: inovacionivauceri.ebrd.rs

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dodelila je najboljim projektima prvu tranšu od 300.000 evra u vidu zelenih inovacionih vaučera.

Radi se o preduzetnicima koji uz pomoć nauke imaju najbolje projekte za energetsku efikasnost , klimatske promene i ekološku zaštitu.

– Reč je o vaučerima koji najbolje odgovaraju na klimatske promene. Dakle, to je zelena ekonomija i trojstvo u kojem male firme dolaze do znanja preko nauke, koju mi finansiramo, i o inovativnim proizvodima koji lakše dolaze do sufinansiranja i tržišta, kaže Šarlot Rue, direktor EBRD-a za Jugoistočnu Evropu.

I ekonomija ima svoje trendove. Sada je svetski trend takozvana zelena ekonomija jer osim što je inovativna lakše nalazi put do tržišta uz bolju cenu.

Podsetimo, zelene inovacione vaučere Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ukupnoj vrednosti od 300.000 evra, do sada u dva poziva,  dobila je 21 srpska kompanija iz različitih oblasti privrede i za ta sredstva one će moći da angažuju naučnike sa različitih fakulteta i instituta, koji će im pomoći u razvoju njihovih proizvoda.

U toku je treći poziv za prijave za zelene inovacione vaučere, koji je otvoren do 31. avgusta ove godine. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) poziva sva zainteresovana preduzeća da u saradnji sa svojim izabranim istraživačko- razvojnim organizacijama popune prijavni obrazac i pošalju ga na inovacionivauceri@ebrd.rs.

Milisav Pajević

Zbog nedostavljanja izveštaja Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula prekršajne prijave

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je dostavila Prekršajnom sudu u Beogradu 1981 zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnih lica i preduzetnika koji nisu ispunili svoje obaveze izveštavanja za 2017. godinu o uvozu proizvoda koji nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Rok za predaju izveštaja o posebnim tokovima otpada za 2017. godinu bio je do 31. marta ove godine.

Podsetimo, obavezu podnošenja godišnjeg izveštaja o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada imaju sva pravna lica i preduzetnici koji proizvode ili uvoze proizvode koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Ova obaveza se takođe, odnosi i na udruženja, fondacije i slične organizacije, a koje su vršile uvoz proizvida koji nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Milisav Pajević

Ujedinjene nacije upozoravaju na preteran izlov ribe u okeanima

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U jednoj trećini svetskih okeana izlov ribe je preteran, a globalna potrošnja ribe je na istorijski najvišem nivou, navode Ujedinjene nacije u najnovijem izveštaju, upozoravajući na pretnju održivosti tog ključnog izvora proteina za milione ljudi širom sveta.

Prekomeran ribolov je naročito izražen u delovima sveta u razvoju, gde se mnogi ljudi već bore s problemom obezbeđivanja dovoljno nutritivne hrane, piše u izveštaju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO).

Na globalnom nivou, procenat izlovljene ribe u magacinima je porastao do neodrživog nivoa od 33,1 odsto u 2015. godini, sa 31,4 procenta u 2013. godini i 10 odsto u 1974.

Potrošnja ribe je dostigla istorijski rekord od 20,2 kg po osobi u odnosu na devet kilograma 1961. godine, navodi se u izveštaju i dodaje da se očekuje dalje povećanje potrošnje s rastom svesti potrošača u pogledu brige o vlastitom zdravlju.

Trenutno, 3,2 milijarde ljudi se oslanja na ribu, koja u njihovom unosu životinjskih proteina u ishrani učestvuje sa skoro 20 odsto.

Uzgoj ribe u ribnjacima ili akvakultura – najbrže rastući poljoprivredni sektor u proteklih 40 godina – u velikoj meri je zaslužan za povećanje dostupnosti ribe u svakodnevnoj ishrani, ističe FAO.

Sa daljim smanjenjem izlova na otvorenom moru, sve više zemalja će se okretati razvoju farmi ribnjaka. Vlada u Alžiru podstiče farmere u Sahari da gaje ribu kako bi povećali svoje prihode i proizvodnju ribe.

Kritičari međutim kažu da to može naneti štetu životnoj sredini i doneti bolesti i širenje invazivnih životinjskih vrsta u divljini.

Milisav Pajević

Papa Franja pozvao vlade da se posvete borbi protiv globalnog zagađenja

 

Foto: Vatican Media
Foto: Vatican Media

Poglavar Rimokatoličke crkve Franja pozvao je vlade da se posvete borbi protiv globalnog zagađenja, navodeći da bi klimatske promene, stalan neodrživi razvoj i nekontrolisana potrošnja prete Zemlju pretvore u pustinju i gomilu smeća.

Papa Franja uputio je poziv za očuvanje planete na konferenciji u Vatikanu kojom se obeležava treća godišnjica od vatikanskog dokumenta ( Vatikanska deklaracija ) kojim se podržava Pariski sporazum o klimi iz 2015. godine.

Papa Franja je pozvao vlade da poštuju obaveze iz Pariskog sporazuma, navodeći da institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke igraju važnu ulogu u ohrabrivanju reformi i promociji održivog razvoja.

– Postoji realna opasnost da budućim generacijama ostavimo jedino smeće, pustinje i otpatke, rekao je Papa Franja.

Ova Konferencija poslednja je u nizu inicijativa Vatikana za buđenje svesti o klimatskim promenama i uticaju koji one imaju na najsiromašnije i najmarginalizovanije slojeve stanovništva.

Milisav Pajević

Najčešći otpad u Jadranskom moru

 

Kako bi ukazala na problem zagađenja Jadranskog mora, hrvatska inicijativa “Green Sail” napravila je infografiku na kojoj su predstavili predmete koje ljudi najčešće bacaju u Jadran i vreme potrebno da se razgrade.

Vreme da se razgradi kora od banane je mesec dana, dok je za kartonsku kutiju neophodno duplo više vremena.

Opušak od cigarete i čarapa se razgrađuju pet godina, dok je za čašu od stiropora ili bovu neophodno pola veka.

Automobilska guma ima vek raspada od dve hiljade godina, dok je za staklenu bocu potreban duplo duži period.

– Turistička sezona se polako zahuktava zbog čega smatramo da je ovo savršeno vreme za objavu ovakvog sadržaja, istakli su iz “Green Sail-a“.

Ova organizacija podseća i ukazuje na zagađenje Jadrana, kako bi osvestili nautičare, turiste i lokalnu zajednicu o tom rastućem problemu.

Milisav Pajević

Foto: Green Sail

Poslanici evropskih Zelenih pokrenuli peticiju protiv jednokratne plastike

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Trgovački lanci koji posluju na području Evropske unije mogli bi uskoro dobiti potpise evropskih građana kojima od njih traže da se zauzmu protiv korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu.

Poslanici evropskih Zelenih pozvali su Evropljane da potpišu peticiju kojom se pozivaju trgovački lanci “da rade sa nama protiv jednokratne plastike smanjujući količinu plastične ambalaže koja se koristi u trgovinama i prevozu robe”.

– Pozivamo trgovačke lance da stupe u kontakt sa svojim dobavljačima kako bi zatražili od njih da smanje beskorisnu ambalažu i ponude alternativu svojim klijentima kad god je to moguće. Pozivamo trgovačke lance da rade pritisak na donosioce odluka u svojim zemljama i u Briselu da se dogovore o obavezujućim i konkretnim novim pravilima za smanjenje proizvodnje beskorisne plastike, navodi se u peticiji.

Autori peticije smatraju da se, prilikom kupovine, u korpama nađe velika količina “nepotrebne plastike“.

– Bezbrojne jednokratne plastične kese koriste se za pakovanje voća i povrća, čak i hrana sa sopstvenom prirodnom zaštitom ponekad dolazi s dodatnim plastičnim omotom, ističe se u peticiji.

Podsetimo, Evropska komisija je nedavno predložila da se na tržištu Evropske unije zabrane jednokratni plastični proizvodi, poput štapića za uši i plastičnih slamčica koji bi se ubuduće morali izrađivati od održivijih materijala. O predlogu Evropske komisije tek treba da se izjasne države članice EU-a i Evropski parlament.

Milisav Pajević

Šest načina da kroz modu budete odgovorniji prema životnoj sredini i društvu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U poslednjih 50 godina, dogodile su se dramatične promene u svetu mode. Proizvođači su, smanjivanjem cena, učinili da poslednji trendovi više nisu rezervisani isključivo za elite. Mnoge devojke mogu sebi da priušte sjajnu crvenu lakovanu suknju, a momci uske farmerke sa rupama na kolenima. Ipak, ovi komadi vrlo verovatno neće im potrajati duže od samih trendova. Ovaj fenomen označen je kao „fast fashion“ (brza moda). Ultimativni cilj je povećanje prodaje kroz plasiranje novih trendova na nedeljnom nivou. Cene su niske zato što se proizvode ogromne količine odeće napravljene od jeftinih sintetičkih tkanina i korišćenjem veštačkih boja. Radnici koji tu istu odeću proizvode dobijaju niske plate – ili ih čak ne dobijaju uopšte.

Društvo, opsednuto beskompromisnom potrošnjom, lako poklekne porivu da poseduje nešto novo i „trendi“, pa još po pristupačnoj ceni. Psiholozi tvrde da će ljudi radije da gomilaju jeftinu garderobu kratkog veka nego da investiraju u nekoliko komada odeće koji bi im potrajali duže.

Ipak, kako bismo pomogli svojoj planeti, morali bismo da se odupremo nagonu gomilanja odeće lošeg kvaliteta i zatrpavanju deponija njome.

Evo nekoliko načina kako da kroz modu pokažemo veću odgovornost i brigu za životnu sredinu.

1. Vršite čistke u svom ormanu! Donirajte i reciklirajte!

Ukoliko i zgrešite povremeno i kupite pokoju stvar koju ne nosite onoliko koliko ste mislili da ćete u trenucima kupovine, budite iskreni sami prema sebi i rešite je se.

Ako je očuvana, možete da je prosledite domovima za stare ili za nezbrinutu decu, te im na taj način “utrti” put do nekoga ko će im udahnuti nov život. “Vaskrsenje” mogu da dožive i u reciklažnim centrima gde će postati tkanina za neke nove modne komade.

Lanac prodavnica H&M koji ima prodajne objekte u nekoliko mesta u Srbiji, donosiocima stare, nepotrebne odeće na reciklažu, nudi popust od 15 odsto.

Imajte na umu da je svaki izbor bolji od onog da taj minić za koji mislite da je prekratak za vas ili teksas jakna koju je vaše dete preraslo – leži u mraku garderobera zapostavljen ili da završi na smetlištu.

2. Perite veš na odgovoran način!

Da li ste znali da u toku jednog ciklusa pranja standardna veš-mašina potroši 170 litara vode, a da prosečan stanovnik Afrike svoje dnevne potrebe ispuni sa svega 47 litara?

Voda je dragocen resurs, a čovečanstvo postaje sve više zabrinuto oko njene potencijalne nestašice u budućnosti. Priliku da date svoj doprinos očuvanju vode imate i kroz pranje veša.

Trudite se da, bez preke potrebe, ne uključujete polunapunjenu veš-mašinu.

Zašto neke komade ne biste oprali “na ruke”? Na ovaj način, uštedeli biste određene kapacitete vode, a istovremeno i produžili rok svojoj odeći, pošto se ručno pranje i preporučuje kao manje štetno i po robu samu.

Često pranje farmerki i druge odeće od teksasa je nepotrebno. Ukoliko su i dalje čisti, ali su poprimili čudan miris, komade od ovog materijala stavite tokom noći u frižider. Hladnoća će da ubije bakterije koje izazivaju smrad a neće se odraziti na boji i obliku garderobe.

3. Sušite odeću prirodno!

Slična logika o veš-mašinama primenjiva je i na sušilice. Procenjuje se da su upravo one te koje “crpe” 12 odsto ukupne energije koju upotrebi jedno domaćinstvo. Ovo je posebno nefikasno kada uzmemo u obzir da nam za sušenje odeće je na raspolaganju neiscrpni energetski izvor – Sunce.

4. Pogledajte šta piše na etiketi iza “made in…”!

Roba koju nosimo verovatno je proputovala više kilometara nego što ćemo mi sami čitavog svog života.

Većina odeće i obuće koju posedujemo došla nam je iz Azije. Za njen transport bila su neophodna fosilna goriva. Između njenog zagađenja prirodnog okruženja u toku proizvodnog procesa u fabrikama i zagađenja koje predstavlja Zemlji po završetku svog života, na deponijama, odvija se i treće. Ma kojim prevoznim sredstvom nam garderoba bila dostavljena, ona, indirektno, utiče na zagađenje vazduha i povećanje efekta staklene bašte. Stoga bi, kada već proširujemo kapacitete svojih ormana, trebalo da se odlučimo za lokalne proizvođače ili second-hand prodavnice.

Ovako, naša kupovina neće biti samo ekološki osveštena, već i društveno. U mnogim azijskim zemljama, dovodi se u pitanje tretman i (pot)plaćenosti radnika.

5. Uposlite ruke!

Ukoliko vam je neka košulja dosadila, odsecite joj rukave ili je ukrasite cirkonima. Na internetu možete da pronađete mnogo različitih uradi sam projekata za osvežavanje vašeg ormana. Uz malo novca i vremena, imaćete potpuno novu košulju.

Ako ste progoreli neku majicu, cigaretom ili peglom, rešenje bi mogle da budu različite zabavne zakrpe koje za sitne pare možete da pronađete u kineskim radnjama i kod prodavaca tekstila i pozamanterije. Postupak njihovog prilepljivanja za garderobu izuzetno je lak.

6. Odužite se prirodi i inspirišite druge da vam se pridruže!

Zasadite drvo kako biste “zarobili” svaki dodatni atom ugljen-dioksida koji lebdi u vazduhu zbog dopremanja vaših pantalona iz Kine. Ukažite svojim bližnjima zašto bi trebalo da slede vaš pozitivan primer i usvoje neke od ekološki i društveno odgovornih modnih mera.

Jelena Kozbašić

Održana obuka “Otpad i upravljanje otpadom”

 

Foto: EkoNetSrbija

U Požegi je od 5. do 8. jula održana Obuka za izgradnju kapaciteta partnerskih organizacija mreže “EkoNet” (Forca Požega, Proaktiv Niš, Edukativni centar Kruševac i Somborski Edukativni centar) za bavljenje temom “Otpad i upravljanje otpadom“.

O cirkularnoj ekonomiji predavanja su imali Igor Jezdimirović iz udruženja “Inženjeri zaštite životne sredine” i Mirko Popović, ekspert Regionalnog centra za životnu sredinu, dok je Kristina Cvejanov izlagala na temu unapređenja sistema upravljanjem otpadom.

Obuka održana u okviru projekta “EkoNet” koji se realizuje uz podršku Programa podrške civilnom društvu u oblasti životne sredine “CSOnnect” koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

BiH aktivna na 22. sednici SBSTTA Konvencije o biološkoj raznovrsnosti

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

22. sednica Savetodavnog naučnog tehničkog i tehnološkog tela Konvencije o biološkoj raznovrsnosti održana je u Montrealu od 2. do 7. jula ove godine.

Savetodavno naučno, tehničko i tehnološko telo Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (Subsdiary Body on Scientific, Technical and Technological Advice – SBSTTA) predstavlja pomoćno telo Konferencije stranaka (COP) i podnosi redovne izveštaje o svim aspektima svoga rada u naučnom, tehničkom i tehnološkom smislu.

Osnovne funkcije SBSTTA-e podrazumevaju: davanje procena statusa biološke raznovrsnosti; davanje procena mera preduzetih u skladu s odredbama Konvencije o biološkoj raznovrsnosti i odgovoriti na pitanja važna za COP.

Na 22. sednici SBSTTA-e kao predstavnik Bosne i Hercegovine ujedno i član biroa za region istočne Europe, učestvovala je prof. dr Senka Barudanović.

Tačke dnevnog reda o kojima se diskutovalo na sedinici bile su: Informacije o digitalnom sekvencioniranju genetskih resursa; Procene i upravljanje rizicima vezanim za žive modifikovane organizme (LMO); Sintetska biologija; Unapređeni naučni izveštaj o napretku prema ciljanim Aichi ciljevima i o načinima ubrzanja napretka; Zaštičena područja i druge mere za poboljšanje zaštite i upravljanja;  Morska i obalna biološka raznovrsnost, ekološki i biološki značajna morska područja, antropogena podvodna buka i morski otpad, biološka raznovrsnost u hladnovodnim područjima i prostorno planiranje morskih područja; Biološka raznovrsnost i klimatske promene: ekosistemski baziran pristup prilagođavanju klimatskim promenama i smanjenje rizika od katastrofe; Strane invazivne vrste; Zaštita i održiva upotreba polinatora; Drugi program rada Međuvladine platforme o biološkoj raznovrsnosti i uslugama ekosistema.

Prof. dr Senka Barudanović kao član biroa za region istočne Evrope imala je priliku da iznese najnovije informacije za područje Bosne i Hercegovine, između ostalog informacije o statusu polinatora, BES-Net trijalogu koji se održao u Sarajevu (18.- 20. oktobar 2017.), i pristupu koaliciji “Promocija polinatora”, koju je Bosna i Hercegovina potpisala u okviru 6. Plenarne sednice IPBES-a (Međuvladina platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema) potpisivanjem Deklaracije o članstvu, kao država BiH je izrazila svoju spremnost za buduće korake ka zaštiti polinatora i njihovih staništa.

Propratne aktivnosti u okviru sednice su vezane za tehničku podršku i savetovanje za izradu 6. nacionalnog izveštaja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti i predstavljanje platforme UN Biodiversity Lab koja ima za cilj globalno mapiranje i interaktivno predstavljanje geo- prostornih podataka koji su od značaja za biološku raznovrsnost na globalnom nivou, a takođe, imaju i značaj za izradu indikatora i proces izveštavanja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti.

Milisav Pajević

U Kragujevcu dodeljene nagrade za najlepša dvorišta 2018.

 

Foto: Milisav Pajević

Nagradu za najlepše dvorište u okviru manifestacije “Dani otvorenih dvorišta“ koju uz podršku grada Kragujevca organizuju Gradska turistička organizacija u saradnji sa Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj i JKP “Zelenilo“, osvojila je Dragana Stojadinović iz Šumarica.

Nagrada za najlepše dvorište, kao i ostalim pobednicima manifestacije u ovoj godini, koji su se takmičili u kategorijama najlepše park, najlepše etno dvorište i najlepši detalj, dodeljene su prošle nedelje na svečanosti u zgradi Gradske uprave.

Prvu nagradu za najlepše park dvorište ponela je Marija Jevtić iz Kormana, najlepše etno dvorište po oceni Komisije sastavljene od predstavnika organizatora takmičenja ima Slađana Ješić iz Vlakče, a prva nagrada za najlepši detalj pripala je Nadi i Branislavu Gajić iz Vlakče.

Čestitajući dobitnicima i organizatorima na još jednoj uspešnoj manifesticaciji, Radomir Erić, član Gradskog veća za privredu je kazao da “Dani otvorenih dvorišta“ pružaju značajan doprinos predstavljanju Kragujevca u Srbiji a i šire. Imajući u vidu da je Kragujevac u postupku kategorizacije kao turističke destinacije Srbije, ova manifestacija ima značajne kvalitete u turističkoj ponudi, dodao je Erić i izrazio nadu da će sledeće godine biti još više takmičara i ponuda još bogatija.

Manifestacija “Dani otvorenih dvorišta“ počela je 2007. godine u sela Vlakča i ovo je 12 put da se održava u organizaciji GTO Kragujevac. Ove godine prijavilo se više od 80 učesnika iz 22 sela sa teritorije grada.

– U narednom periodu nastojaćemo da naše domaćine animiramo da učestvuju u još većem broju, jer ova manifestacija nije od onih koja se meri brojem posetilaca, već je njen krajnji rezultat podizanje nivoa kvaliteta života ljudi na selu, čišćenje seoskih deponija i težnja ka lepo uređenoj životnoj sredini i okolini za kojom ćemo se okretati i kojoj ćemo se diviti, rekla je ovom prilikom Snežana Milisavljević, direktorka Gradske turističke organizacije Kragujevac.

Na svečanosti dodeljene su i počasne nagrade u vidu medalja i zahvalnica za domaćine koji su tokom prethodnih godina bili više puta nagrađivani.

Milisav Pajević

Nova nada za Antarktik

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Nedavna istraživanja o Antarktiku zaista su otrežnjujuća! Prema podacima naučnika, Antarktik je u poslednjih 25 godina izgubio 3 triliona tona leda i to samo u svom najranjivijem predelu, zapadnoj antarktičkoj ploči, gde se brzina topljenja utrostručila u toku perioda trajanja istraživanja. Topljenje leda u ovom delu Anatarktika doprinelo je samo 6 milimetara porastu nivoa mora ali naučnici smatraju da bi veliki komadi leda koji se odranjaju u more mogli doprineti porastu mora u narednom veku i do 3 metra. Ovo ubrzavanje topljenja leda upozorava nas je da je katastrofa već počela!

Ali, istraživanje objavljeno prošle nedelje u časopisu Science nudi tračak nade, predstavljajući novootkriveni proces koji bi mogao da uspori ovaj proces. Kako se led topi pritisak na tektonsku ploču se smanjuje što dovodi do toga da se zemlja ipost zapadnog Anatarktika podiže. Na nekim mestima ona bi se mogla podići za 8 metara što bi dovelo do toga da se preostali led zaštiti od toplih morskih struja koje utiču na njegovo topljenje. „To bi nam dalo dodatnih nekoliko decenija,“ rekao je Rik Aster, seizmolog sa Univerziteta u Koloradu koji je predvodnik ove studije.

Zapadna ledena ploča Antarktika je najranjivija zato što leži ispod nivoa mora i zbog toga se stvaraju džinovski baseni u dubinu višu od jednog kilometra. Kako se led topi topla morska voda se uliva u basene i podiže ledene ploče i pritom ubrzava njihovo topljenje odozdo. Naučnici su takođe zaključili da se podizanje tektonske ploče ubrzalo i da će nastaviti da se ubrzava, što je prilično neuobičajeno jer su takvi procesi uglavnom skori i dešavaju se u periodu od više od hiljadu godina.

Kako bi se usporilo globalno zagrevanje i topljenje leda na polovima potrebno je da nastivo da ograničavamo emisije gasova sa efektom staklene bašte što je moguće uraditi samo kroz globalnu saradnju i inovacije.

Milan Zlatanović

Izvor: eurekalert

Raspisan Konkurs za dodelu sredstava za pošumljavanje u 2018. godini

 

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je Konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2018. godini.

U cilju povećanja pošumljenosti teritorije Republike Srbije, Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo je 70.000.000,00 dinara.

Navedena sredstva dodeljuju se za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na zemljištu koje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave – gradovi i opštine, i to za: pošumljavanje degradiranih površina ili površina za koje postoji opasnost od degradacije; pošumljavanje u cilju stvaranja vetrozaštitnih pojaseva; pošumljavanje u zaštićenim područjima na teritoriji jedinice lokalne samouprave; pošumljavanje gradskih šuma, parkova i drugih javnih površina; pošumljavanje autohtonim vrstama u cilju proizvodnje biomase; kao i ostali vidovi pošumljavanja u cilju zaštite životne sredine.

Pravo na podnošenje zahteva za dodelu sredstava imaju jedinice lokalne samouprave, (opštine i gradovi) na teritoriji Republike Srbije, koje ispunjavaju uslove iz člana 2. Uredbe.

Više informacija o Konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2018. godini možete pročitati ovde.

Milisav Pajević

Savska voda kod Šapca ima povećan broj bakterija

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Savska voda kod Šapca, prema poslednjim analizama Zavoda za javno zdravlje, ima povećan broj bakterija, zbog čega se u reci ne preporučuje kupanje.

Stručnjaci Zavoda za javno zdravlje rade analizu savske vode, svakih sedam dana, jer voda iz prirode nikada nije sterilna.

U poslednjem uzorku zabeleženo je blago povećanje ukupnog broja bakterija i bakterija fekalnog porekla.

Sledeće uzorkovanje vode biće obavljeno danas..

Kupača ovih dana gotovo nema, tek poneki zaljubljenik u reku je došao da se sunča.

Vodostaj Save je nizak, što je jedan od razloga za loš bakteriološki nalaz, trenutno je na koti 136 sa tendencijom daljeg opadanja i voda je zamućena.

Milisav Pajević

Izvor: RTS

Nove javne česme u Novom Sadu

Foto: pixabay

 

Foto: pixabay

Na 12 mesta u gradu JKP “Vodovod i kanalizacija” postavilo je juče na hidrantima česme koje će tokom letnjih žega biti na usluzi Novosađanima i posetiocima Novog Sada.

– Za razliku od prethodnih godina, ovog puta će to biti funkcionalne javne česme. Verujemo da će građani, a i turisti, pozitivno reagovati na tu novinu. Ujedno apelujemo da se česme ne lome da se ne bi napravila velika šteta gradu u svakom smislu, kaže portparolka JKP „Vodovoda i kanalizacije” Borislava Latinović.

Kao i do sada za kontrolu ispravnosti pijaće vode u gradu nadležan je Institut za javno zdravlje Vojvodine, koji svakodnevno proverava kvalitet 18 uzoraka vode iz vodovodne mreže i s javnih česmi.

Institut jednom mesečno kontroliše i zdravstvenu ispravnost vode iz javnih bunara, kao alternativnih izvora vodosnabdevanja.

Prikaz zdravstvene ispravnosti vode dostupan je građanima preko interaktivne mape na sajtu Instituta za javno zdravlje Vojvodine.

Milisav Pajević

Izvor: Dnevnik

Ono Bikes: Električni bicikli iz Beograda zainteresovali i Porsche

Foto: Ono Bikes

Srpski proizvođač elektro-bicikala i bicikala Ono Bikes, nakon zapaženog uspeha modela Archont i pozicioniranja na globalnom tržištu kao jednog od najzanimljivijih novih brendova u biciklističkoj industriji, nastavio je da niže uspehe na međunarodnoj sceni.

Foto: Ono Bikes

Tim se nedavno vratio iz Abu Dabija, gde su bili deo StartAD, prestižnog akceleratorskog programa u okviru američkog univerziteta NYU, našli su partnere u UAE i uskoro očekuju početak saradnje.

– StartAD program bio je izuzetno intenzivan. Osim rada sa mentorima i unapređivanja naših poslovnih, proizvodnih, marketinških i prodajnih strategija, fokus je bio na pronalaženju potencijalnih partnera na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dubai i Abu Dabi su podjednako zanimljivi, biciklistička infrastruktura se razvija velikom brzinom u oba grada, a strategija prelaska na električna vozila u narednoj deceniji se već uveliko implementira. Za sada smo pronašli četiri zainteresovana partnera u ova dva grada i očekujemo početak saradnje u drugoj polovini godine – rekao je Sani Migati, šef operative Ono Bikes.

Ipak, pažnju investitora privukao je treći i najnoviji projekat kompanije Ono Bikes, takozvana Kargo rikša. Masdar City, budući svetski centar CleanTech industrije, istoimeni univerzitet i kompanija koja stoji iza čele priče, ponudili su timu nešto što se teško odbija…

Foto: Ono Bikes

– Projekat Masdar City je fascinantan, a osnovna ideja je da se izgradi prvi grad na planeti koji će u potpunosti biti energetski samoodživ i bazirati se isključivo na obnovljivim izvorima energije. Vozilima na fosilna goriva neće biti dozvoljen ulaz, a očekuje se da do završetka radova 2030. grad naseli 50.000 ljudi, većinom inženjera. Institut i Univerzitet Masdar su ispostava prestižnog američkog MIT, čije će laboratorije, istraživači i ekspertsko znanje i iskustvo biti na raspolaganju našem timu prilikom daljeg razvoja i realizacije kargo rikše, ukoliko prihvatimo poziv. Finansijska sredstva su dostupna bez unapred postavljenih ograničenja, a ceo tim bio bi relociran u Masdar, odnosno Abu Dabi, na šest meseci. Masdar grupa je deo jednog od najvećih svetskih investicionih koncerna – Mubadala grupacije, pa bi nam, ukoliko prihvatimo poziv i prođemo kroz program, vrata većine svetskih tržišta bila širom otvorena – objasnio je Marko Šćepanović, izvršni direktor kompanije Ono Bikes.

U međuvremenu, prvi model kompanije Ono Bikes, jedinstveni Archont, zapazio je nemački autoindustrijski gigant.

– Kompanija Porsche pozvala nas je da budemo deo njihovog akceleratorskog programa, što nam je još jedna značajna potvrda da radimo dobar posao i motivacija da nastavimo sa daljim razvojem – izjavio je Saša Šćepanović, dizajner u kompaniji.

Najveća želja mladog tima Ono Bikes jeste da biznis zadrže i razvijaju u Srbiji.

– Ipak, sve više primamljivih ponuda dolazi iz inostranstva, dok ozbiljnu ponudu iz Srbije još čekamo – zaključio je Marko Šćepanović.

Poziv Porschea je usledio nakon velikog uspeha i ulaska njihovog drugog projekta – Odo Ride, u Climate KIC akcelerator.

– Odo Ride je projekat savremenog, održivog transporta ljudi u urbanim sredinama budućnosti, na kom radimo poslednjih godinu dana. Projekat je dobio finansije od najvećeg evropskog akceleratora za klimatske promene Climate KIC. Radi se o taxi biciklima, odnosno vozilima na kombinovani biciklistički i električni pogon sa solarnim panelom kao izvorom energije. Sastavni deo ovog projekta je i razvoj softvera u vidu mobilne aplikacije za korisnike i web aplikacije za poslovne klijente – istakao je Šćepanović.

Ono Bikes podsetimo, bio je prošle godine u najužem izboru za nagradu za investiciju godine u Srbiji Aurea 2017, koju dodeljuje portal eKapija.

Izvor: eKapija

Saradnja Srbije i Bugarske posebno intenzivirana u oblasti energetike

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je preključe u Sofiji sa premijerom Bugarske Bojkom Borisovim o jačanju bilateralnih odnosa dveju zemalja.

Premijeri Srbije i Bugarske prvi su imali bilateralni susret uoči početka sedmog Samita Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope u Sofiji.

Brnabić i Borisov ocenili su da se politički i ekonomski odnosi dva suseda stalno unapređuju, a posebno je važna saradnja u oblasti trgovine, infrastrukture i energetike.

Obim robne razmene Srbije i Bugarske u 2017. godini dostigao je rekordnih milijardu evra, od čega je srpski izvoz iznosio gotovo 590 miliona evra, dok je saradnja Srbije i Bugarske posebno intenzivirana u oblasti energetike.

Brnabić je istakla da je naročito značajno potpisivanje Memoranduma o razumevanju o projektu izgradnje gasnog interkonektora BugarskaSrbija.

– Izgradnja gasovoda NišDimitrovgrad jedan je od prioritetnih projekata za Srbiju, kojim ćemo obezbediti izvore i sigurnost snabdevanja i naše zemlje i Bugarske, naglasila je Brnabić.

Brnabić i Borisov razgovarali su o aktuelnim infrastrukturnim projektima.

Intezivno se radi da do kraja godine bude završena izgradnja istočnog kraka Koridora 10, dok modernizacija pruge NišDimitrovgrad treba da započne krajem ove ili početkom 2019. godine, što će omogućiti bolje povezivanje dve zemlje.

Predsednica Vlade Srbije zahvalila se bugarskom premijeru što je pitanje proširenja EU ponovo stavljeno na agendu Unije.

– Zahvalni smo na snažnom zalaganju Bugarske da ovo pitanje bude među prioritetima njenog predsedavanja Savetom EU, koje je upravo uspešno okončala, rekla je Brnabić.

Milisav Pajević