Home Blog Page 1071

Srbija upućuje Japanu pola miliona evra pomoći

 

Foto: VOA
Foto: VOA

Članovi Vlade Republike Srbije još jednom su na jučerašnjoj sednici izrazili žaljenje povodom gubitka gotovo dve stotine ljudskih života u Japanu i ogromne materijalne štete nastale usled poplava, i doneli odluku da se uputi jednokratna pomoć u iznosu od 500.000 evra.

Imajući u vidu dosadašnju pomoć koju je Japan pružao Srbiji za vreme poplava 2014. godine, kada je Vlada Japana uputila pet miliona evra pomoći, a građani više od dva miliona evra, kao i razne donacije koje su usledile, Vlada Srbije odlučila je da u skladu sa svojim mogućnostima da doprinos saniranju štete koja je pogodila narod nama prijateljske zemlje.

Milisav Pajević

Trgovina ugroženim vrstama: Slonovača pronađena na bilijarskim stolovima u 10 država Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da su dirke na pojedinim klavirima i bilijarske kugle izrađene od slonovače?

Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa Avaaz kupila je, u periodu od 4 meseca, ukupno 109 predmeta od slonove kosti koje je podvrgla radio-karbonskim testovima da bi utvrdila datum njihovog nastanka. Avaaz se bavi aktivizmom na poljima klimatskih promena, prava ljudi i životinja, korupcije, siromaštva i sukoba.

Uprkos zabrani trgovine kljovama slonova koja je na snazi od 1989. godine, istraživači ovog globalnog udruženja, sa sedištem u Njujorku, došli su do saznanja da je čak jedna petina kupljenih dobara proizvedena od slonova nezakonito ubijenih nakon 1990.

Tri četvrtine objekata datiraju iz perioda pre 1947. i za njih zabrana ne važi. Retroaktivno važenje nedozvoljene trgovanja kljovama nemoguće je sprovesti u delo zato što su u prošlosti mnogi klaviri, bilijarski setovi i umetničke skulpture bile napravljene od nje, te su ti predmeti našli svoje mesto na policama mnogih antikvarnica i bilo bi zaista teško iskoreniti ih.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, aktivisti se zalažu za strožu primenu postojećih restrikcija na prodaju i kupovinu slonove kosti kako bi se osiguralo da današnje lovokradice ne zarađuju novac od ubijanja životinja, a posledično i da ih ne ubijaju. Princu Vilijamu, s druge strane, to nije dovoljno – on teži potpunom “brisanju” tržišta kljovama slonova i rogovima nosoroga, zato što smatra da krivolovci antikvitete zloupotrebljavanju kao paravan za svoje nezakonite radnje i nezakonito oduzimanje života.

Direktor Avaaz-a, Bert Vander, izjavio je da krvavoj trgovini treba stati na kraj. “Svaki naredni dan tokom kojeg se prodaju tričarije od slonovače dan je bliže nestanku ovih neverovatnih stvorenja – zauvek”, istakao je Vander.

Predmete su, zahvaljujući malim donacijama 50 hiljada svojih pristalica, testirali u laboratorijama Univerziteta u Oksfordu kako bi se utvrdila njihova starost. Dobavili su ih iz Belgije, BugarskeNemačka, Francuske, Irske, Italije, Portugala, Španije i Velike Britanije.

Istraživači iz Međunarodnog fonda za blagostanje životinja proveli su, pak, šest nedelja kako bi ušli u trag internet tržištu ugroženim životinjskim vrstama u četiri evropske zemlje – Nemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Rusiji. Otkrili su više od 5 hiljada oglasa za gotovo 12 hiljada komada u vrednosti od 3 i po miliona evra. Sve vrste pod zaštitom su Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.

Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa za zaštitu divljih životinja sarađivala je sa internet prodavcima poput eBay, Gumtree i Preloved, a nalazi su se u odnosu na njihov prethodni izveštaj poboljšali. Tome je možda doprineo i savez dvadeset i jedne kompanije iz polja tehnologije, poput Google, Facebook i Instagram, Globalna koalicija za okončanje trgovine životinjama na internetu. Cilj tehnoloških giganata je da se do 2020. godine smanje za 80 odsto.

Dvadeset odsto otkrivenih oglašivača prodavalo je slonovaču, a posebnu zabrinutost budi činjenica da prodavci razvijaju šifrovani jezik koji je teško odgonetnuti.

Posebno zastupljena grupa u oglasima bili su gmizavci (37 odsto), koji su uglavnom nuđeni kao kućni ljubimci. Akcenat je stavljen na kornjačama. Ugrožene vrste ptica su takođe bile čest predmet prodaje (31 odsto). Najčešće bi to bili papagaji, ali su istraživači u nemačkim, francuskim, engleskim i ruskim oglasima pronašli i 500 sova i 350 ptica grabljivica.

Većina velikih živih životinja prodaje se i kupuje u Rusiji gde velike mačke ili medvedi predstavljaju statusne simbole. Ruski zločinci prema prirodnom svetu nude leoparde, geparde, jaguare, orangutane, lemure i gibone.

U Ujedinjenom Kraljevstvu najčešći predmet trgovine su kože velikih mačaka, poput lavova i tigrova, kao i polarnih medveda.

Pojedinim ugroženim vrstama može da se trguje u granicama zakona ako se uzgajaju u zatočeništvu, što dodatno usložnjava situaciju. Oglasi nude nedovoljno informacija pa je lako napraviti lažni privid da je određena prodaja zakonita i kada nije.

Jelena Kozbašić

SEPEN započeo izradu studije o ambalažnom otpadu u Srbiji

Foto: Pixabay

 

Foto: Foto- ilustracija: Pixabay
Foto: Foto- ilustracija: Pixabay

Udruženje za ambalažu i zaštitu životne sredine – SEPEN započelo je izradu studije o ambalažnom otpadu u Srbiji.

Upravni Odbor Udruženja za ambalažu i zaštitu životne sredine SEPEN, doneo je odluku o izradi “Studije trenutnog stanja sistema upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji i preporuka za njegovo unapređenje”.

Očekuje se da ova studija ponudi informacije o rezultatima i funkcionalnosti postojeće šeme produžene odgovornosti proizvođača, kao i uvid u probleme sa kojima se svakodnevno susrećemo.

Takođe, studija će se baviti i identifikacijom i verifikacijom količine ambalaže koja se proizvodi u Srbiji, identifikacijom i verifikacijom količine ambalažnog otpada koji se generiše, utvrđivanjem osnovnih trendova u narednom periodu, kao i opredeljivanjem mogućih mera za unapređenje postojećeg sistema.

SEPEN samostalno finansira izradu ovog dokumenta, a sprovodi je kompanija Deloitte Advisory Sp. koja je odabrana na međunarodnom tenderu.

SEPEN je organizacija koja okuplja industrije iz lanca snabdevanja u oblasti ambalaže u Srbiji i bavi se temama koje se tiču pakovanja i zaštite životne sredine, bez favorizovanja bilo kog specifičnog materijala za pakovanje ili sistema upravljanja ambalažnim otpadom.

SEPEN je član organizacije EUROPEN sa preko 40 najvećih evropskih kompanija koje predstavljaju skoro sve segmente lanca vrednosti iz oblasti pakovanja, kao i osam nacionalnih industrijskih asocijacija koje se bave ambalažom i životnom sredinom.

Milisav Pajević

Škoda najavila električni RS model

 

Foto: http://www.skoda-auto.de
Foto: http://www.skoda-auto.de

Škodinu RS ponudu zasad samo čini Oscatvia RS, ali će se to uskoro promeniti jer će se pojaviti i Kodiaq RS.

Najbrži SUV sa sedam sedišta na Nurburgringu neće biti kraj proširenja RS ponude češke kompanije, jer je u planu i treći model koji neće imati motor sa unutrašnjim sagorevanjem nego će dobiti električni pogon.

Škodin direktor prodaje i marketinga Alain Favey je rekao da će kompanija proizvesti električni RS model, ali prioritet neće nužno biti performanse, nego izgled i iskustvo vožnje uprkos tome što će automobil nositi RS oznaku. Imaće oblik SUV-a baziranog na standardnom modelu koji će se pojaviti 2020. godine i to nakon Vision E koncepta na fotografiji u prilogu. RS model će stići 2022. godine i neće biti Škodin prvi “čisti električni automobil” jer ta uloga pripada modelu Citigo-e.

Ima još dobrih vesti, jer je iz Škode nagovšten povratak Fabije RS. Trenutna generacija superminija nije dobila RS verziju zbog zabrinutosti da bi se slabo prodavala. Ipak, Favey misli da su se stvari promenile kao i da danas postoji tržište za supermini fokusiran na performanse.

Čak iako dobije “zeleno svetlo” za proizvodnju, Fabiju RS ne treba očekivati uskoro. To je zbog toga što je planirano da bude spremna za sledeću generaciju Fabije, koja će stići nakon 2020. godine, a to znači da Fabija RS neće biti na tržištu pre 2021. ili 2022. godine.

Milisav Pajević

Energetika.ba / Klix.ba

Održana 8. Međunarodna konferencija “Biomonitoring atmosferskog zagađenja”

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije

Na 8. Međunarodnoj konferenciji “Biomonitoring atmosferskog zagađenja” (BIOMAP 8) održanom u Institutu za nuklearna istraživanja u Dubni, Ruska Federacija učestvovalo je preko 50 predstavnika iz 30. zemalja, koji se bave biomonitoringom aerozagađenja.

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije predstavila je razvoj Oracle relacione baze podataka koja obuhvata četiri vrste podataka (klimatski podaci, depozicija zagađenja, zdravstveno stanje šuma i kvalitet zemljišta) kojima se mogu pratiti efekti zagađenja na vegetaciju i zemljište.

Tokom konferencije razmatrane su i mogućnosti produbljivanja saradnje sa Institutom za nuklearna istraživanja Dubna, kako za potrebe analiza uzoraka, tako i za razvoj baza podataka. Knjigu apstrakata možete videti ovde.

Milisav Pajević

U Paraćinu uskoro proizvodnja električnih sistema za specijalna vozila

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Švedska kompanija “Rimaster AB”, u saradnji sa GI grupom, sa kojom je sprovela istraživanja o svim mogućnostima i povoljnostima, pre donošenja odluke da investira u opštini Paraćin, odmah započinje proces zapošljavanja, za početnu fazu proizvodnje.

Pošto se radi o električnim sistemima za specijalna vozila, velikog miksa asortimana, manjeg kapaciteta specifične proizvodnje, u okviru takozvane ulazne faze, prema rečima investitora, planirano je zapošljavanje od 50 do 75 radnika, za koje će organizovati obuku u Švedskoj.

Fazom 1, koja podrazumeva širenje kapaciteta, najverovatnije u objektu budućeg industrijskog parka u “Zoni Zmič”, koji opština Paraćin, namerava da izgradi, predviđeno je zapošljavanje oko 300 radnika, u narednom trogodišnjem periodu.

U okviru dugoročnijih planova, kompletiranja proizvodnog procesa u celini u Paraćinu, namera kompanije je otvaranje ukupno od 700 do 1000 radnih mesta.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Utvrđen Predlog zakona o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korišćenju zemljišta u FBiH

 

Foto: Vlada Federacije BiH
Foto: Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sednici u Sarajevu, utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Predlog zakona o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korišćenju zemljišta na nivou FBiH, kojim je u jednom članu detaljnije propisan postupak izdavanja odobrenja iz nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja za građenje za magistralnog puta i železničke pruge i objekte.

Dopuna Zakona je utvrđena i upućena u parlamentarnu proceduru nakon što je Federalna vlada podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija u iznosu do 150 miliona eura, uključujući ukupno 103,38 miliona evra od Svetske banke i Evropske investicione banke, za finansiranje projekata modernizacije drumskog sektora FBiH.

Projekat se sastoji od nekoliko malih i srednje velikih investicija.

Reč je o završetku izgradnje magistralnog puta M 17.3 Neum – Stolac (ukupne dužine 32,9 km), izgradnji trećih traka za spora vozila (ukupne dužine 40 km na osam deonica magistralnih puteva), rekonstrukciji putne konstrukcije i korekciji osovine (ukupno 18 km na pet deonica magistralnih puteva), rekonstrukciji tri tunela (ukupne dužine 1,86 km) i sedam mostova (ukupne dužine 0,55 km), kao i devet raskrsnica na magistralnim putevima klasifikovanih kao „crne tačke“.

Milisav Pajević

XV izdanje „Baze podataka ekoloških NVO u Republici Srbiji“

 

Foto: Ekološki pokret Odžaka
Foto: Ekološki pokret Odžaka

Ekološki pokret Odžaka je završio XV izdanje „Baze podataka ekoloških NVO u Republici Srbiji“ sa delimičnim ili potpunim podacima za 5810 organizacija.

Excell verzija „Baze podataka ekoloških NVO u Republici Srbiji“ objavljena je na sajtu Ekološkog pokreta Odžaka www.epodzaci.org i može se slobodno koristiti i preuzeti.

Ekološki pokret Odžaka se obraća ekološkim NVO da izvrše proveru unetih podataka i u slučaju da neki podaci nisu uneti ili se radi o pogrešnim i zastarelim podacima, da dostave dopune i/ili izmene podataka preko online formulara na naslovnoj strani sajta ili putem cirkularnog pisma koje se može preuzeti sa dela sajta preuzmite.
Milisav Pajević

Svetsko fudbalsko prvenstvo – sertifikacija stadiona: Zelena je trava, zelena je i gradnja

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Ni mene kao osobu potpunu nezainteresovanu za fudbal kao takav nije zaobišlo da su Englezi za titulu na Svetskom prvenstvu u fudbalu (i fudbal) mislili da “dolazi kući” (It’s Coming Home!).

Foto-ilustracija: Pixabay

Loše vesti za ostrvljanje! Ipak ne dolazi. Barem ne njihovoj kući.

Sto osamnaest vojnih aviona britanske vazdušne flote je u znak podrške svojim igračima pred polufinale, u kojem su se sukobili sa našim susedima, Hrvatima, na nebu ispisalo slogan It’s Coming Home!. On je preuzet iz pesme “Three Lions” benda The Lighting Seeds napisane za svrhe Svetskog prvenstva u fudbalu 1996. godine, čiji je domaćin bila Engleska. Od tada je “Three Lions” nezvanična himna fudbalskog tima ove zemlje, a It’s Coming Home! popularni navijački stih.

Na žalost Engleza (a i pojedinaca iz Srbije, morala bih da primetim), Hrvati su im sinoć došli glave (čitajte: nogu).

Čijoj će kući fudbal otići – hrvatskoj ili francuskoj – saznaćemo u nedelju, 15. jula, kada se na moskovskom stadionu Lužnjiki odigrava finale kupa.

Ovo je treći, i ujedno poslednji, tekst koji ćemo posvetiti susretu zaštite životne sredine i fudbala u Rusiji. On za razliku od ostalih, pod okriljem Svetskog prvenstva u fudbalu, nije bio takmičarskog tipa, već je protekao u duhu saradnje.

Prethodna dva teksta možete takođe da pročitate na našem blogu.

Održiva arhitektura odnosi se na procese dizajniranja, konstruisanja, održavanja, renoviranja i rušenja određenog objekta koji se upravljaju principima odgovornosti prema životnoj sredini i efikasnoj upotrebi resursa.

Iako se nove tehnologije razvijaju neprestano kako bi dopunile dosadašnje prakse u stvaranju ekološki osveštanih struktura, zajednički cilj zelenih zgrada je smanjenje ukupnog uticaja gradnje na ljudsko zdravlje i prirodu i on se ogleda u:

  • efikasnijem korišćenju energije, vode i drugih resursa;
  • zaštitu zdravlja i poboljšanje produktivnosti zaposlenih;
  • smanjenje otpada, zagađenja i degradacije životne okoline.

U skladu sa svojom posvećenošću očuvanju naše planete, Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija (franc. Fédération Internationale de Football Association, FIFA) je u izgradnju i obnovu svih zvaničnih fudbalskih stadiona nadmetanja integrisala princip održivog razvoja, koji su i ovogodišnji organizatori, Rusi, morali da dostignu. Upravo stadioni predstavljaju dušu Fudbalskog kupa, a njihova bukvalna i metaforička “ozelenjenost” je dugotrajno nasleđe za zemlju domaćina.

Postoje različiti građevinski alati za potvrđivanje „ekologičnosti“ konstrukcija, a neki od njih su sertifikati. Svojevrstan test da li su sportski objekti ispunili zahteve zelene gradnje jeste upravo proces njihove sertifikacije. Nosioci ekoloških sertifikata u Rusiji uključuju kancelarijske prostore, multifunkcionalne komplekse, proizvodna postrojenja, logističke centre, univerzitete, stanove, magacine, železničke stanice i – stadione. Efikasnost standarda zelene gradnje je već potvrđena na sportskim događajima upriličenim na tlu ove države, pre svega na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju 2014. Prema principima održivog razvoja je projektovana i ledena dvorana Boljšoj u ovom ruskom gradu.

“Stadioni su od ključnog značaja u našim naporima da FIFA kup bude što uspešniji i održiviji”, izjavio je Federiko Adjeki, koji je u Federaciji zadužen za održivost i raznolikost zaključivši da mu je veoma drago što su svi sportski objekti za prvenstvo 2018. uspešno sertifikovani kako prema ruskim tako i međunarodnim ekološkim zahtevima.

Jelena Kozbašić

Novi predlog zakona o zabrani ribolova u Arktičkom okeanu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Skoro svaka kompanija koja se bavi ribolovom u vodama Antarktika se zavetovala da će prestati da eksploatiše ove životom bogate predele. Zbog ove akcije prestaće se sa ribolovom oko ogromne površine Antarktičkog ostrva od 2020. godine.

Kompanije su se složile u tome da podrže kampanju koju je podržalo i 1.7 miliona ljudi širom sveta u nameri da stvore veliku mrežu zaštićenih zona oko Antarktika. Ako ova namera bude ostvarena, ovaj Arktički okeanski rezervat biće najveći rezervat prirode na svetu.

Najznačajniji je prestanak izlovljavanja račića, tj. svih morskih životinja koje žive na dnu okeana, jer su one izvor hrane za kitove, foke i pingvine ali su veoma popularni i u ishrani ljudi. Uz klimatske promene, ovo intenzivno izlovljavanje dovelo je do drastičnog smanjenja broja ovih stvorenja što je imalo negativan efekat na životinje koje se njima hrane.

Grinpis koji je predvodnik ove kampanje da se zaštite polarne vode podržan je od strane političara, naučnika i aktivista.
„Saradnja naučne zajednice, vlada, industrije i grupa za konzervaciju je najsigurniji način da se zaštiti 30% okeana za koju naučnici smatraju da je neophodno kako bi se održao balans u čitavom okeanu,“ kaže Andrea Kavanah, direktorka Organizacije za konzervaciju Antarktika i Južnog okeana.

Kristine Hartman iz kompanije Aker Biomarin, jedne od najvećih kompanija koja se bavi lovom rakova izjavila je da je moguće da postoje i zaštićenje zone i održiva industrija. Izlovljavanje rakova glavna je industrija u području Antarktika.

Iako je ovo veliki pomak, stučnjaci upozoravaju da bi trebalo zakonski regulisati zone u kojima je ribarenje zabranjeno u potpunosti jer i dalje postoje neke vrste riba koje su ugrožene i čiji bi nestanak mogao da naruši fini balans morskog ekosistema.

Konačnu odluku o formiranju zaštićenih zona doneće Komisija za konzervaciju živih resursa Antarktika (CCAMLR) u Tasmaniji u oktobru ove godine.
Kada se ovaj predlog spusti na sto, političari moraju znati da su oči celog sveta uprte u njih i da je težina jedne istorijske odluke na njihovim plećima.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Proširenje saradnje AP Vojvodine i Italije u oblastima zaštite životne sredine i zdravstva

 

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina
Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović primio je juče ambasadora Republike Francuske Frederika Mondolonija sa kojim je razgovarao o uspostavljanju i inteziviranju saradnje AP Vojvodine sa francuskim regijama u oblastima privrede, kulture, obrazovanja, zdravstva i zaštite životne sredine.

Ocenivši da je za pokrajinu jedno od najvažnijih pitanja ekonomska saradnja sa Francuskom, predsednik Mirović je istakao da u AP Vojvodini francuske kompanije zapošljavaju 6000 ljudi.

Sagovornici su se saglasili da je privredna saradnja ključni faktor, da postoji potencijal za proširenje i u oblastima zaštite životne sredine i zdravstva, te da je u zajedničkom interesu da se realizuje saradnja AP Vojvodine sa Departmanom Valdoaz i obnovi sa regionima Bretanja i Rona – Alpi.

– Na planu međunarodne saradnje naši prioriteti vezani su i za regione Evropske unije i tu ima potencijala za saradnju sa francuskim regijama u brojnim oblastima od zajedničkog interesa, rekao je predsednik Mirović i dodao da su temelj budućih odnosa dobre istorijske i prijateljske veze dva naroda.

Ambasador Mondoloni izrazio je zahvalnost predsedniku Miroviću na podršci koju Pokrajinska vlada pruža Francuskom institutu u Srbiji i negovanju francuske kulture i jezika što je, kako je naglasio, u duhu AP Vojvodine.

Milisav Pajević

Međunarodni volonterski kamp „Planinski duh“

 

Foto: DZPPS/ Marina Perez
Foto: DZPPS/ Marina Perez

Volonteri iz osam evropskih država ovog leta rade na oživljavanju jednog od poslednjih stepskih pašnjaka kod sela Mala Remeta na Fruškoj gori.

Tokom dve sedmice učesnici Međunarodnog volonterskog kampa „Planinski duh“ uklanjaju žbunje i nisko rastinje koje je zbog nedostatka ispaše i košenja proteralo glavni plen kritično ugroženih orlova krstaša – tekunice.

Orlovi krstaši su nestali sa Fruške gore pre dve godine. Evo danima već krčimo žbunje sa pašnjaka i nismo videli ni jednu tekunicu. Pored toga što ugrožene vrste gube svoje stanište i preostali stočari iz Male Remete uskoro neće imati pašnjak gde bi napasali svoju stoku“, rekla je Marijana Demajo iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, i dodala da upravo zbog toga se i trudimo da tokom trajanja kampa pomognemo meštanima i da zajedno učinimo nešto korisno za prirodu i ljude.

Stepski pašnjaci su jedan od najugroženijih tipova staništa. Vojvodina je u prošlosti bila mozaik slatinskih i stepskih travnih predela koji nestaju zbog snažnog pritiska poljoprivrede, zamiranja tradicionog stočarstva, preoravanja i zarastanja.

Sa nestankom pašnjaka nestale bi i poslednje oaze koje su pored svoje koristi za čoveka od velike važnosti za brojne ugrožene vrste, navodi se u saopštenju Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Milisav Pajević

Ekološki mural od limenki na ovogodišnjem Egzitu

 

Foto. Recan fondacija
Foto: Recan fondacija

Posetioci ovogodišnjeg EXIT-a imaće priliku da kreiraju jedinstveni umetnički mural od iskorišćenih limenki. Instalacija duga šest metara, pod nazivom Pixelata je projekat španskih dizajnera, a svako umetničko delo nastaje bojenjem i ubacivanjem limenke u prethodno pripremljenu konstrukciju.

Na ovaj način, posetioci će na kreativan način doprineti reciklaži limenki, koje je u potpunosti moguće reciklirati i upotrebiti ponovo nakon samo 60 dana.

Pixelata je najbolji spoj umetnosti i reciklaže i predstavlja impozantno umetničko delo u čijem stvaranju svi možemo učestvovati. Posetioci festivala sjajno reaguju i do sada smo zajedno kreirali više murala, koji istovremeno oduševljavaju publiku, ali i šire svest o značaju reciklaže. Svi zajedno, podsećamo se još jednom zašto je limenka najpogodnija – lagana je, nesalomiva i može se bezbroj puta reciklirati!, Nemanja Komatović, Recan fondacija.

Do sada su se u pravljenju umetničkih dela od limenki oprobali posetioci EXIT-ovih festivala u Bosni, Rumuniji, Hrvatskoj.

Pixelata se nalazi u Opens zoni i omogućena je zahvaljujući saradnji Recan fondacije i Exit fondacije.

Milisav Pajević

Predstavljen potpuno električni autobus eCitaro

 

Foto: https://www.daimler.com/
Foto: https://www.daimler.com/

Kompanija Mercedes-Benz predstavila je svoj potpuno električni autobus eCitaro i već je primila i prve porudžbine.

Autobus eCitaro je Mercedesov odgovor na potrebe malih i velikih gradova kao i metropola za “čistim” transportom.

Ovaj autobus je baziran na najprodavanijem gradskom autobusu na svetu, a to je Citaro koji je prodan u više od 50.000 primeraka širom sveta.

Autobusi imaju identičnu šasiju, ali je eCitaro dobio redizajniranu karoseriju. To se najbolje vidi napred, gde je logo brenda još veći (promera 29 cm) i kombinovan je sa trodimenzionalnim ukrasnim detaljima i sjajnim površinama. Zadnja svetla i branik su preuzeti od standardnog Citara.

Autobus pokreću električni motori koji zajedno isporučuju 335 KS i 970 Nm obrtnog momenta, a napaja ih litijum-jonska baterija podeljena na deset modula ukupnog kapaciteta od 243 kWh. Moduli su smešteni u zadnji deo autobusa, kao i na njegov krov.

Mercedes-Benz eCitaro je težak 13,44 tone, a maksimalna nosivost je nešto veća od šest tona. To znači da može prevoziti 85 do 90 putnika. Baterije se pune preko Combo 2 konektora, a u budućnosti će nemački proizvođač ponuditi opciju napajanja autobusa putem pantografa.

Svetska premijera autobusa će biti upriličena na Sajmu komercijalnih vozila u Hanoveru u septembru, a proizvodnja eCitara počeće do kraja godine. Mercedes je već primio 20 porudžbina, a ti autobusi će se koristiti u Hamburgu.

Milisav Pajević
Izvor: Energetika.ba / Klix.ba

MIDAS 2 projekat jača sektor poljoprivrede i ribarstva u Crnoj Gori

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Kroz MIDAS 2 projekat koji se realizuje kroz novi projekat Vlade Crne Gore sa Svetskom bankom, sa 30 miliona evra biće podržano dalje unapređenje crnogorske poljoprivrede, sektora ribarstva i oblasti bezbednosti hrane, saopšteno je juče u Kolašinu.

Početak realizacije Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2) označili su potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović i predstavnica Svetske banke, zamenica direktora SB za Zapadni Balkan, gospođa Lada Strelkova.

Navodeći brojne primere rezultata MIDAS podrške, Simović i gospođa Strelkova su iskazali veliko zadovoljstvo efektima prethodnog MIDAS 1 projekta koji je uspešno realizovan u periodu od 2009. do 2017. godine, jer je, kako su istakli doprineo značajnom unapređenju sektora poljoprivrede, u delu unapređenja poljoprivrednih gazdinstava i njihove konkurentnosti, kao i u delu jačanja institucija, što je sveukupno doprinelo značajnoj pripremi crnogorske poljoprivrede za primenu EU politike u ovim oblastima.

Posebno su istakli izuzetnu saradnju Vlade, odnosno Ministarstva poljoprivrede i Svetske banke na implementaciji projekta.

Kroz MIDAS 2 podrška će biti usmerena na postizanje veće konkurentnosti sektora ribarstva.

– Pomoći ćemo ribarima, i očekujemo da na putu ostvarivanja zajedničkih iskoraka budemo partneri. Snažna podrška namenjena je i za podizanje infrastrukture u tom sektoru, u delu izgradnje ribarskih luka i prvih mesta iskrcaja. U tom delu, Simović je imao posebnu poruku za sve koji misle da će ribarske luke narušiti ambijent primorskih gradova, gde je njihova izgradnja planirana, a to su Herceg Novi, Bar i Ulcinj. Ribarske luke su potrebne ribarima, i po ugledu na razvijene evropske primorske zemlje, ribarske luke samo mogu da oplemene primorski ambijent i unaprede turističku ponudu, kazao je mr Simović.

Predstavnica SB Lada Strelkova posebno je pohvalila posvećenost koju je pokazalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u realizaciji mera podrške kroz prvi MIDAS projekat, koji je, kako je kazala, rezultirao značajnim napretkom u sektoru poljoprivrede, u delu unapređenja proizvodnje i ispunjavanja standarda EU i pripreme za korišćenje EU fondova, i uopšte zajedničkom doprinosu na očuvanju i razvoju ruralnih područja i ravnomernom regionalnom razvoju Crne Gore.

Ona je podsetila da je kroz MIDAS 1 projekat realizovano 660 grantova, u iznosu od 6,5 miliona evra, i ukupno investirano više od 13 miliona evra.

– Unapređenje konkurentnosti u sektorima poljoprivrede i ribarstva, kako bi se bolje ispunili zahtevi procesa pristupanja, nameće troškove kako pojedinačnim preduzećima tako i zemlji uopšte, kroz potrebu značajnih ulaganja u javna dobra i stvaranje podsticajnog okruženja. Uz pomoć projekta će se zadovoljiti neke od tih potreba za ulaganjem, dok će se istovremeno podržati razvoj poljoprivrednog sektora. Unapređenja u oblasti bezbednosti hrane poboljšaće konkurentnost crnogorskih proizvođača i omogućiti im pristup novim tržištima. Program grantova će podstaći ekonomski razvoj i investicije tako što će se, u ukupnom poljoprivredno-prehrambenom lancu, nadovezati na privatna ulaganja u obliku sufinansiranja koje obezbeđuju korisnici. Kroz dodatnu komponentu projekta pomoći će se modernizovanje sektora ribarstva i ojačati proizvodni kapaciteti u ovom sektoru, kazala je Strelkova.

Milisav Pajević

U Pančevu hapšenja zbog izlivanja opasnih materija u kanalizaciju

 

Foto: Ministarstvo unutrašnjih poslova
Foto: Ministarstvo unutrašnjih poslova

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, u saradnji sa pripadnicima Bezbednosno- informativne agencije, uhapsili su M. D. (1966), Z. T. (1961) i S. B. (1964), odgovorna lica privrednih društava ”Metal- cinkara” d.o.o. iz Inđije, ”Beotok” d.o.o. iz Pančeva i “Mesopromet” d.o.o. Pančevo, kao i S. P. (1970), zaposlenog u privredom društvu ”Beotok”, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.

Sumnja se da su oni 6, 7. i 10. jula ove godine organizovali da se u kanalizacioni šaht, koji je povezan sa gradskom kanalizacionom mrežom, a nalazi se u krugu privrednog društva ”Mesopromet”, izvršili istakanje opasnog otpada, cinkom bogate hlorovodonične kiseline iz cisterne, vlasništvo ”Beotok-a”, a koja je dopremljena iz preduzeća ”Metal- cinkara”.

Osumnjičenima je, po nalogu nadležnog tužilaštva, određeno zadržavanje do 48 sati i uz krivičnu prijavu biće privedeni nadležnom tužilaštvu u Pančevu, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Milisav Pajević