Home Blog Page 1052

EU zabranjuje halogene sijalice: Put ka zdravijoj životnoj sredini je osvetljen LED rasvetom

Photo-illustration: Pixabay

Stanovnici Evropske unije još od 2009. godine, umesto standardnih sijalica koje mi većinski koristimo, kupuju halogene i LED. Tada je stupila na snagu zabrana upotrebe “obične” rasvete.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo deset godina kasnije, stanovništvu Unije lista mogućnosti za kupovinu sijalica postaće još kraća. Od septembra 2018. i halogene sijalice biće zabranjene.

Odluka je podstaknuta težnjom zajednice za unapređivanjem energetske efikasnosti i smanjivanjem ugljeničnog otiska.

Demotivišući faktor za zamenu halogenih sijalica LED je njihova cena. Ipak, posmatrano na duge staze, LED rasveta je isplativija. Životni vek ovih sijalica je duži, od 15 do 20 godina, i crpe manje struje.

Organizacija za energetsku efikasnost i održivost iz Ujedinjenog Kraljevstva Energy Saving Trust otkrila je da u toku jedne godine halogenka potroši električnu energiju u vrednosti od oko 12 evra. Tokom istog perioda, LED je potrebno struje za svega 2.

Međunarodna neprofitna organizacija The Climate Group tvrdi da je put ka zdravijem životnom okruženju osvetljen, upravo, LED sijalicama.

Ne samo da bi prelazak najvećih svetskih kompanija na ovu vrstu svetla rezultovao u 403 miliona tona štetnih gasova u atmosferi manje, već bi one za navedenu transformaciju imale i ekonomski podsticaj – zaokretom ka LED ukupno bi uštedele 82,5 milijardi evra.

Na nivou Unije trebalo bi zameniti na stotine milione sijalica kako bi ona postala “zelenija”.

Međutim, nije neophodno da se prelazak desi čim zabrana otpočne, već nakon što se postojeće halogene pokvare.

Jelena Kozbašić

Otvoreni podaci Agencije za zaštitu životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na Nacionalnom portalu otvorenih podataka, koji predstavlja centralno mesto na kojem su objedinjeni otvoreni podaci javnih institucija i stavljeni na raspolaganje građanima, privatnom i nevladinom sektoru, u oblasti životne sredine nalaze se i podaci koje je otvorila Agencija za zaštitu životne sredine.

Agencija je jedna od trenutno 27 javnih institucija u Srbiji koja je “otvorila” svoje podatke i koji se nalaze na Nacionalnom portalu otvorenih podataka.

Agencija je jedna od prvih pet državnih institucija u Srbiji koja je otvorila podatke još 2015. godine kada su započete aktivnosti na uspostavljanju državnog programa otvorenih podataka.

Agencija je kreirala i poseban portal otvorenih podataka na kome se, za sada, nalazi pet grupa podataka: o kvalitetu vazduha, kvalitetu voda, polenu, kvalitetu zemljišta i iz Nacionalnog registra zagađivača.

Koncept otvorenih podataka se odnosi na ideju da bi podaci, do kojih se dolazi novcem poreskih obveznika, trebalo da budu dostupni svima u otvorenom, mašinski čitljivom formatu što omogućava njihovu dalju upotrebu, a time postanu i resurs za najrazličitije inovacije.

Milisav Pajević

Zatvaranje kompanije GIKIL u Lukavcu nije opcija

Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma

Saniranje posledica nesreće i budući koraci koji će voditi ka očuvanju i razvoju kompanije bile su glavne teme sastanka načelnika opštine Lukavac Edina Delića sa predstavnicima Uprave kompanije Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac.

Na sastanku sa članovima Uprave, kojem su prisustvovali i predstavnici Sindikata GIKIL-a, izraženo je zajedničko stanovište da zatvaranje kompanije nije opcija niti cilj bilo koje od zainteresovanih strana, nego opredeljenje za zajednički nastup koji će voditi ka održavanju stabilnosti i razvoju, ali i podizanju stepena održavanja postrojenja na znatno veći nivo.

Na poziv Uprave Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac u prostorijama kompanije, nešto kasnije danas, održaće se sastanak i sa Federalnom ministarkom zaštite životne sredine i turizma, Editom Đapo.

Sastanku će prisustvovati i načelnik Delić, kao i drugi predstavnici nadležnih institucija, navodi se u saopštenju Global Ispat Koksne Industrija d.o.o. Lukavac.

Milisav Pajević

Beogradskoj vlasti podrška u borbi protiv bespravne gradnje

 

Foto: Blok vesti @blokvesti
Foto: Blok vesti @blokvesti

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vlade Republike Srbije saopštilo je danas da podržava napore gradske vlasti u Beogradu da se izbori sa sve većim brojem nelegalno izgrađenih objekata i u skladu sa tim želi da pomogne u rešavanju problema bespravne gradnje.

U saopštenju se navodi da je do izgradnje ogromnog broja nelegalnih objekata u Beogradu došlo, pre svega, zbog kršenja i nepoštovanja Zakona o ozakonjenju od strane investitora, ali i nepostupanja nadležnih opštinskih i gradskih organa i inspekcija, čiji je posao da sprečavaju nelegalnu gradnju koja predstavlja krivično delo.

Zakon o ozakonjenju jasno određuje da nijedan objekat koji je bez dozvole sazidan posle njegovog donošenja u novembru 2015. godine ne može da bude ozakonjen.

Takođe, Zakon utvrđuje jasnu i transparentnu proceduru, kao i alate kojih opštinski i gradski građevinski inspektori treba da se pridržavaju u utvrđivanju činjenica o tome da li i koji objekat može da bude predmet ozakonjenja.

Ministarstvo daje punu podršku idejama za izmenu drugih propisa, pre svih poreskih i komunalnih, koji bi onemogućili investitore nelegalnih objekata da dobiju legalne priključke za električnu energiju, vodu i kanalizaciju.

Pojedine mere već su sastavni deo izmena Zakona o planiranju i izgradnji, koje je Ministarstvo završilo i koje će se uskoro naći pred Vladom Srbije.

Bespravna gradnja je veliki problem ne samo Beograda, već i čitave Srbije i zahteva adekvatno uključenje ne samo Ministarstva i lokalnih samouprava, već i drugih institucija države – od policije, tužilaštva, poreskih organa, Elektrodistribucije Srbije, Agencije za sprečavanje pranja novca i svih ostalih, dodaje se u saopštenju.

Milisav Pajević

I „Ekonomist“ potvrdio – Beč najbolji po kvalitetu života

Foto: WienTourismus/Peter Rigaud/Couture Vivienne Westwood
Foto: WienTourismus/Christian Stemper

Na godišnjoj rang-listi koju pravi renomirani britanski časopis „The Economist“ Beč je prvi put posle sedam godina sa trona najboljeg grada za život na svetu skinuo australijski grad Melburn. Studija „Economist Intelligence Unit Global Survey“ tog ekonomskog časopisa uporedila je 140 gradova na osnovu faktora kao što su politička stabilnost, socijalna bezbednost, dostupnost zdravstvenog sistema i obrazovanje.

Beč je svih prethodnih godina stabilno držao drugo mesto. Na ovogodišnjoj rang-listi Beč i Melburn su dobili najviše bodova kada su u pitanju, zdravstvo, obrazovanje, kultura i infrastruktura. Odlučujuće za prvo mesto Beča bili su faktori: visoka socijalna bezbednost, politička stabilnost i nizak nivo kriminala. Na ovim stavkama Melburn je u poređenju sa prošlom godinom izgubio poene.

Foto: Wien Tourismus/Peter Rigaud

Prvih deset mesta zauzeli su sledeći gradovi:

Više informacija na sledećem linku: www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=Liveability2018

Recikliranje pod sloganom „Vrhovi su nam u prirodi“

 

Foto: Apatinska pivara
Foto: Apatinska pivara

Svi posetioci „Hills up“ festivala, koji je održan minulog vikenda na Zlatiboru, su imali priliku da se sjajno zabave tokom muzičkog programa, ali i da saznaju više o važnosti recikliranja i očuvanja životne sredine učestvujući u aktivnostima koje je pripremila Apatinska pivara.

U okviru kampanje „Reciklirajte i Vi“ gosti festivala su sakupljali limenke za reciklažu u specijalno napravljenoj žičanoj konstrukciji koja simbolizuje planinske vrhove i pod sloganom „Vrhovi su nam u prirodi“ zajedno pokušali da doprinesu očuvanju prirode na jednoj od naših najatraktivnijih planina.

Svi oni koji su doneli svoje iskorišćene limenke dobili su nagrade, a sav ambalažni otpad koji je sakupljen tokom festivala je simbolično „izbačen“ sa planine i odnet na reciklažu nakon koje će biti ponovo upotrebljen.

Osim toga, posetioci su se takmičili i u pravljenju planinskih vrhova od limenki koje su takođe završile na reciklaži.

Posetioci festivala na Zlatiboru su mogli da saznaju da prosečna porodica u Srbiji godišnje baci oko 40 kilograma plastične ambalaže, da aluminijumske limenke mogu beskonačan broj puta da se recikliraju, kao i da se korišćena limenka u roku od 60 dana vraća na police kao nova.

Kampanju „Reciklirajte i ViApatinska pivara je pokrenula još 2008. kako bi dugoročno podizala svest javnosti o značaju i upotrebnoj vrednosti ambalaže.

Milisav Pajević

Proslavljeno 10 godina NIS-ovog programa „Zajednici zajedno“

 

Foto: Kompanije NIS
Foto: Kompanije NIS

Niš je juče bio u znaku pesme i igre, proslavljajući 10 godina NIS-ovog programa društvene odgovornosti  i veoma uspešnu saradnju ovog grada i kompanije NIS.

Svečanosti koja je ovom prilikom organizovana u zgradi Oficirskog doma u Nišu, prisustvovali su predstavnici Grada Niša, kompanije NIS, kao i mnogobrojni nosioci projekata realizovanih u okviru sradanje.

Darko Bulatović, gradonačelnik Niša, ovom prilikom zahvalio se kompaniji NIS na uspešnoj saradnji u okviru programa „Zajednici zajedno“.

NIS je pomogao brojnim ustanovama, a mnogima je olakšao rad i to na poljima kulture, sporta i obrazovanja. Ono što me posebno raduje je činjenica da nismo samo partneri, već i prijatelji i radujem se što ćemo, siguran sam, i u budućnosti nastaviti našu veoma uspešnu saradnju, rekao je Darko Bulatović, gradonačelnik Niša.

Marija Halar, direktorka Departmana za marketing Bloka Promet kompanije NIS izrazila je zadovoljstvo saradnjom.

– NIS je, do sada, kroz programe društvene odgovornosti u Grad Niš uložio gotovo 60 miliona dinara, ali je za nas mnogo važnije to što smo partnerski sa Gradom radili na unapređenju kvaliteta života građana. Napomenula bih da je Niš i jedan od naših strateških gradova gde imamo 11 benzinskih stanica i gde zapošljavamo više od 270 ljudi. I u narednom periodu nastavićemo da ulažemo u zajednicu, ali i u biznis aktivnosti, istakla je Marija Halar, direktorka Departmana za marketing Bloka Promet kompanije NIS.

Grad Niš je samo jedna od stanica NIS-ovog karavana društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“ tokom kojeg predstavnici kompanije obilaze gradove širom Srbije u kojima je NIS podržao brojne projekte koji su poboljšali život građana.

Tako je u toku višegodišnjeg partnerstva NIS-a i grada Niša uspešno realizovano 67 projekata koji su unapredili uslove života i doprineli kulturnom, socijalnom i ekološkom boljitku lokalne zajednice. Neki od tih projekata su otvaranje „Parka znanja“, rekonstrukcija kabineta za Ruski jezik u Gimnaziji „Svetozar Marković“, sanacija Pozorišta lutaka, rekonstukcija i uređenje dečije biblioteke „Stevan Sremac“, opremanje novoizgrađenog dečjeg hemato-onkološkog odeljenja neophodnim medicinskim aparatima, kao i podrška mnogobrojnim sportskim i kulturnim manifestacijama.

Milisav Pajević

Grad Sombor sprovodi Odluku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta

 

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Zbog učestalih uzurpacija atarskih puteva koji su u javnoj svojini grada Sombora, lokalna samouprava je u skladu sa Odlukom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, useva i zasada, poljskih puteva i kanala od poljske štete, odlučila da stane na put ovoj pojavi i izdala je naloge za omeđavanje uzurpiranih – odoranih atarskih puteva.

Odeljenje za poljoprivredu i zaštitu životne sredine sa ovim aktivnostima krenulo je 2017 godine u novembru mesecu i do sada je izvršeno kolčenje-omeđavanje jednog atarskog-poljskog puta u k.o. Aleksa Šantić, jednog atarskog-poljskog puta u k.o. Riđica i atarskih puteva u k.o. Rastina, k.o. Gakovo i u k.o. Kolut a u petak 10. avgusta pristupilo se omeđavanju atarskog puta br 7946 u k.o. Bezdan, s tim da je prema uzurpatorima postupljeno u skladu sa propisima.

Omeđavanju puta u k.o. Bezdan koje je vršila ovlašćena geodetska kuća, prisustvovali su Darko Radulović član Gradskog veća za oblast poljoprivrede, zaposleni iz Odeljenja za poljoprivredu i zaštitu životne sredine i koordinator Poljočuvarske službe.

Odeljenje za poljoprivredu priprema omeđavanje atarskih puteva i u drugim seoskim mesnim zajednicama, a za petak (17.08.2018) najavljen je nastavak omeđavanja u Svetozar Miletiću.

Odeljenje za poljoprivredu i zaštitu životne sredine upozorava da će svim licima za koje bude utvrđeno da su odoravala atarski put biti izdati prekršajni nalozi.

Milisav Pajević

Država će ulagati u Nacionalni park Đerdap i Lepenski Vir

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić je sa predstavnicima lokalne samouprave i direktorom Nacionalnog parka Đerdap Lazarom Mitrovićem obišla turistički prostor na kome je planirana izgradnja marine, pristaništa i vizitorskog centra.

Brnabić je najavila da će država nastaviti da ulaže u razvoj Lepenskog Vira i Nacionalnog parka Đerdap, kao i u razvoj turizma u celoj Srbiji.

Prema njenim rečima, važno je da nastavimo da otvaramo pristaništa, kao što je ove godine otvoreno pristanište na Dunavu u Golupcu, na samom ulasku u Nacionalni park Đerdap.

Često ne znamo ni u Srbiji kakve lepote sve imamo, na nama je da otkrijemo ovakva mesta, ne samo za strance već i za naše građane. Zato je važno da imamo veći broj hotela i da ulažemo u lokalne puteve, poručila je Brnabić.

Direktor turističkog prostora Lepenski Vir Vladimir Nojković naglasio je da je to područje jedinstveno kulturno nasleđe ne samo u Srbiji, već i u Evropi.

Srbija ima šta da ponudi u tom pogledu, mi smo se sve ove godine trudili da Lepenski Vir izgleda lepo i da bude ponos svima nama, a u tome smo imali pomoć Vlade Srbije i opštine, ukazao je Nojković.

Direktor Nacionalnog parka Đedap Lazar Mitrović je rekao da je to najveći nacionalni park u Srbiji i da sve projekte finansira iz sopstvenih sredstava.

Milisav Pajević

Održana manifestacija “Svi na Crkvice”

 

Foto: Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Foto: Agencija za razvoj i zaštitu Orjena

Minule nedelje u masivu Orjena, u organizaciji Turisitčke organizacije opštine Kotor i Opštine Kotor, sa suorganizatorom, Opštinom Herceg Novi, održana je manifestacija “Svi na Crkvice”.

U ovom, drugom po redu okupljanju koje je imalo za cilj podstaći razvoj planinskog zaleđa Boke Kotorske, učestvovala je i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, čiji su predstavnici ujedno iskoristili priliku i sastali se sa domaćinima, ali i sa vojnim atašeom Ambasade Republike Austrije iz Beograda, Tomasom Ahamerom.

Naime, opštine Herceg Novi i Kotor u svom zaleđu poseduju bogatu materijalnu zaostavštinu austrougarskog razdoblja, prvenstveno vojnog karaktera, zaostavštinu kojoj je potrebna revitalizacija i uključivanje u savremene turističke tokove.

– Dogovoreno je da će Agencija proslediti Ambasadi svu dokumentaciju koju poseduje, i da će biti dogovoren zajednički sastanak na ovu temu. Osim toga, razgovarano je o mogućnosti uključivanja Trebinja, sa kojim je naša dva grada povezivao austrougarski put preko Orjena, kaže direktorica Agencije Milja Vitorović.

Manifestacija „Svi na Crkvice“ održava se drugu godinu, sa ciljem da promoviše bokokotorsko zaleđe, valorizujući njegove prirodne i kulturno-istorijske potencijale.

Milisav Pajević

Najmanje tri kompanije zainteresovane za Rudarsko-topioničarski basen Bor

 

Vlade Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je juče u Boru da su najmanje tri kompanije do sada na tenderu pokazale zainteresovanost za strateško partnerstvo u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor (RTB Bor).

Brnabić je obišla Rudnik bakra Majdanpek, koji je u sastavu RTB Bor, i istakla je da rok za ponude ističe 20. avgusta, i dodala da još ne može da kaže koliko je firmi otkupilo dokumentaciju.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li će država ostati većinski vlasnik, naglasila da će to zavisiti od samih ponuda.

Minimum je da imamo garancije da će svi zaposleni zadržati svoj posao i da će najmanje ulaganje biti 350 miliona dolara, kao i da će u narednih četiri do pet godina proizvodnja biti povećana tri do četiri puta, u zavisnosti od čega ćemo videti kako će se država pozicionirati u samom vlasništvu, navela je premijerka.

Rudarstvo, kako je ukazala, trenutno doprinosi BDP-u od 0,9 do jedan odsto, nadamo se da će u narednih nekoliko godina taj procenat biti povećan na čak pet odsto, pri čemu samo RTB Bor trenutno doprinosi 0,8 odsto.

Milisav Pajević

Novi rekord! Solarni avion leteo 26 dana

Foto: airbus.com
Foto: airbus.com

Ova letelica kojoj nije potreban čovek da bi njome upravljao teži samo 75 kilograma.

Avion koji se napaja na solarnu energiju oborio je novi rekord leteći 26 dana.
Ova letelica bez pilota letela je na visini od 20 000 metara, ima raspon krila od 25 metara i teži 75 kilograma. Solarni paneli postavljeni na krila aviona mogu da generišu neograničenu količinu čiste energije i da omoguće avion da obavlja funkcije satelita u svom letu.

Letelica pod nazivom S High Altitude Pseudo-Satellite (HAPS) letela je 25 dana, 23 sata i 57 minuta nakon uzletanja u Arizoni 11 jula. Kompanija koja je izumela avion objavila je da će se ovaj let zvanično potvrditi kao novi svetski rekord.

Džana Rouzman, direktorka kompanije izjavila je: „Ovaj uspešni test let podrazumeva bitnu prekretnicu za našu kompaniju i nadamo se da će ovaj rekord uskoro postati novi standard.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

U Vrbasu stabilno vodosnabdevanje: Kontinuirano unapređenje sistema za proizvodnju vode

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Bez obzira na visoke temperature i očekivani porast potrošnje vode, na području opštine Vrbas vodosnabdevanje je stabilno. Potrošnja vode premašuje 15 – 20 odsto uobičajenog proseka, što pokazuje da JP „Vodovod i kanalizacija“ ima bezbedan i uređen sistem snabdevanja vodom.

Proizvodnja vode u vrbaskom „Vodovodu“ bila je stabilna i prethodnog leta uprkos tropskim temperaturama, ali sadašnja potrošnja u poređenju na prošlogodišnju  neuporedivo je manja.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

„Sva bunarska polja koja su u sistemu vodosnabdevanja su u funkciji i aktivna su, tako da ne očekujemo da imamo problema u narednom periodu“, objašnjava rukovodilac PJ „Vodovod i kanalizacija“ Miroslav Fejsa.

Za ovakvo stanje, kako kaže Fejsa, zaslužne su atmosferske padavine koje su bile obilne u poslednja dva meseca, ali i sistem daljinskog nadzora koji se kontinuirano unapređuje.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

„Zahvaljujući uređajima za praćenje potrošnje vode, pojedinim potrošačima sugerisali smo da imaju neracionalnu potrošnju i upseli smo da sprečimo nekontrolisano oticanje vode“, rekao je Miroslav Fejsa.

Ovog leta ne postoji ni problem sa smanjenjem pritiska, jer je, podsećaju u nadležnoj poslovnoj jedinici JKP „Komunalac“, prošle godine rekonstruisan deo vodovodne mreže u Ulicama Jožefa Pehana i Save Kovačevića.

Izvor: JKP Komunalac Vrbas

Suzbijanje komaraca na Novom Beogradu, Paliluli i Voždovcu

 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju danas će ukoliko vremenske prilike budu povoljne, vršiti suzbijanje odraslih formi komaraca na teritoriji opština Novi Beograd, Palilula i Voždovac, saopštavaju iz ove institucije.

Sutra će ekipe ovog Zavoda u jutarnjem terminu obavljati suzbijanje komaraca na teritoriji opština Novi Beograd i Voždovac, a od 19 časova na teritoriji opština Čukarica i Novi Beograd.

Mole se pčelari da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili pčele tokom sprovođenja tretmana, a na sajtu Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju nalaze se detaljne mape lokacija na kojima je planirano suzbijanje odraslih formi komaraca.

Milisav Pajević

Sutra u Lukavcu razgovori o stanju životne sredine

Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo će, zajedno sa direktorom Federalne uprave za inspekcijske poslove i resornim ministrom u Vladi Tuzlanskog kantona  sutra posetiti Lukavac.

Ministarka Đapo i predstavnici nadležnih institucija, kojima će se pridružiti i načelnik Lukavca dr. Edin Delić, će u 14.00 sati u sedištu GIKIL-a d.o.o. razgovarati sa menadžmentom kompanije o ekološkoj katastrofi koju je GIKIL d.o.o. Lukavac proizveo nepoštovanjem Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH i mera zaštite životne sredine propisanih okolišnom dozvolom.

Nakon razgovora sa upravom GIKIL-a, ministarka Đapo i predstavnici nadležnih institucija u Vladi Federacije BiH i Tuzlanskog kantona obratiće se medijima i predstavnicima nevladinih organizacija.

Milisav Pajević

Održana prva podvodna izložba “Živo more Crne Gore”

 

Foto: Janez Kranjc/Mares Ambassador
Foto: Janez Kranjc/Mares Ambassador

Izložba pod nazivom “Živo more Crne Gore“, autora Ivane Orlović Kranjc i Janeza Kranjca održana je juče u akvatorijumu kotorskog zaliva, ispred Instituta za biologiju mora.

Pod morem je bilo izloženo 20 fotografija podvodnog sveta Crne Gore, makro detalji morskih organizama, kao i podvodnog ambijenta, dimenzija 30 x 40 centimetara.

– Reč je o plastificiranim fotografijama, koje su postavljene ispod vode na pola ili metar dubine, pričvršćene koncima za bove koje plutaju po površini. Prikazano je podmorje, morski organizmi i makroelementi, odnosno detalji morskih organizama, kazala je Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora.

Izložbu “Živo more Crne Gore” videlo je preko 100 ljudi, koji su prvi put probali da rone.

Milisav Pajević