Home Blog Page 1049

Evropska komisija ubrzava isplatu poljoprivrednicima pogođenim ekstremnom sušom

 

Foto: Evropska komisija
Foto: Evropska komisija

Evropska komisija je saopštila da je ublažila regulativu u oblasti poljoprivrede i da će ubrzati isplatu sredstava evropskim poljoprivrednicima koji su pogođeni ekstremnom sušom.

– Veoma sam zabrinut zbog ovih dugotrajnih klimatskih dešavanja. Stupio sam u kontakt s nekoliko ministara iz pogođenih zemalja kako bismo razgovarali o situaciji i dobili ažurne procene posledica, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj Fil Hogan, prenosi “Tanjug” vest agencije “Rojters”.

Farmeri u Evropskoj uniji će moći da sredinom oktobra, umesto u decembru, dobiju sredstva u visini do 70 odsto njihovih direktnih plaćanja i 85 odsto pomoći za ruralni razvoj, prema novoj odluci Evropske komisije.

Evropa je trenutno suočena s jednim od najtoplijih leta ikada, što je devastiralo polja pšenice širom severne Evrope, dok je kombinacija suvog vremena i ekstremnih kiša u regionu Crnog mora ugrozila procenjenu proizvodnju pšenice.

Milisav Pajević

Automatski sistem protivgradne odbrane stiže u Valjevo

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay.com

Automatski sistem protivgradne odbrane, koji šalje protivgradne strelce u penziju, biće instaliran u Radarskom centru Valjevo, koji brani teritoriju površine od skoro 590.000 hektara.

Novim automatskim sistemom od grada će najpre biti zaštićeni Bogatić, Vladimirci, Koceljeva, Krupanj, Loznica, Ljubovija, Mali Zvornik, Šabac, Valjevo, Lajkovac, Mionica, Osečina,Ub i Obrenovac, prenosi portal “Agrosmart”.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede procenilo je da Kolubarski i Mačvanski okruzi trpe najveće štete od grada. U Republičkom hidrometeorološkom zavodu kažu da je automatizacija sistema odbrane od grada izuzetno kompleksan projekat, te da će instalacija biti započeta u naredna dva meseca.

– Urađena je obimna projektna dokumentacija, pripremljeni su svi potrebni zahtevi i uslovi kako bi ovakav projekat bio uspešno realizovan. U naredna dva meseca mislimo da će se okončati sve potrebne procedure i da će se početi s realizacijom nabavke. Nadamo se da će do naredne sezone biti urađeno dosta toga i da će se na ovom području za zaštitu od grada koristiti lanseri, kaže Zoran Babić, načelnik Centra za odbranu od grada Republičkog hidrometerološkog zavoda.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavili su da se postavljanje automatskog sistema planira na teritoriji cele države, a ministar Branislav Nedimović predočio je da će na taj način biti rasterećeni budžeti opština i gradova iz kojih je novac izdvajan za rukovaoce protivgradnih sistema.

Milisav Pajević

Uvođenjem naplate upotreba plastičnih kesa smanjena za 60 odsto

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan sastao se juče sa predstavnicima asocijacije Domaćih trgovačkih maloprodajnih lanaca – DTL koja objedinjuje 13 trgovačkih preduzeća sa više od 570 maloprodajnih objekata u Srbiji, a koja se uključila u akciju za smanjenje korišćenja plastičnih kesa.

U saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine navodi se da je, od kada su trgovinski lanci počeli da naplaćuju plastične kese, njihova upotreba smanjena za 60 odsto i interesovanje za njih je primetno opalo.

Trivan je rekao da u Srbiji svaki stanovnik prosečno troši 300 kesa godišnje i da veruje da će do kraja godine, zahvanjujući ovoj akciji i promeni svesti građana prema životnoj sredini, taj broj biti prepolovljen.

– Ohrabruje odgovor poslovne zajednice, trgovinskih lanaca i građana koji su se odazvali akciji i smanjili upotrobu plastičnih kesa. Pokazalo se da se promenom ponašanja, zamenom plastične kese cegerom ili torbom, možemo odgovorno odnositi prema životnoj sredini i budućim generacijama, istakao je Goran Trivan.

Ministar je podsetio na to da korišćenje plastike, koja može i vekovima nerazgrađena da zagađuje biodiverzitet i ugrožava zdravlje, nije samo naš, nego i planatarni problem, navodeći da u Pacifiku postoji ostrvo nastalo od plastičnih kesa i ambalaže koje je veličine Teksasa i da svaka deseta riba sadrži čestice plastike.

Trivan je naglasio da je država spremna da se rukovodi evropskim direktivama čiji je cilj da se potrošnja kesa u Evropi do 2025. godine smanji za devet puta.

On je ukazao na to i da će ako bude bilo potrebe država primeniti i administrativne mere, zabranu njihove upotrebe.
– Lično, potpuno bih zabranio upotrebu plastičnih kesa ukoliko ne uspemo ovakvim inicijativama da njihovu upotrebu svedemo na zadovoljavajući nivo. Opredelili smo se za put za koji verujemo da je dobar i oko kojeg za sada imamo društveni konsenzus, ukazao je Trivan.

Direktor DTL-a Obrad Popović rekao je da se ta asocijacija, kao društveno odgovorna pridružila akciji prepoznavši ozbiljnost posledica upotrebe plastičnih kesa i ambalaže.

– Sredinom prošlog meseca počeli smo da naplaćujemo kese i cilj nam je da se upotreba smanji ispod 40 odsto u odnosu na prošlogodišnju a za samo 15 dana naplate upotreba kesa smanjena za 50-60 odsto, rekao je Popović.

Takođe, on je najavio da će DTL od svake prodate plastične kese izdvajati 20 para za projekte u oblasti ekologije, obrazovanja ili zdravstva u Srbiji.

Milisav Pajević

Vojin Ćetković: Strastveni ribolovac u borbi za očuvanje netaknute prirode

Photo: Miloš Luzanin
Foto: Miloš Lužanin

Pre dvadeset godina osvojio je naklonost šire publike ulogom Branda u televizijskoj seriji „Porodično blago”. Od tada je Vojin Ćetković pokazao da ume podjednako dobro da odigra različite i zahtevne uloge: negativce, monahe, pesnike, a nedavno je svojoj umetničkoj lepezi dodao i lik prvog krunisanog srpskog kralja – Stefana Prvovenčanog, u tv-seriji „Nemanjići – rađanje kraljevine”. Iako je očekivano da s njim razgovaramo o njegovoj bogatoj karijeri i planovima, mi smo pak rešili da ga pitamo o ljubavi prema pecanju, crnim rodama i belorepim orlovima koji sleću u blizini njegove energetski efikasne vikendice u Čortanovcima, ali i o tome šta ga nagoni da učestvuje u akcijama čišćenja divljih deponija u Nacionalnom parku Fruška gora.

EP: Kada ste odlučili da vam je dosta života u gradu i da li je ljubav prema pecanju presudno uticala na to da sazidate vašu porodičnu vikendicu u Čortanovcima, na obali Dunava?

Vojin Ćetković: Presudila je moja potreba. Pecam još od pete godine. Imao sam tu sreću da su mi baba i deda živeli na selu, tako da sam tamo provodio dosta vremena, a i roditelji su me stalno vodili u prirodu. Od malih nogu sam vezan za prirodu, životinje, a naročito za biljke i reku. Moj đed po ocu imao je celo jedno brdo iznad Mojkovca, gde je i živeo, tako da je najlogičnije bilo da pri odabiru mesta za vikendicu tražim blizinu brda i reke. Zahvaljujući mom drugu iz obdaništa Novici koji ima vikendicu u Čortanovcima, često smo odlazili kod njega i mesto mi se veoma dopalo. On mi je i našao plac. U prvi mah se nije video Dunav od šiblja na parceli, ali kad sam to počistio, pred nama se ukazala jedna od lepših panorama. Sada imam čamac na Dunavu i kuću sa pogledom.

EP: S obzirom na to da mi nismo nacija koja baš mnogo vodi računa o prirodi, nije teško naići na svakodnevne dokaze naše nebrige. Šta vama naročito smeta kada ste na pecanju?

Foto-ilustracija: Pixabay

Vojin Ćetković: Sve mi smeta, a pre svega svest ljudi. Pojedini ribolovci često i ne znaju gde su, a kažu da vole reku. Nedavno sam video oca koji uči svog sina da hvata štuku koja je tada bila u zabrani, a da ne govorim o tome da je veličina te štuke bila itekako ispod dozvoljenih dimenzija. I šta vi da kažete tom čoveku? Viđao sam svašta na rekama, krivolovce, mreže kojima nije mesto na manjim rekama… Nažalost, bez oštrih zakona i bez primena tih zakona ne može se ništa uraditi. To je ono što mi najviše smeta. Smeta mi i to što je država bila nemarna jer je šteta ogromna i skoro nepopravljiva. Pre dvadesetak godina na dužnom kilometru rečnog toka bilo je oko 800 kilograma ribe. Danas je ima manje od 80 kilograma. Podaci o količini ribe u moru su podjednako frapantni. S obzirom na to da se bavim javnim poslom i da sam u prilici da me ljudi čuju, smatram da je moja dužnost da pričam o ekologiji i da nekako promenim tu svest kod ljudi. To bi bio moj veliki uspeh i ja sam sām sebi dao taj zadatak. Često sam se odazivao i na radne akcije čišćenja jezera i reka, a u sklopu jednog projekta pokušali smo da poribimo i Drinu. Bilo je dosta teškoća u realizaciji tog projekta, a i stalno su postojali neki izgovori koji su uglavnom bili vezani za tešku ekonomsku situaciju. Pričao sam i sa pojedinim čuvarima koji su bili voljni da dobro rade svoj posao i da hvataju ribokradice, ali i oni su u teškoj poziciji zbog pretnji koje dobijaju. Čitam da bi trebalo da se otvori poglavlje 13 koje je vezano za ribarstvo. Ukoliko bi se sprovodili svi zakoni i zahtevi koje Evropska unija od nas traži, kad bi se kaznilo samo desetoro ljudi koji prave prekršaje, situacija bi se drastično promenila. Osim toga, mi imamo i dalje fabrike koje izbacuju otpadne vode u reke i kanale i nanose mnogo veću štetu. Potrebno je ugraditi kolektore, a to su velike investicije koje će morati da se sprovedu. Dobro poznajem i tekuće i stajaće vode u Srbiji, pa mogu reći da je stanje u njima veoma alarmantno. Retki su primeri pojedinih delova nacionalnih parkova u kojima postoji izvestan red, u kojima se sprovodi poribljavanje, a izlov je kontrolisan. Prema mojim saznanjima, Evropska unija je namenila ogromna sredstva za ekologiju i nadam se da će se iskoristiti u te svrhe.

Opstanak Drinske mladice

Na inicijativu Vanje Grbića, čuvenog odbojkaša i takođe ljubitelja ribolova, pre šest godina pokrenut je projekat za poribljavanje Drine mladicom u kom je učestvovao i Vojin. „Ribnjak u Perućcu je sagrađen ispod perućačke brane zbog koje nije bilo moguće da se uspostavi riblji put. Mladica nije mogla da ide u rečice uzvodno od Drine gde bi se mrestila, pa je bio doveden u pitanje njen opstanak. Drinska mladica je stvarno jedinstvena i prelepa za sportsko pecanje. Mi smo pokušali sa tadašnjim Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine da napravimo sporazum i dobili smo sredstva pa smo uspeli, uz pomoć ihtiologa, iako je to vrlo teško, da pustimo određeni broj mladica u Drinu”, kaže Vojin objasnivši nam da su mladice, ta prirodna retkost koje ima u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Sloveniji, proizvedene u veštačkim uslovima i vraćene u Drinu. Nažalost, projekat nije dugo trajao. Sada taj ribnjak služi komercijalne svrhe.

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 24. do 28. stranice.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Poljaci kupuju EPS-ov gips

 

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“, razgovarao je sa predstavnicima poljske kompanije „Polgips“ o prodaji gipsa iz postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TermoelektraniNikola Tesla A“.

„Polgips“ namerava da napravi fabriku gipsanih građevinskih proizvoda u Obrenovcu.

Zainteresovani su da godišnje otkupe oko 60.000 tona gipsa koji će nastajati kao sporedni proizvod u procesu odsumporavanja.

To je oko 15 odsto očekivanje godišnje proizvodnje sistema za odsumporavanje koji će biti izgrađen u najvećoj EPS-ovoj termoelektrani TENT A, rečeno je na sastanku sa predstavnicima poljske delegacije koju su predvodili Leopold Roler, vlasnik Polgipsa i Jacek Kopira, predsednik Klastera privrednika Poljske.

Razgovaralo i o planovima za izgradnju fabrike građevinskog materijala, mogućnostima strateškog partnerstva sa beogradskom opštinom Obrenovac i otkupu gipsa iz TENT-a. Inicijalnom sastanku o mogućnostima za uspostavljanje saradnje prisustvovali su i Savo Bezmarević, izvršni direktor JP EPS za proizvodnju energije i Miroslav Čučković, predsednik opštine Obrenovac.

Predstavnici „Polgipsa“ najavili su da bi aktivnosti na gradnji fabrike trebalo da počnu 2019. godine, dok se prve količine gipsa iz TENT A očekuju polovinom 2021. godine.

Realizacija projekta izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TENT A počela je u decembru 2017. godine u saradnji sa konzorcijumom koji predvodi japanska kompanije „Micubiši Hitači pauer sistem“. Sistem za odsumporavanje dimnih gasova na četiri bloka TENT A snage veće od 300 megavata vredan je 167,2 miliona evra i smanjiće emisije sumpor-dioksida devet puta, sa oko 74.000 tona na 7.800 tona godišnje.

Izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TENT A, samo je jedan u nizu projekata, kojim EPS staje u rang najrazvijenijih energetskih kompanija u Evropi, ispunjava stroge ekološke standarde i modernizacijom osigurava budućnost proizvodnje električne energije u Srbiji.

Milisav Pajević

Donete odluke o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH

 

Foto: Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH
Foto: Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH

Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH na svojoj 18. sednici je na predlog direktora, a na osnovu sprovedenog Javnog konkursa za dodelu sredstava iz Revolving fonda za finansiranje projekata zaštite voda i reciklaže otpada za 2017. godinu – JK RFZViRO 2017/2, doneo odluku o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Pravo na korišćenje sredstava Fonda na osnovu provedenog Javnog konkursa ostvario je aplikant TABAKplast d.o.o. Tomislavgrad za projekat: „Otpad je sirovina na pogrešnom mjestu”

Takođe, na istoj sednici je Upravni odbor doneo odluke u vezi sa aplikantima Drins, Lareko i REC koje se odnose na prihvatanje prigovora nakon stručne ocene i dodelu sredstava po JP 2017-1 i JP 2017-2.

Milisav Pajević

Šta je scenario “Zemlje staklenika”?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Mora koja gutaju gradove, koralni grebeni na samrti i ogromna prostranstva Zemlje koja su potpuno nenastanjiva. Ovo nas sve čeka u budućoj „zemlji stakleniku“, planeti koja je premašila momenat kada stvari mogu da se vrate u normalu i gde prirodni procesi pokreću nekontrolisano zagrevanje i mnoge druge promene.

Verovatno mnogi misle kako su sve već čuli o klimatskim promenama, ipak mediji nas svakodnevno upozoravaju na razne probleme, ali nedavno objavljena studija nudi scenario koji se čini više zastrašujućim nego svi prethodni.

„Zemlja staklenik“ je termin kojim naučnici opisuju scenario u kome je ljudska aktivnost prouzrokovala porast temperature na nivo veći nego u proteklih 1.2 miliona godina što pokreće niz katastrofa u sistemima Zemlje. Ovo je momenat kada bi ljudi malo toga mogli da urade i kada bi naknadno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte malo toga doprinelo. Ovi procesi doveli bi do smanjenja u proizvodnji hrane, povećanja cena i još više bi produbili jaz između bogatih i siromašnih zemalja.

Ova ideja bazirana je na prethodnom radu profesora Hansa Joakima Šelnhubera, koji je predložio da je prekomerno sagorevanje fosilnih goriva odložilo sledeće globalno ledeno doba za oko 100 000 godina.
Zemlja prolazi kroz svoje prirodne cikluse zagrevanja i hlađenja, a ideja je da smo svojim aktivnostima poremetili taj ciklus.

Koji su to mehanizmi koji bi doveli do ovoga? Naučnici su izdvojili 10 prirodnih procesa koje smatraju prekretnim tačkama, tj. čiji će poremećaj gurnuti svet u nekontrolisano zagrevanje. Ovi procesi su gubitak permafrosta i ledenih prekrivača, gubitak Amazona i poremećaj okeana.
Šume, okeani i led trenutno skladište ogromne količine ugljen dioksida. Kako ih gubimo emitovanje gasova staklene bašte u atmosferu drastično raste. Neke od ovih promena bile bi popravljive ali neke bi dovele do nepromenljivih okolnosti.

Studija koja ovo tvrdi je suštinski esej koji je razmotrio prethodne radove na ovu temu, objasnio je profesor Martin Sigert sa Imperijalnog koledža u Londonu.
Iako su naučnici naglasili da je ova tačka obrta nesigurna, kažu da bi ona mogla biti samo decenijama ispred nas i da je potencijalno u okvirima ciljeva Pariskog sporazuma. Pariski sporazum je dogovor nacija da ograniče porast temperature na 1.5-2 stepena do kraja ovog veka a stručnjaci iako podržavaju ove ciljeve smatraju da bi oni trebali biti ambiciozniji. Postoji rizik da ovakvo ograničavanje ne bi bilo dovoljno i neophodno je ispitati to naučnim metodama.
Cilj ove studije nije da predvidi kada bi se ovakav scenario dogodio nego više da skrene pažnju na to da bi trebalo promeniti pristup. Iako je neophodno nastaviti sa ograničavanjem gasova sa efektom staklene bašte, potrebno je i eliminisati one koji su već ispušteni u atmosferu a to je moguće uz bolje upravljanje šumama, prilagođavanjem industrije i upotrebom novih tehnologija.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Na tehničkom pregledu neće proći vozila sa dubinskom korozijom

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Načelnik Uprave saobraćajne policije Nebojša Arsov odbacio je navode koji su se pojavili u pojedinim medijima da nisu dozvoljena nikakva oštećenja na vozilu kako bi ono prošlo tehnički pregled i ukazao da oštećenja koja ne utiču na bezbednost vozila nisu razlog da ono bude okarakterisano kao neispravno.

Nebojša Arsov je istakao da površinska korozija nije razlog da vozilo bude tretirano kao tehnički neispravno, ali da na šasiji vozila, odnosno na nosećim delovima karoserije i podu vozila nije dozvoljena dubinska korozija niti korozija koja je izazvala rupu, saopštio je MUP Srbije.

Načelnik Uprave saobraćajne policije je objasnio da su prema kriterijumima koje propisuje novi Pravilnikom o tehničkom pregledu vozila, koji je se primenjuje od 5. jula ove godine, dozvoljena manja oštećenja na vozilu, koja ne utiču na bezbednost saobraćaja, poput ogrebotine, ulegnuća nastalih pri parkiranju vozila, nedostatak bočne lajsne, naprsline na prednjim i zadnjim farovima.

– Nisu dozvoljena veća mehanička oštećenja karoserije, šasije, poda, nadgradnje, kabine, rekao je Arsov.
Prema njegovim rečima, ni manje oštećenje vetrobranskog stakla nije razlog da on bude okarakterisano kao neispravno.

Međutim, kako je naveo, ukoliko na vetrobranskom staklu postoji više manjih ili većih oštećenja, koja utiču na normalnu vidljivost vozača, onda se smatra neispravnim.

Arsov je ukazao da se ispravka pogrešno upisanih podatka o najvećoj dozvoljenoj masi putničkih vozila, kao i utvrđivanje boje vozila u skladu sa novim Pravilnikom obavlja samo u slučaju kada vlasnik menja saobraćajnu dozvolu.

Dodao je da i dalje, kao i po starim propisima, vozilo može biti višebojno.

Načelnik Uprave saobraćajne policije objasnio je i kako se, na tehničkom pregledu, tretiraju prepravke na vozilima.
Ugradnja montažno-demontažnih uređaja na vozilima, koji služe za prevoz prtljaga, ne smatra se prepravkom vozila, objasnio je Arsov.

Istakao je da se prepravkom vozila, koja mora biti ispitana, smatra promena vrste vozila, naknadna ugradnja motora drugog tipa, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila.

– Prepravkom se smatra i promena komandi za upravljanje vozilom lica sa invaliditetom, zamena komande uređaja za upravljanje i drugih komandi direktno vezanih za proces upravljanja vozilom sa desne na levu stranu vozila, kao i svaka druga promena deklarisanih karakteristika uređaja na vozilu, poput zatamnjivanja stakala, naknadne ugradnje svetlosnih uređaja i metalnih ojačanja karoserije, objašnjava Arsov.

Poručuje da će pripadnici saobraćajne policije, u kontroli saobraćaja na putu i prilikom nadzora nad radom tehničkih pregleda, posebnu pažnju usmeriti na identifikaciju vozila i ispravnost uređaja koji mogu da ugroze bezbednost saobraćaja.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Užičani lajkovima izabrali najlepša gradska dvorišta

 

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Prema broju glasova (lajkova) na fejsbuk stranici Grada Užica nagrade za najlepše dvorište su osvojili: Prvu nagradu: Ivana Mlađenović, Gostinica bb; Drugu nagradu: Miroljub Vučković, Bela zemlja bb i Treću nagradu: Svetlana Terzić, Zlakusa bb.
Dobitnici će naknadno biti obavešteni o terminu dodele nagrada.

Da podsetimo i ove godine, Grad Užice je organizovao konkurs za izbor najlepšeg gradskog dvorišta, seoskog dvorišta i terase.

Zbog vremenskih nepogoda koje su zadesile region Užica, doneta je odluka da se rok za prijavu na Nagradni konkurs za izbor najlepšeg dvorišta i terasa stambenih objekata na gradskom i seoskom području produži do 13. jula ove godine.

Prijave na Konkurs dostavljane su Odeljenju za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Grada Užica, na mejl adresu ekologija@uzice.rs .

Milisav Pajević

Privodi se kraju izrada Strategije održivog razvoja grada Kragujevca

 

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

U okviru izrade Strategije održivog razvoja za period od 2018. do 2028. godine, u organizaciji grada Kragujevca i Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja održana je radionica na kojoj su predstavljeni alati odnosno način na koji će svi zainteresovani moći da dostave projekte za realizaciju Strategije.

Posle godinu dana rada na izradi Strategije održivog razvoja grada Kragujevca revidirana je vizija, definisani su prioriteti i strateški ciljevi, među kojima su smanjenje nezaposlenosti, zaštita životne sredine, unapređenje infrasturkture i usluga Gradske uprave prema stanovništvu.

Strategija održivog razvoja je izuzetno bitan dokument, ne samo za Gradsku upravu i sistem lokalne samouprave, nego i za javni sektor, privredu i građane, rekla je Minja Obradović član Gradskog veća za investicije i upravljanje projektima.

Strategija je polazni dokument za naše budžete, poslovne politike, za sve ono što nas čeka u narednih deset godina kako bi ostvarili viziju razvoja grada definisanu na prethodnim radionicama. Stigli smo do završne faze koja podrazumeva definisanje konkretnih aktivnosti odnosno projekata od kojih očekujemo da doprinesu ostvarenju postavljenih prioriteta.

Grad Kragujevac je izradu Strategije i kooridinaciju poverio Regionalnoj agenciji za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja.

Osim o postignutim rezultatima, direktor te agencije Nenad Popović predstavio je metodologiju koja je korišćena za izradu baze podataka u koju će se u naredna dva meseca slivati idejni projekti. Ideja ima puno, na nekima smo već započeli rad, neki projekti su već daleko odmakli, a neki su još uvek u fazi ideja.

Poziv za dostavljanje projekata je upućen svim organizacijama, institucijama, preduzećima i nevladinom sektoru, od kojih se očekuje da predstave ideje i svoje viđenje razvoja Kragujevca u narednih deset godina od infrastrukture pa do soft programa. Rok za dostavljanje projekata je kraj septembra.

Milisav Pajević

Prvi pa najveći: Prvi solarni park u Egiptu biće najveći na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

Preko 90 odsto električne energije u Egiptu nastaje eksploatacijom fosilnih goriva. Kako bi neobnovljivi energetski izvori bili pristupačna opcija za 96 miliona Egipćana, vlada pomenute afričke države ih subvencioniše. Ipak, u narednoj godini učiniće otklon od neodržive prakse. I to u velikom stilu!

Foto-ilustracija: Pixabay

U Egiptu se gradi najveći svetski solarni park. Kompleks Benban smešten je u Zapadnoj pustinji, na oko 650 kilometara od prestonice Kaira. U rad će biti pušten 2019.

“Pustinjski” projekat, vredan 2,4 milijarde evra, podstaknut je, između ostalog, i nedavnim saznanjima Svetske zdravstvene organizacije da je glavni grad Egipta drugi najzagađeniji veliki svetski grad. Namera egipatske vlade je da do 2025. godine prepolovi potrošnju prirodnog gasa i da 42 odsto korišćene energije bude “čistog” porekla.

U skladu sa tim ciljevima, u Sueckom kanalu niknuće i vetroelektrane.

Benban kompleks obuhvataće čak trideset solarnih elektrana kojima će upravljati 4000 radnika. Proizvodiće 1,8 gigavata struje koja će se sprovoditi do hiljada domaćinstava i postrojenja.

Da bi ovaj ambiciozni projekat ugledao svetlost dana, Egipat su podržale i druge nacije. Sjedinjene Američke Države podstiču obuku stručnjaka u oblastima energije Sunca i vetra u tehničkim školama na pustinjskom tlu ove države.

Jelena Kozbašić

Karlovački dunavac- potencijal održivog razvoja

 

Foto: Pokret gorana Vojvodine
Foto: Pokret gorana Vojvodine

Od pre četiri godine, Pokret gorana Vojvodine zajedno sa upravljačem JP „Vojvodinašume“ i imaocem prava JVP „Vode Vojvodine“, opštinom Sremski Karlovci i uz uslove Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, radi na uklanjanju invazivnih vrsta biljaka i uređenju staze na Karlovačkom dunavcu, sa ciljem restauracije, održavanja i unapređenja prirodnih ekosistema i predela, očuvanja ekološke celovitosti i održivog korišćenja prirodnih resursa za boravak građana u prirodi.

– Radovi se realizuju u okviru Međunarodnog volonterskog kampa „Sačuvajmo rit“ u Sremskim Karlovcima koji je jedna od aktivnosti u okviru projekta Pokreta gorana Vojvodine „Karlovački dunavac- potencijal održivog razvoja“, kaže Aleksa Jeftić, predsednik Pokreta gorana Vojvodine.

Podršku su pružili Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo omladine i sporta preko programa „Mladi su zakon“ i Regionalni centar za životnu sredinu (REC), a na kampu učestvuje 12 stranih i domaćih volontera, zajedno sa radnicima JKP „Belilo“ iz Sremskih Karlovaca. Kamp „Sačuvajmo rit“ se realizuje već četiri godine u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije, a prošle godine je bio proglašen najuspešnijim radnim kampom u Srbiji.

Milisav Pajević

Podrška u implementaciji i monitoringu upravljanja vodama u Crnoj Gori

 

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Direkcija javnih radova u Crnoj Gori obaveštava o nameri da dodeli ugovor za usluge za implementaciju projekta “Podrška u implementaciji i monitoringu upravljanja vodama’” čiji je cilj jačanje institucionalnih, administrativnih i kapaciteta za monitoring u institucijama koje su deo sektora nadležnog za upravljanje vodama, u svrhu unapređenja stanja u životnoj sredini, a koji će biti finansiran iz predpristupnih sredstava Evropske unije obezbeđenih kroz Godišnji akcijski program za 2016. godinu.

Tenderski dosije je dostupan na web adresi Direkcije, a biće objavljen i na EuropeAid sajtu ovde.

Rok za podnošenje ponuda je 8. oktobar ove godine, do 15 časova po centralnoevropskom vremenu.

Moguće dodatne informacije ili razjašnjenja/pitanja će biti objavljena na EuropeAid sajtu ovde.

Milisav Pajević

Obeležena Evropska godina kulturne baštine u NP Durmitor

 

Foto: JP "Nacionalni parkovi Crne Gore"
Foto: JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Nacionalni parkovi Crne Gore obeležili su Evropsku godinu kulturne baštine u NP Durmitor  prikazom dokumentarnog etnografskog filma „Durmitor“ iz 1930. godine, na otvaranju prvog dana međunarodnog festivala „Green Montenegro International Film Fest” 2018.

– Filmovi su osim dokumenta prvog reda, dobar i u vremenu primeren način prezentacije i promocije kulturnog nasljeđa, a posebno jednog njegovog vrednog segmenta kulturnog pejzaža. Zato su Nacionalni parkovi Crne Gore, prikazom Filma „Durmitor“ iz 1930. godine (Branimira i Marijane Gušić), proveli „Kroz prostor i vrijeme“, sve posetioce, učesnike i goste četvrtog izdanja Green Montenegro Film festa na Crnom jezeru. Pored filma, upriličena je i prezentacija Nacionalnog parka Durmitor kroz izložbu starih fotografija Durmitora, autora Milana Pešića. Takođe, svim prisutnima je bio dostupan promotivni materijal Nacionalnih parkova Crne Gore gde su mogli da se upoznaju sa ponudom svih Parkova, kazala je Snežana Vukotić, etnolog u JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Cilj programa „Kroz prostor i vrijeme“ je podizanje svesti javnosti o značaju čuvanja kulturnog pejzaža kao sastavnog dela kulturne baštine.

Film iz 1930. godine odražava sveukupnost života ovog područja i nosi njegovu kulturološku posebnost i poseduje dokumentarno- etnografsku i umetničku vrednost.

Bračni par Branimir i Marijana Gušić su dali veliki doprinos u naučnom radu na proučavanju Durmitorskog kraja i sakupljanju vrednih eksponata koji predstavljaju reprezentativne primerke, a koje su zaveštali NP Durmitor.

Program „Kroz prostor i vrijeme“ kojim se obeležava Evropska godina kulturne baštine u NP Durmitor osmislila je etnolog Snežana Vukotić iz JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Milisav Pajević

Vladan Vasić: O izgradnji malih hidrocentrala na Staroj planini odlučuju državne institucije

 

Foto: Kabinet gradonačelnika Pirota
Foto: Kabinet gradonačelnika Pirota

Gostujući u emisiji Presing Vladan Vasić, gradonačelnik Pirota, govorio je i o, u poslednje vreme aktuelnoj temi, izgradnji malih hidrocentrala na Staroj planini.

Vasić je istakao i nekoliko puta ponovio da osim  Ministarstva zaštite životne sredine saglasnost i dozvole izdaju Vodoprivreda Srbije, Elektroprivreda Srbije i Zavod za zaštitu prirode.

Ukoliko bilo koja od ovih nadležnih institucija proceni situaciju i u skladu sa tim ne da saglasnost, dozvola neće biti izdata.

Gradska uprava dužna je da poštuje zakone koje donosi Država Srbija.

Taj zakon može da promeni samo Vlada Republike Srbije, dok lokalna samouprava postupa u skladu sa važećim zakonima i nije nadležna za izdavanje dozvola.

Takođe, napominje Vasić, to što su pojedine lokacije za izgradnju predviđene Prostornim planom, ne znači automatski  da će se tamo i graditi.

Izvor: Plusonline

Milisav Pajević

U Srbobranu Eko kamp za decu sa posebnim potrebama

????????????????????????????????????

 

Foto: Opština Srbobran
Foto: Opština Srbobran

Predsednik opštine Srbobran Radivoj Paroški, zajedno sa saradnicima, posetio je decu koja ovih dana borave na Eko kampu Društva za pomoć MNRO “Biser”.

On se sastao sa polaznicima Eko kampa i stručnim licima koja brinu o njima, prisustvovao jednoj od brojnih radionica organizovanih u cilju što uspešnije inkluzije dece sa posebnim potrebama u svakodnevni život, i razgovarao sa predsednicom “Bisera” Slavkom Popić o načinima unapređenja podrške radu Društva i zaštite njihovih članova.

Predsednik opštine Srbobran Radivoj Paroški izrazio je zadovoljstvo zbog dobre atmosfere na kampu i brojnosti učesnika, što je najbolja potvrda da je podrška usmerena u značajnu aktivnost.

– Za našu sredinu veoma je važno da osobama koje imaju određene potrebe pružimo podršku i razne usluge na dobar i organizovan način. Mi to imamo kroz “Biser”, veoma organizovano i licencirano društvo koje je zbog svog dobrog rada izraslo u instituciju. Baš zato značajno podržavamo njihove aktivnosti, jer smo svedoci da upravo stručnjaci “Bisera” uključuju u zajednicu sva lica sa posebnim potrebama. Oni su kod nas sastavni deo društva, nema više nikakvih predubeđenja o njima, uključeni su u broje aktivnosti, učestvuju u javnim radovima i mi smo svedoci njihovog dobrog rada. Prepoznajemo dobar rad “Bisera” i zato smo spremni da uvek podržimo njihove projekte”, rekao Radivoj Paroški.

Kao jedan od budućih koraka u podršci deci sa posebnim potrebama, Paroški vidi i mogućnost da štićenici “Bisera” letuju u srbobranskom odmaralištu u Sutomoru.

– Ono što su gradili građani opštine Srbobran, oni treba i da koriste. Nekada su to koristili odlični učenici ili dobri sportisti, a ove godine smo boravak u Sutomoru obezbedili i za jedan broj penzionera. Pronaći ćemo načina da to učinimo i za druge grupe građana, svakako treba to učiniti i za štićenike “Bisera”. Uvek može da se pronađe toliko novca da neko ko je to zaslužio, oseti blagodeti nekog odmora, ekskurzije ili izleta. Nedavna reakcija jedne srbobranske penzionerke, koja nam je prilikom susreta zahvalila sa odlazak u Sutomore, uz reči da toga nije bilo možda nikada ne bi videla more, najbolja je potvrda da smo doneli pravu odluku, rekao je Paroški.

Milisav Pajević