Home Blog Page 1048

Srbija i Ruska Federacija sarađuju u oblasti vanrednih situacija

 

Foto: MUP Srbije
Foto: MUP Srbije

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije Milosav Miličković sastao se juče sa zamenikom direktora Departmana za međunarodnu delatnost Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje elementarnih nepogoda Ruske Federacije.

Tokom susreta bilo je reči o dosadašnjoj saradnji i mogućnostima pokretanja novih projekata u oblasti vanrednih situacija.

Miličković je u ime potpredsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića uputio poziv novom ministru za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje elementarnih nepogoda Ruske Federacije Jevgeniju Ziničevu da poseti Srbiju u narednom periodu kako bi zajedno konkretizovali dalju saradnju dva ministarstva.

Milisav Pajević

Inicijativa za zaštitu staništa divljih vrsta orhideja u Srbiji

 

Foto: ORCA
Foto: ORCA

Divlje vrste orhideja, koje krase mnoge livade i šume u Srbiji, ugrožene su danas, više nego ikad zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa.

ORCA je pokrenula inicijativu za zaštitu jednog takvog staništa – livade, na kojoj rastu četiri stogo zaštićene vrste orhideja i jedna zaštićena vrsta.

Pored njih, na ovoj maloj livadi na teritoriji Lešnice (grad Loznica), između reka Drine i Jadra, raste još mnogo zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih vrsta.

Dok nekima od njih treba 13 godina da procvetaju, neke su lekovite i beru se nelegalno u velikim količinama.

Pored svega toga, na ovoj livadi se poslednjih nekoliko godina intenzivno iskopava šljunak, bez predhodno izvršene procene uticaja na životnu sredinu, a ove biljke zbog toga nestaju velikom brzinom.

Inicijativa za pokretanje postupka zaštite livade na Pejinoj adi kao značajnog staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka predata je Ministarstvu zaštite životne sredine i Zavodu za zaštitu prirode Srbije.

Milisav Pajević

Zahvalnost UNOPS-u za pruženu pomoć posle poplava 2014. godine

 

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije
Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić primio je juče u kurtoaznu posetu novoimenovanu šeficu Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u Beogradu Mikelu Telatin.

Iskazana je i zahvalnost za nesebičnu pomoć koju je UNOPS pružio Srbiji, u pogledu revitalizacije i izgradnje delova zemlje devastiranih usled razornih poplava 2014. godine, a posebno za lični angažman izvršnog direktora UNOPS-a Grete Faremo.

Sastanak je bio prilika za to da Dačić poželi dobrodošlicu novoj šefici Kancelarije UNOPS-a u Beogradu, kao i da izrazi očekivanje da će se uspešna saradnja i realizacija konkretnih razvojnih projekata sa ovom specijalizovanom agencijom Ujedinjenih nacija nastaviti i u narednom periodu.

Milisav Pajević

Zbog klimatskih promena šampanjac bi mogao da postane prošlost

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Planirate da otvorite flašu šampanjca kako biste proslavili svoj poslednji uspeh? Razmislite još jednom.

Sezonske promene u temperaturi postaju sve ektremnije poslednjih godina i veoma utiču na proizvodnju grožđa u regionima širom sveta a to podrazumeva i poznati Šampanj region u Francuskoj. Grožđe ove sorte zavisi od hladnije klime i zemlje bogate kalcijumom kako bi proizvelo prepoznatljivi suvi voćkasti ukus šampanjca. No, klimatske promene remete ove uslove a proizvođači šampanjca u Francuskoj brinu za svoju budućnost.

U invetrvjuu za Blumberg, Antoan Malasanj, suvlasnik vinarije objasnio je poteškoće proizvodnje vina. „Berba je dve nedelje ranije nego pre 20 godina,“ rekao je. „Raije je trajala do kasnog septembra. Sada berba počinje u avgustu. Ali sazrevanje plodova tokom toplih dana i noći rezultira nižim nivoom kiselosti grožđa što znači manje svežine za vina.“

Smanjena kiselost je problem za proizvođače jer je upravo ova odlika ona koja dozvoljava vinu da „dobro ostari“ stvarajući njegov prepoznatljiv ukus.

Neki proizvođači ovaj problem rešavaju tako što mešaju starije proizvode u svoje rezerve vina. Neke kompanije su čak počele da eksperimentišu sa DNK grožđa kako bi prenebregli izazove koje klimatske promene nameću. Proizvođači ulažu napore u to da održe ono što je odgovorno za reputaciju šampanjca.
Uprkos izazovima, proizvođači su optimistični. „Nama kao farmerima, posao je, život i strast da se prilagodimo klimatskim promenama već godinama. Ako se u budućnosti zemlja previše zagreje, moraćemo da pravimo burgonju“, izjavio je jedan proizvođač.

Milan Zlatanovć

Izvor: bloomberg

Emisije štetnih gasova došle na naplatu: Pošto kilo ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Foto-ilustracija: Pixabay

Litar ulja: 130 dinara. Dve karte za bioskop: 800. Fotelja Remsta iz Ikee: 18000.

Tona ugljen-dioksida: neprocenjiva šteta po našu planetu. Međutim, da li je ona zaista neprocenjiva?

Cena ugljen-dioksida (CO2) je ekonomski instrument pomoću kojeg vlasti pokušavaju da “zauzdaju” najveće zagađivače atmosfere.

Ona se formira procenom novčanih izdataka koji nastaju kao rezultat razarajućeg dejstva gasova staklene bašte na prirodu. Izdaci najčešće padaju na pleća poreznih obveznika, što je praksa koja se vremenom menja s obzirom na to da kroz poreze i kupovinu dozvola za zagađivanje vazduha – proizvođači štetnih gasova uslovno rečeno preuzimaju odgovornost za uništavanje naše životne sredine. Ili su na preuzimanje odgovornosti primorani.

U cenu CO2 se uračunavaju troškovi za saniranje oštećenih useva, zdravstvenu negu osoba obolelih zbog toplotnih talasa ili suša ili vrednost imanja koja su progutala reke (poplave) ili mora (porast nivoa mora). U suštini, meri se ugljenični otisak određene ispuštene količine zagađujućih jedinjenja i on se onda naplaćuje.

Inicijative za naplatu štete, koje su pokrenute ili su u procesu pokretanja na različitim nivoima vlasti, bi u 2018. godine pokrile 11 gigatona gasova staklene bašte što predstavlja 20 odsto ukupnih emisija Zemlje. Priroda bi, ove godine, od novčane naknade “zaradila” više od 70 i po milijardi evra. 

Finansijska šteta za sada, ipak, ne može pouzdano da se utvrdi. Tome u prilog idu i različite cene za tonu emitovanog ugljen-dioksida na različitim tržištima.

U saveznoj američkoj državi Alberti zagađivači je plaćaju oko 8 i po evra, a u Čileu 4,3. U Finskoj se, zavisno od porekla,  cena tone štetnih gasova kreće od 4 do 62 evra.

Jelena Kozbašić

Sve više pelikana u Crnoj Gori

 

Foto: JP "Nacionalni parkovi Crne Gore"
Foto: JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Ekspertski tim ornitologa Javnog preduzeća “Nacionalni parkovi Crne Gore” i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore objavio je konačni rezultat gnezdeće sezone letnjeg aspekta monitoringa pelikana i informisao da je populacija pelikana u NP Skadarsko jezero uvećana za 58 mladih.

Ornitolozi su upravo realizovali letnji aspekt monitoringa pelikana, zaštićene vrste u NP Skadarsko jezero, preko projekta francuske međunarodne organizacije za zaštitu vrsta Noe Conservation.

Primenom konzervacionih metoda dugi niz godina, redovnim patrolnim kontrolama lokaliteta koja nastanjuju pelikani, a koje vrši Služba zaštite NP Skadarsko jezero, kao i uz pomoć video monitoringa postavljenog u cilju praćenja stanja ove vrste, obezbeđeni su povoljni uslovi za njihov razvoj u ovom zaštićenom prirodnom području.

Javno preduzeće “Nacionalni parkovi Crne Gore” u saradnji sa domaćim i međunarodnim organizacijama realizuje niz aktivnosti u cilju zaštite, očuvanja i uspešnog gnežđenja značajne ptičje vrste pelikana u NP Skadarsko jezero, već duži niz godina, kazao je Elvir Klica direktor  JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

U NP Skadarsko jezero tokom letnjeg aspekta registrovano je oko 200 odraslih jedinki i 58 mladih pelikana u gnezdima.

– Pelikani su ptice koje gnezde isključivo na malim ostrvima. Nedostatak prirodnih gnezdilišta koja su usled zarastanja jezera i njihovog plavljenja propadala tokom ranijih godina je prepoznat kao jedan od uzroka gnežđenja manjeg broja pelikana u ranijem periodu. Zbog toga su naši ornitolozi u saradnji sa međunarodnim organizacijama uložili značajnije napore i počeli sa postavljanjem specifičnih platformi za gnežđenje pelikana, kazala je Nela Vešović Dubak ornitološkinja u JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Milisav Pajević

Dejan Komatina novoizabrani v.d. izvršnog direktora REC-a

 

Foto: Regionalni ekološki centar REC
Foto: Regionalni ekološki centar REC

Dejan Komatina, novoizabrani vršilac dužnosti izvršnog direktora REC-a, je 3. avgusta održao sastanak osoblja u sedištu REC-a u Sentendreji, u Mađarskoj.

Zaposleni u centrali organizacije, kao i u kancelarijama zemalja korisnica su uzeli aktivno učešće na sastanku uživo ili putem interneta.

Tokom sastanka, Komatina je predstavio svoju stratešku viziju organizacije i kratkoročni plan sa narednim koracima.

Komatina je u svom govoru naglasio da radi u tesnoj saradnji sa Upravnim odborom REC-a i novim predsednikom Odbora direktora, gospodinom Masimom Koconeom iz italijanskog Ministarstva za životnu sredinu, zemlju i more.

Komatina je izrazio zahvalnost zemljama osnivačima REC-a, Mađarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Evropskoj komisiji (EU), kao i drugim zemljama potpisnicama Osnivačke povelje.

On je izjavio da će uskoro početi planirane posete svim zemljama potpisnicama Povelje.

Poseban osvrt je dat na EU, SAD, Mađarsku, Švedsku (SIDA), Austriju (ADA), Italiju, Japan, Norvešku i Holandiju kao ključne donatore REC-a i naglasio njegovu posvećenost nastavku saradnje sa relevantnim organizacijama  i institucijama iz ovih donatorskih zemalja.

Tokom sastanka Komatina je predstavio tranzicioni tim koji je 25. jula ove godine  osnovao Odbor direktora REC-a, kako bi podržao izvršnog direktora u vođenju organizacije u novom periodu.

Tranzicioni tim sastoji se od viših članova osoblja iz različitih odeljenja organizacije, čiji članovi su takođe izrazili svoju obavezu da podrže REC i vršioca dužnosti izvršnog direktora.

Sastanak je nastavljen sesijom pitanja i odgovora izrazito zainteresovanih zaposlenih u centrali i kancelarijama u regionu.

Članovi tranzicijskog tima su takođe doprineli diskusiji, predstavljajući svoja viđenja nove strukture kao i budućih odgovornosti i obaveza.

Milisav Pajević

Vlada FBiH: Zaštititi radnike od visokih temperatura

 

Foto: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Foto: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, preporučilo je poslodavcima da, usled vremenskih nepogoda izazvanih visokim temperaturama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, sprovedu posebne mere zaštite kojima će spečiti nastupanje štetnih posledica po zdravlje radnika.

Data je preporuka poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati i njihovog nastavka posle 16 sati.

Ukoliko je rad kod poslodavca organizovan na takav način da je nemoguće primeniti ovu meru, ovo ministarstvo je preporučilo poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomere na šest sati ujutro.

Takođe, preporučeno je poslodavcima da za vreme trajanja ovakvih vremenskih prilika omoguće korišćenje godišnjeg odmora radnicima sa dijagnostikovanim hroničnim oboljenjima, kao i odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Data je i preporuka da ustanove koje sa radom počinju u devet sati ili kasnije, prilagode početak radnog vremena ovoj situaciji.

Pored toga, poslodavci bi trebali omogućiti adekvatnije odevanje radnika u ustanovama, preduzećima, kao i organima vlasti, kao i drugim pravnim osobama, kao i adekvatno odevanje na službenim događajima (sednice parlamenta, vlade i slično), prilagođeno visokim temperaturama, kaže se u preporuci Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Milisav Pajević

Vetruške ponovo lete

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Nedavno je nakon oporavka uspešno vraćeno u prirodu 19 vetruški (Falco tinnunculus), u akciji koju su zajedno realizovali Pokrajinski zavod za zaštitu prirode ZOO vrt Palić i JP “Palić-Ludaš“.

Pre puštanja, sve jedinke su prstenovane ornitološkim prstenovima.

Reč je o mladuncima koji su se izlegli ove godine, a koji su u periodu pre napuštanja gnezda ispali iz gnezda ili je gnezdo srušeno u vremenskim nepogodama.

Takođe, tu su bile i mlade ptice koje su, neiskusne u letu tokom prvog perioda života van gnezda, bivale na različite načine povređene i onemogućene da nastave normalan život.

Sve njih, po dospeću, pregledali su veterinari Prihvatilišta za divlje životinje palićkog Zoo vrta, a nakon toga su zbrinute, othranjene i lečene do trenutka kada je procenjeno da mogu da se vrate u prirodu.

Čitav događaj je bio zanimljiv i deci koja su boravila u prstenovačkom kampu udruženja „Riparia“ na Ludaškom jezeru, gde su vetruške puštane, jer su imali priliku da aktivno učestvuju u ovoj akciji.

Vetruška je jedna od tri vrste divljih ptica kojima je najčešće potrebno zbrinjavanje, bio da je reč o mladim jedinkama koje još ne mogu da lete, a koje iz raznih razloga ne mogu da budu vraćene u gnezdo, ili o odraslim pticama koje su povređene, kaže Ilija Miljković, šef Tima za zbrinjavanje divljih životinja u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

On navodi da su u ovom periodu godine posebno brojne aktivnosti na zbrinjavanju belih roda, a takođe i sova utina.

Milisav Pajević

Održana radionica “Redizajn organizacione strukture i upravljanje ljudskim resursima”

 

Foto: Ekološki pokret "Ozon"
Foto: Ekološki pokret “Ozon”

Učesnici radionice “Redizajn organizacione strukture i upravljanje ljudskim resursima” imali su priliku da kroz rad u grupama, uz asistenciju Danila Nikovića, osnivača i direktora agencije za posredovanje u zapošljavanju “Millennial Consulting”, eksperta za oblast upravljanja ljudskim resursima, procene kapacitete matičnih organizacija u ovom segmentu upravljanja ljudskim resursima, što je bio uvod u diskusiju oko izazova sa kojima se susreću ekološke nevladine organizacije kada su zapošljavanje i zadržavanje kadrova u pitanju.

Konkretnim predlozima o načinu pripremanja javnih poziva za zapošljavanje, proceni učinka i doprinosa zaposlenih, modelima nagrađivanja volontera, kao i pripreme razvojnih i trening planova, Niković je učesnicima radionice dao smernice kako mogu unaprediti postojeći poslovni ambijent i iskoristiti prednost rada u nevladinim organizacijama u cilju privlačenja interesovanja kvalitetnog kadra.

Sem menadžmenta Ekološkog pokreta “Ozon”, radionici su prisustvovali i predstavnici Fonda za aktivno građanstvo (fAKT), Centra za zaštitu i proučavanje ptica i Centra za političku edukaciju.

Rukovodstvo Ekološkog pokreta “Ozon” preuzelo je obavezu da pripremi interni akt kojim će se definisati model procene efikasnosti rada i nagrađivanja zaposlenih, kao i plan treninga za zaposlene i volontere, na osnovu njihovih interesovanja.

Radionica “Redizajn organizacione strukture i upravljanje ljudskim resursima” je deo projekta jačanja kapaciteta Ekološkog pokreta “Ozon”,  finansijski podržanog kroz program “De Facto razvoj – Podrška rastu i liderstvu organizacija civilnog društva“ kojeg realizuje Fond za aktivno građanstvo (fAKT) a finansira Evropska unija u okviru IPA programa za razvoj civilnog društva 2016 (Civil Society Facility Montenegro Programme).

U okviru ovog projekta u saradnji sa parterskom firmom “Amplitudo” razvijena je i  android aplikacija koju je moguće besplatno preuzeti za Google Play.

Sledi izrada komunikacione strategije za naredne tri godine, a biće sprovedeno i istraživanje o mogućnosti obavljanja privredne delatnosti, što je veoma važno sa aspekta finansijske održivosti organizacije.

Do kraja novembra biće organizovane i obuke o cirkularnoj ekonomiji i upravljanju otpadom, osnovama ekološke psihologije, ulozi nevladinih organizacija u procesu pregovora kroz poglavlje 27Životna sredina i klimatske promene i okrugli sto na temu nacionalnog brendiranja ekološke države Crne Gore.

Milisav Pajević

EEA objavila izveštaj “Turizam i životna sredina”

 

Foto: Evropska Agencija za životnu sredinu EEA
Foto: Evropska Agencija za životnu sredinu EEA

Evropska Agencija za životnu sredinu je objavila izveštaj pod nazivom “Turizam i životna sredina” koji je rezultat zajedničkog rada EEA, ETC/ULS (European Topic Centre on Urban Land and Soil Systems) i EIONET/NRC TOUERM (EIONET ekspertske grupe za turizam i životnu sredinu). Izveštaj predstavlja doprinos istraživanju uticaja ovog sektora na životnu sredinu, kao i praćenju trendova održivosti.

S obzirom da je Evropa najznačajnija turistička destinacija na svetskom nivou, turizam je važan sektor za evropske ekonomije, kao i značajna pokretačka snaga pritisaka i uticaja na životnu sredinu.

Međutim, zbog složene i višedimenzionalne prirode sektora, za sada je prilično teško definisati i meriti gde je u Evropi cilj održivosti turizma progresivno postignut.

U izveštaju su, na osnovu učešća Agencije za zaštitu životne sredine u radu EIONET/NRC TOUERM, uključeni i raspoloživi podaci za Republiku Srbiju.

Izveštaj možete preuzeti ovde.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                Milisav Pajević

Evropska unija uvodi jedinstveni punjač za mobilne telefone?

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija planira da ispita da li postoji potreba za akcijom na planu zalaganja za jedinstveni punjač za mobilne telefone pošto proizvođači telefona nisu napravili napredak ka tom cilju, saopštila je evropska komesarka za konkurenciju Margrete Vestager.

Foto-ilustracija: Pixabay

Već gotovo deceniju Evropska komisija se zalaže za jedinstveni punjač za mobilne telefone. Kako  navodi, od starih, odbačenih punjača godišnje se napravi više od 51.000 tona elektronskog otpada.

Osim toga, potrošači su izloženi neprijatnostima jer im jedan punjač nije dovoljan.

Korisnici ajfona i androida već dugo se žale što moraju da koriste različite punjače za svoje telefone.

Kao odgovor na pritisak EU, 14 kompanija, uključujući Epl, Samsung, Huavei i Nokiju, potpisalo je još 2009. dobrovoljni memorandum o razumevanju o univerzalnom punjaču. Kompanije su se složile da usklade punjače za nove modele pametnih telefona koji će stići na tržište od 2011.

Nakon što je važnost memoranduma istekla 2012, neke kompanije su 2013. i 2014. potpisale pisma o nameri.

Evropska komisija je saopštila da nije zadovolja status kvo situacijom.

“S obzirom na nezadovoljavajući napredak sa dobrovoljnim pristupom, Komisija će uskoro pokrenuti studiju procene uticaja kako bi izmerila troškove i koristi od drugih opcija”, odgovorila je početkom avgusta Vestager na upit evroposlanika.

Ta studija će pomoći Komisiji da odluči da li ima potrebe za akcijom i analizira efekte različitih opcija.

Zadužena za to pitanje je evropska komesarka za unutrašnje tržište Elžbieta Bjenjkovska.

Izvor: Euractiv

Održana javna rasprava o Nacrtu PP posebne namene NP “Skadarsko jezero”

 

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Na inicijativu barske Skupštine, koju je podržalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u sali SO juče je održana javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namene NP “Skadarsko jezero”.

Basen Skadarskog jezera i njegovo zaleđe čine gotovo pola teritorije opštine Bar koja pruža neslućene mogućnosti za razvoj prvenstveno, poljoprivrede, ribarstva i turizma.

– Plan predviđa zaštitu biodiverziteta i zaštitne zone Nacionalnog parka, koje obuhvataju i kulturno-istorijsko i graditeljsko nasljeđe. Planom smo predvideli i rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture, uspostavljanje institucionalnih kapaciteta, bolju saradnju sa lokalnim stanovništvom i susednom Albanijom. Planirani su i marketing i brendiranje ukupnog područja za razvoj turizma i Turističke organizacije Skadarskog jezera, kazala je Ksenija Vukmanović, planer u Centru za urbanizam i arhitekturu u Podgorici.

Ona je naglasila da Plan obuhvata više prostornih celina.

Mićo Orlandić, predsednik barske Skupštine, pohvalio je ogroman trud obrađivača i Ministarstva održivog razvoja i turizma i istakao da je osnovni preduslov za valorizaciju ovog bogatog područja, razvoj infrastrukture.

– Poslednjih sedam-osam decenija imamo masovno iseljavanje sa ovog prostora. Zato moramo pokušati da život ovde organizujemo na drugačiji način i brinemo o ovom prostoru kao što su to činili naši preci. Kako razvijati ribarska naselja bez vode, struje i puteva, a da ne govorim o tome kako u zoni Nacionalnog parka regulisati otpadne vode. Nismo zadovoljni nekim malim lokacijama predviđenim za razvoj turizma i tretiranjem samo pojedinih, poput plaže u Murićima, a znamo da na ovom lokalitetu imamo još mnogo sličnih plaža. Zaboravili smo i Šestane, kazao je Orlandić.

On je kazao da je neophodno i produbljivanje korita reke Bojane, što bi doprinelo smanjivanju nivoa jezera, a dobili bi 29.000 hektara plodne zemlje.

Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namene NP “Skadarsko jezero” traje do 12. avgusta, do kada građani mogu podnositi svoje predloge i sugestije, a usvajanje Plana očekuje se u oktobru.

Milisav Pajević

Šumska područja Crne Gore značajan potencijal za razvoj izletničkog turizma

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore dr Milosav Anđelić, zajedno sa načelnikom službe za korišćenje šuma mr Pavlom Međedovićem iz Uprave za šume, posetio je šumsku upravu u Žabljaku gde je zajedno sa odgovornim službenicima i koncesionarom Ratkom Pelengićem vlasnikom preduzeća „Pelengić trade“  i Vukomanom Marićem vlasnikom preduzeća “Javor internacional” obišao Šaranske i Tepačke šume, koje su dodeljene na korišćenje ovim privrednim društvima.

Analizirajući dosadašnje ostvarene učinke na korišćenju šuma i prerade drveta ovih koncesionara Anđelić je istakao da je dinamika korišćenja i kvalitet izvođenja radova u šumi kao i naplata koncesionih naknada zadovoljavajuća, ali ima i prostora za brojna poboljšanja posebno kod ispunjavanja standarda na seči stabala i privlačenja drvnih sortimenata, jer su sporadično vidljiva fizička oštećenja na pojedinim zdravim stablima.

Istakao je takođe, da se prema seoskim domaćinstvima koja gravitiraju šumskim kompleksima od strane koncesionara mora pokazati veći senzibilitet pre svega u odnosu na zapošljavanje lokalne radne snage, popravci i održavanju šumske  infrastrukture i očekivano značajno većoj finalizaciji proizvoda u pilanskom pogonu na Njegovuđi.

– Naša šumska područja su pored proizvodnje drvne mase značajan potencijal i za razvoj turizma posebno izletničkog i tome ćemo u narednom periodu pokloniti dužnu pažnju, istakao je Anđelić. navodeći da se na svim koncesionim područjima mora uspostavljati značajno bolja kontrola od strane nadležnih službi i odgovornije održivo korišćenje šuma od strane koncesionara.

Anđelić je izrazio uverenje da pred sektorom  šumarstva i drvoprerade u bliskoj budućnosti sledi period značajnih postignuća, gde će se uz normativnu izmenu sistema upravljanja i gazdovanja šumama i dostizanjem opšte prihvaćenih standarda održivo gazdovati i stvarati značajno veći doprinos nacionalnoj ekonomiji.

Milisav Pajević

Izlila se kiselina iz vagona u Vrčinu, bez opasnosti za građane i okolinu

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Na železničkoj stanici Vrčin sinoć oko 20.45 došlo do pucanja cevi na vagon-cisterni i do curenja fosforne kiseline.

Vatrogasne ekipe su u pripravnosti. MUP Srbije saopštava da nema povređenih niti ugroženih lica, kao ni opasnosti za građane.

Nadležni kažu da otvor na cisterni nije velik i da bi tokom noći trebalo da bude saniran, javio je reporter RTS-a sa lica mesta.

MUP Srbije je saopštio da nema povređenih, kao ni opasnosti za građane i životnu sredinu u Vrčinu.

Četiri vatrogasna vozila sa 18 vatrogasaca-spasilaca je na terenu u Vrčinu, a policija obezbeđuje mesto incidenta.
U Vrčin je upućena i ekipa Zavoda za javno zdravlje.

MUP Srbije je saopštio da trenutno nema povređenih niti ugroženih lica, kao ni opasnosti za građane.

Očekuje se da cisterna tokom noći bude zakrpljena, a ekipe su u pripravnosti.

Fosforna kiselina, inače, može da izazove opekotine.

Milisav Pajević

Skladištenje ugljen dioksida rešenje za klimatske promene?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Tehnologija skladištenja ugljen dioksida bi mogla da pomogne u borbi protiv klimatskih promena ali neki stučnjaci se ne slažu.

Naučnici nameravaju da se bore protiv globalnog zagrevanja tako što će umesto šuma, na velikim prostranstvima instalirati stanice za bioenergiju koje bi koristile ugljen dioksid i skladištile ga duboko pod zemljom, usput proizvodeći energiju. Jedan od scenarija u okviru Pariskog sporazuma za ograničavanje povećanja prosečne temperature na ne više od 2 stepena podrazumeva upotrebu ove tehnologije, ali neki stručnjaci smatraju da bi ova metoda samo pogoršala stvari.

Studija sprovedena na Univerzitetu Eksetera u Velikoj Britaniji pokazuje da bi umesto velikih useva koji bi se koristili za proizvodnju bioenergije učinkovitiji bio samo bolji menadžment naših šuma.

Iako je ova metoda u poslednje vreme veličana kao ključno rešenje u mitigaciji klimatskih promena ova studija pokazje da bi u široj perspektivi, ove stanice zapravo povećale nivo ugljen dioksida u atmosferi i predlaže očuvanje šuma kao alternativu.“ Drveće što je starije ima veći kapacitet za skladištenje ugljen dioksida a manipulacija zemljom i prirodnim sistemima je rizična jer nemamo dovoljno znanja o tome kako oni funkcionišu,“ izjavio je profesor Kris Hantingfor iz Centra za ekologiju i hidrologiju.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews