Home Blog Page 1047

Građani Pančeva uspešno reciklirali

 

Foto: Pančevo MOJKraj.rs
Foto: Pančevo MOJKraj.rs

U Pančevu je održana akcija „Otpad odvoji, poklon osvoji“. Ova ekološka akcija imala je za cilj afirmaciju recikliranja PET boca i aluminijumskih konzervi.

Akciju su minulog vikenda u Pančevu zajedno sproveli Ekostar PAK, JKP Higijena Pančevo, JKP Zelenilo Pančevo i Udruženje mladih iz Jabuke.

Građani Pančeva su dobili na poklon ceger za donetih 10 PET boca ili pet aluminijumskih limenki koje su ubacivali u namenski kontejner.

Foto: Pančevo MOJKraj.rs
Foto: Pančevo MOJKraj.rs

Nemanja Bojić iz Unije mladih iz Jabuke kaže da su u saradnji s Ekostar pakom iz Beograda, koje se bavi smanjenjem ambalažnog otpada u životnoj sredini i komunalnim preduzećima Higijena i Zelenilo došli na ideju da animiraju sugrađane da počnu da recikliraju PET ambalažu i limenke.

– Projekat “Otpad odvoji, poklon osvoji” je zamišljen tako da motivisanjem i nagrađivanjem građanki i građana Pančeva razvija svest o separaciji komunalnog otpada. To znači da želimo da motivišemo građane da razvrstavaju otpad kod kuće, da ove dve vrste ambalaže donesu i predaju nama na štand, a mi ćemo ih za trud nagraditi jednom torbom, odnosno cegerom, kaže Nemanja Bojić.

Prikupljeni reciklabilni materijali biće odnet na dalju reciklažu.

Inače, volonteri Unije mladih iz Jabuke će nastaviti sa ovom akcijom svake subote i nedelje od osam do 12 časova, do kraja septembra, na štandu ispred upravne zgrade na Zelenoj pijaci u Pančevu uručivati cegere za kupovinu izrađene od reciklirane plastike.

Milisav Pajević

Planinari i ljubitelji prirode pohrlili na Prokletije

 

Foto: Nacionalni park Prokletije
Foto: Nacionalni park Prokletije

Nacionalni park Prokletije ove sezone posetilo je oko 20 odsto više turista nego lani, a očekivanja su da do kraja sezone ugoste do 13.000 posetilaca.

Direktor NP Prokletije Admir Lalić, kaže da je sezona premašila njihova očekivanja.

– Uglavnom su turisti iz inostranstva, ljubitelji prirode, kazao je Lalić i dodao da je uglavnom reč o planinarima.

Među gostima najbrojniji su Poljaci, Česi, Holanđani, a sve više je i turista iz Rusije, dok su gosti iz regiona redovni posetioci Prokletija.

Lalić kaže da su potrebna i brojna infrastrukturna ulaganja u Nacionalni park Prokletije.

– Ulaganjem u infrastrukturu sređivanjem puteva do Hridskog jezera, do Grebaja, nadam se da ćemo u sezoni sledećoj ugostiti veći broj ljudi, kazao je Lalić, koji se nada da će otvaranje autoputa i puta prema Dečanima proj turista premašiti sva očekivanja.

Milisav Pajević

Požar na deponiji kod Novog Sada

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Požar, koji je juče u popodnevnim časovima izbio na Gradskoj deponiji na Klisi, je pod kontrolom.

– Sumnjamo da je požar podmetnut, baš kao i prošle godine, jer se desio na lokaciji deponije koja se inače ne koristi, saopšteno je iz JKP “Gradska čistoća”.

Radnicima preduzeća JKP “Gradska čistoća” i Vatrogasnoj brigadi, koji sa svom raspoloživom mehanizacijom i cisternama sa vodom gase požar, priključili su se i radnici drugih javno-komunalnih preduzeća, i preduzeća “Transnafta“, te se i kamionima posipa zemlja na delove deponije, koji su zahvaćeni vatrom.

U požaru nema povređenih i zbog ovog događaja nema nikakve opasnosti po građane Novog Sada i njihovu imovinu.

U pojedinim delovima grada oseti se jak neprijatan miris.

Uzrok požara će utvrditi policija, a javnost će biti upoznata sa detaljima.

Milisav Pajević

Izvor: RTV

Stručnjaci zabrinuti za budućnost Plavskog jezera

Foto: nparkovi.me
Foto: nparkovi.me

Plavsko jezero, najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, o kome se decenijama nije vodila briga na pravi način, nalazi se na prekretnici kada je u pitanju njegov opstanak.

Već decenijama, jezero se smanjuje, što je rezultat prirodnog procesa, ali i delovanja ljudskog faktora.

Delovi jezera koji su pre bili kupališta, sada su obrasli trskom, ševarom i travom.

Ti delovi jezera se polako pretvaraju u livade, a na pojedinim mestima, kao što je to slučaj sa obalom u blizini splava, trava je od obale prema središtu jezera zahvatila pojas širok oko 50 metara, a negde i više.

Edin Jadadić, direktor Turističke organizacije Plav, kaže da je Plav decenijama prepoznat po Plavskom jezeru, i sigurno je da njegovim eventualnim nestankom ni grad ni okolina, kao ni celokupan ovaj ambijent u podnožju Prokletija ne bi bio isti.

– Suvišno je govoriti o značaju Plavskog jezera za građane Plava i o njegovom turističkom potencijalu za sever Crne Gore. Osim meštana, jezero svakodnevno posećuju i građani susednih opština, koji dolaze u šetnju njegovim obalama, vožnju čamcima i pedalinama, na pecanje, ili da se kupaju na splavu. Za brojne posetioce iz inostranstva koji dolaze u Plav i na Prokletije, jezero je nezaobilazna destinacija. Ipak, napomenuću samo to da će se iduće godine upravo na Plavskom jezeru održati Evropsko prvenstvo u mušičarenju – flajfišingu. Osim jezera, takmičenje će se organizovati i na reci Ljuči koja se uliva u jezero, i na Limu, koji izvire iz jezera, kaže Jadadić.

Veruje da iako je problem evidentan, da se nije zakasnilo još uvek.

– Iako se do sada problemima sa kojima je jezero suočeno nije posvetila ozbiljna pažnja, mislim da se i nije zakasnilo, ako se u kontinuitetu nastavi sa daljim radom, i ako se sve ne završi samo na izradi Studije revitalizacije i zaštite Plavskog jezera. Naravno, to je bio prvi korak i sada se ne sme stati. Nažalost, Opština Plav nije u mogućnosti da taj problem reši sama i zato će, verovatno, najveći deo posla pasti na državu i resorna ministarstva, jer će izvođenje predviđenih radova na njegovoj zaštiti koštati i nekoliko miliona eura, poručuje Jadadić.

Stručnjaci koji su radili na Studiji revitalizacije i zaštite Plavskog jezera, smatraju da bi određenim kontrolisanim intervencijama trebalo sačuvati biodiverzitet i protočnost jezera i sprečiti dalje nasipanje. Ukoliko se to ne učini, procene su da bi se za 50 do 100 godina Plavsko jezero pretvorilo u baru, odnosno močvaru.

Milisav Pajević

Urađena Strategija održivog upravljanja plažama

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Crnogorske plaže, iako prepoznatljiv brend, ograničen su resurs, pa će u narednom periodu biti potrebno graditi nova kupališta, poručio je direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić.

Jelušić je za TVCG saopštio da naše plaže postaju prepoznatljiv brend turističke ponude i mogu se meriti sa bilo kojim plažama na ovom delu Jadrana.

– Tamo gde postoji jasna planska dokumentacija izgrađeno je oko 20 novih kupališta, a to će biti jedna od naših prioritetnih aktivnosti u narednom periodu, kazao je Jelušić za Televiziju Crne Gore.

On je naveo da je JP Morsko dobro uglavnom zadovoljno saradnjom sa zakupcima plaža, koji redovno izmiruju obaveze. Jelušić je saopštio i da je zbog nepoštovanja potpisanog, raskinuto 15. ugovora o zakupu plaža u posljednjih 20 dana.

– Reč je o vrlo malom broju zakupaca koji ne poštuju ugovore, kazao je Jelušić.

On je podsetio i da su prihodi od zakupa plaža u ovoj godini projektovani na oko sedam miliona evra, a od toga kako i zakon predviđa, polovina ide u budžet lokalnih samouprava.

Jelušić je podsetio da građani iz godine u godinu imaju iste primedbe, te da se većina odnosi na nepoštovanje propisa o pokrivenosti plaža mobilijarom od 50 odsto.

Jelušić je podsetio da je urađena i Strategija održivog upravljanja plažama, pa će za narednu sezonu uraditi i novi pravilnik u kojem će biti navedeno 11 vrsta plaža.

– Nadamo se da ćemo na taj način smanjiti deo primedbi koje smo imali, kazao je Jelušić.

Jelušić je saopštio i da najveći deo zakupaca redovno ispunjavao svoje obaveze, posebno kada je reč o bezbednosti kupača. Podseća i da na našim plažama o bezbednosti brine oko 500 spasilaca.

Pored toga, kako navodi Jelušić, analize Instituta za biologiju mora su ove godine pokazale i da je voda na 98 odsto plaža odličnog kvaliteta

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Suzbićemo ambroziju u Beogradu

 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić juče je sa svojim saradnicima obišao neuređenu zelenu površinu u Vinogradskoj ulici u kojoj su ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju hemijski suzbijali ambroziju.

Ovo je, kako je gradonačelnik Radojičić rekao, bio i radni sastanak na kome je ustanovljeno da su u poslednje dve godine napravljeni pomaci u suzbijanju ambrozije u Beogradu, ali da to nije dovoljno, te da je to samo početak rešavanja ovog problema.

Radojičić je rekao da je u Beogradu monitoringom obuhvaćeno oko 400 hektara, a da je uništena ambrozija na 72 hektara.

– To je nedovoljno i moramo imati dugoročniji plan, opredeliti više sredstava za tu namenu i u ovaj posao uključiti i celokupno društvo. To je problem svih nas i procenjuje se da oko 30 odsto stanivnika ima problem zbog ambrozije. To se u krajnjoj instanci odražava na privredu i produktivnost ljudi. Sledeće godine moramo napraviti iskorak, ali bi trebalo promeniti i zakon jer ovakvim površinama u privatnom vlasništvu ne možemo da priđemo. Trebalo bi naći modus kroz neke vidove motivacija ili kazni kako bi se svi uključili, objasnio je gradonačelnik Radojičić.

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Ne obećavam potpuno uništenje ambrozije, naveo je on, i dodao da je to nemoguće, da to niko nije uradio. On je obećao da će voditi računa i pratiti napredak u vezi sa rešavanjem ovog problema.

Gradonačelnik je podsetio da je „Zelenilo – Beograd” na svim površinama koje su u njihovoj nadležnosti uništilo ambroziju i ponovio da ovim problemom treba da se bave svi kako bi Beograd bio lepši, bolji i zdraviji.

Događaju su prisustvovali i podsekretar za zdravstvo Aleksandar Stefoski, sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vukojević, Nataša Šišaković iz JKP „Zelenilo – Beograd”, direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju Dragana Despot i Mirjana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Dragana Despot je istakla da suzbijanje ambrozije počinje krajem aprila i ako se govori o hemijskom suzbijanju, na svakih 20 do mesec dana ponavlja se monitoring i ukoliko rastu nove biljke, mora da se ponovi hemijski tretman.

– Krajem aprila bi trebalo pokositi na svim rizičnim mestima i gde je povoljan teren za ambroziju. Hemijskim sredstvima treba da suzbijemo manji broj površina jer akcenat treba da bude stavljen na košenje. Na taj način čuvamo životnu sredinu, biljke i insekte, objasnila je ona.

Ona je naglasla da su ekipe tog Zavoda prema programu vršile suzbijanje na 60 hektara i na još 12 hektara preko programa.

– I dalje radimo po pozivu građana i do kraja oktobra ćemo to činiti gde god bude bilo potrebe. Ambrozija dugo nije suzbijana, prošle godine smo krenuli intenzivno, ove godine je obim veći, a zahvaljujući gradonačelniku, plan će biti još širi, rekla je Dragana Despot.

Mirjana Mitorvić, iz Agencije za zaštitu životne sredine, navela je da se gledajući rezultate koncentracije polenovih zrna u okruženju pokazuje napredak, te da je u istom periodu u Osijeku bilo 1.300 polenovih zrna, a u Beogradu 745. Sve akcije, dodala je ona, moraju biti sistematski organizovane duži niz godina.

Milisav Pajević

Danas u Pančevu akcija „Otpad odvoji, poklon osvoji“

 

Foto: Zeleni minuti
Foto: Zeleni minuti

Nakon Novog Sada, i Pančevo dobija priliku da se pridruži akciji „Otpad odvoji, poklon osvoji“.

Ekostar PAK, JKP Higijena Pančevo, JKP Zelenilo Pančevo i Udruženje mladih iz Jabuke organizovaće akciju prikupljanja ambalaže svakog vikenda do kraja septembra na štandu ispred upravne zgrade na Zelenoj pijaci u terminu od osam do 12 sati.

Prva akcija biće organizovana danas, a svi Pančevci koji donesu 10 PET boca ili pet aluminijumskih limenki dobiće ceger za kupovinu izrađen od reciklirane plastike.

Reciklabilni materijali će biti odlagan u namenske kontejnere koji su postavljeni na zelenoj pijaci i radnici JKP Higijene će ih odneti na dalju reciklažu.

U Srbiji se godišnje utroši više od milijardu i dvesta miliona PET boca. Plastika i aluminijum koju ne recikliramo završava na deponijama i u životnoj sredini, i razgrađuje se od 100 do 1.000 godina.

Reciklaža jedne aluminijumske limenke može sačuvati dovoljno energije za rad kompjutera od tri sata, TV-a dva sata, a sijalica od 60 vati može goreti čak 20 časova.

Milisav Pajević

Utvrđen Nacrt Državne studije lokacije „Sektor 2“ – ušće Sutorine – lgalo

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Vlada Crne Gore je donela Odluku o izradi lzmena i dopuna Državne studije lokacije „Sektor 5“ – Kumbor i Odluku o određivanju rukovodioca izrade lzmena i dopuna Držvne studije lokacije „Sektor 5“ – Kumbor i utvrdila Nacrt Državne studije lokacije „Sektor 2“ – ušće Sutorinelgalo sa Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 dana i Nacrt izmena i dopuna Državne studije lokacije „Sektor16“ – Kotor sa Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 dana.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore, koje je predlagač materijala, zaduženo je da javne rasprave organizuje u skladu sa Programom održavanja javne rasprave i da nakon toga, pripremi i Vladi dostavi Predlog Državne studije lokacije „Sektor 2“ – ušće Sutorinelgalo, s lzveštajem o javnoj raspravi i Predlog izmena i dopuna Državne studije lokacije „Sektor 16“ – Kotor, sa lzveštajem o javnoj raspravi.

Milisav Pajević

Velika Britanija planira da zabrani upotrebu drva i uglja u domaćinstvima

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Velika Britanija planira da zabrani prodaju goriva koja najviše zagađuju vazduh. Ova odluka dolazi u sklopu plana da se smanje emisije gasova staklene bašte.

Spaljivanje uglja i drva, za grejanje kuća je najveći doprinosilac čestičnom zagađenju vazduha. To znači da se prilikom sagorevanja ovog goriva stvaraju sitne čestice koje zagađuju vazduh a njihovo udisanje može da dovede do problema sa zdravljem respiratornih puteva. Ove čestice okarakterisane su kao najštetniji polutant vazduha od strane Svetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prema Ministarstvu za zaštitu životne sredine, na nacionalnom nivou, kao rezultat grejanja domaćinstava, spaljivanje goriva doprinosi sa 38% zagađenju vazduha, dok su industrija i transport odgovorni za 16% i 12% emisija.

Planovi da se ograniči prodaja mokrog drveta za domaću upotrebu, kao i da se prekine sa upotrebom uglja, deo su veće strategije vlade za čist vazduh koja je predstavljena ranije ove godine. Ovi predlozi, uključuju ograničenje ispuštanja sumpora i dima što bi značilo da će se do 2022. godine prodavati isključivo nove generacije čistih peći i time bi se sprečilo ispuštanje oko 8000 tona sitnih čestica u atmosferu na godišnjem nivou.

Ovi potezi će smanjiti trošak koji izaziva zagađenje vazduha za 1 milijardu funti a do 2030. godine i do 2,5 milijarde funti.

Javno zdravlje Engleske objavilo je izveštaj koji ukazuje na to da bi trošak za saniranje posledica zagađenog vazduha u Engleskoj mogao da dostigne 5,3 milijardi funti do 2035. godine ako se ne preduzmu određene mere.

Ministarka zaštite životne sredine Tereza Kofi izjavila je: „Svi imamo ulogu u poboljšanju kvaliteta vazduha koji dišemo a sagorevanje goriva u domaćinstvima je ključna oblast gde bi svi trebalo da preduzmemo akciju“. „Nikada nećemo moći u potpunosti da otklonimo čestično zagađenje vazduha ali ljudi mogu drastično smanjiti svoj doprinos zagađenju i posledice kojima izlažu sebe, svoje porodice i životnu sredinu a da i dalje uživaju u svojim toplim domovima,“ rekla je ministarka.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Federalna uprava za inspekcijske poslove izrekla meru obustave rada “GIKIL” d.o.o. Lukavac

Foto:
Foto: https://en.wikipedia.org

Nadležni federalni inspektori u prethodnom periodu, u vezi sa eskaliranom situacijom po životnu sredinu u reci Spreči, koja je nastala nesavesnim poslovanjem operatora „GIKIL“ d.o.o. Lukavac, preduzeli su neophodne aktivnosti na sprečavanju nastanka većih šteta po životnu sredinu.

U poslednjem obavljenom timskom inspekcijskom nadzoru federalni inspektori su konstatovali da operater svoju delatnost obavlja bez okolinske dozvole i izrekli meru obustave rada.

Imajući u vidu da je privrednom društvu GIKIL d.o.o. Lukavac, konkretno za pogone za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije u opštini Lukavac, zaključkom Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma od 7. avgusta ove godine,  odbačen zahtev za izdavanje okolinske dozvole, kao i da kontrolisani subjekt ne primenjuje zakonske odredbe u obavljanju privredne delatnosti, Federalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno, federalni inspektor zaštite životne sredine doneo je Rešenje o obustavi  rada ovog privrednog subjekta.

Ovo rešenje doneseno je na temelju Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o upravljanju otpadom, Zakona o zaštiti vazduha, te Zakona o inspekcijama Federacije BiH.

Konkretnim rešenjem, GIKIL-u je naređeno da obustavi rad do pribavljanja okolinske dozvole, kao i da izvrši identifikaciju svih vrsta otpada na lokaciji (uključujući opasni otpad), i zbrine sav opasni otpad sa lokacije putem ovlašćenog operatera za upravljanje otpadom.

GIKIL-u je dat rok od 30 dana da obustavi rad s obzirom da je reč o složenom poslovnom sistemu, gde treba izvršiti  bezbedno gašenje raznih postrojenja, pogona, peći, (posude pod pritiskom, koksara, itd), kao i da po obustavi rada u pisanoj formi obavesti Federalnu upravu za inspekcijske poslove, odnosno, nadležnog inspektora.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove naglasili su da je GIKIL jedan od najnedisciplinovanijih privrednih subjekata u Federaciji BiH, kao i da je ova uprava u kontinuitetu vršila inspekcijske nadzore.

U periodu nakon 1. januara 2015. godine kada su okolinskom dozvolom GIKIL-u smanjene granične vrednosti emisija, samo iz oblasti zaštite životne sredine obavljeno je više od 20 inspekcijskih nadzora, gde je uprkos izrečenim upravnim merama i prekršajnim sankcijama za nepravilnosti nije ostvaren značajniji stepen poštovanja  i zakonitosti rada. Jedini zakonski mehanizam koji prema GIKIL-u do jučerašnjeg dana nije upotrebljen je mera obustave rada.

Pored ovog, i Tužilaštvo Tuzlanskog kantona otvorilo je istragu u pogledu eventualnog utvrđivanja elemenata krivične odgovornosti.
Ceneći moguće posledice ekološkog zagađivanja po zdravlje ljudi i životnu sredinu, sa jedne i druge strane socijalni momenat vezan za posledice obustave rada na sudbinu radnika ovog poslovnog subjekta, Federalna uprava za inspekcijske poslove smatra da je izdato rešenje o obustavi rada, koje će trajati do dobijanja okolinske dozvole, ipak, jedina preostala raspoloživa zakonska mera, koja može uticati na GIKIL da poslovanje obavlja na ekološki prihvatljiv način poštujući zakonom propisane procedure.

Izrečena je nada da će GIKIL prepoznati ozbiljnost situacije u koju je sam sebe doveo, te iskazati opredeljenost u smislu ozbiljnih investicija u ekološku infrastrukturu (prečistači, filteri, zbrinjavanje otpada i kontinuirano kvalitetno održavanje pogona i postrojenja), te sveukupno poboljšati i unaprediti svoje poslovanje, kao i uvete rada za sve zaposlene GIKIL-a, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Milisav Pajević

Javna nabavka za radove na sanaciji regionalnog centra za stare u Ravnom Gaju

 

Foto: Opština Knić
Foto: Opština Knić

Opština Knić raspisala je javnu nabavku za građevinske radove na sanaciji objekta regionalnog centra za stare sa prihvatnom stanicom u Ravnom Gaju, Opština Knić – parterno uređenje.

S obzirom da je trenutno urađena samo prva faza rekonstrukcije kompleksa – rekonstrukcija postojećeg glavnog objekta, predviđeno je potpuno i sveobuhvatno uređenje partera oko objekta.

Radovi obuhvataju: saobraćajnice i parking, ozelenjavanje – hortikulturni radovi, parterna rasveta.

Pozivaju se firme koje se bave ovom oblašću da dostave svoje ponude. Ovo je prva od tri planirane faze koje se tiču adaptacije objekta regionalnog centra za stare.

Sredstva za realizaciju ovog projekta opština Knić obezbedila je preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Republike Srbije.

Rok za dostavljanje ponuda za otvoreni postupak javne nabavke za građevinske radove na sanaciji objekta regionalnog centra za stare sa prihvatnom stanicom u Ravnom Gaju, Opština Knić – parterno uređenje je 20. septembar do 10 časova.

Milisav Pajević

Džez sastav EYOT snimio „Koncert za prirodu“

Foto: https://en.wikipedia.org
Foto: Wikipedia/Milorad Dimić

Zavod za zaštitu prirode Srbije podržao je inicijativu Muzičkog džez sastava EYOT „Koncert za prirodu“, koja ima misiju da putem spoja muzike i prirode promoviše prirodne lepote i vrednosti naše zemlje, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu.

U tom cilju EYOT je održao koncert na prostoru Specijalnog rezervata prirode „Suva planina“, za koji je pored audio zapisa, urađen i video materijal o prirodnim vrednostima ovog zaštićenog područja.

Ovakav spoj prirode i umetnosti predstavlja novinu u promovisanju, ne samo Suve planine, koja po svojim karakteristikama jeste reprezent vrednosti i lepote prirode Srbije, već i značaja zaštite i očuvanja naše prirodne baštine.

U cilju aktivne podrške inicijativi „Koncert za prirodu“, koja, svakako, čini iskorak u promovisanju prirodnih dobara Srbije širokom krugu javnosti u zemlji i inostranstvu, Zavod za zaštitu prirode Srbije pružio je stručnu pomoć u pisanju tekstova o SRP „Suva planina“ za potrebe izrade promotivnog materijala i omota DVD „Koncert za prirodu“.

Prepoznajući značaj inicijative „Koncerta za prirodu“, realizaciju koncerta su podržali JP „Srbijašume“ i National Geographic Srbija.

Milisav Pajević

Postavljene četiri ustave na dvonamenskom sistemu „Rečej“

 

Foto:  JVP „Vode Vojvodine“
Foto: JVP „Vode Vojvodine“

JVP „Vode Vojvodine“ završilo je još jedan projekat koji se finansira iz Abu Dabi fonda.

Naime, radovi na dvonamenskom sistemu „Rečej“, nedavno su kompletno završeni.

Radovi su podrazumevali izgradnju novog propusta, dugog 10 metara kako bi se omogućilo lakše i brže zahvatanje vode iz kanala.

Postavljene su i četiri ustave za regulisanje nivoa vode.

Navodnjavanje će se sprovoditi tifonima, direktnim zahvatanjem vode iz kanalske mreže, u pojasu širine 400 metara, paralelno sa obe strane kanala.

Dvonamenski sistem „Rečej“ pripada Opštini Kula i oivičen je železničkom prugom VrbasSombor sa jugozapada, i kanalom Bezdan – Bečej.

Ovaj sistem omogućava navodnjavanje poljoprivrednih površina na 247 hektara u opštinama Kula i Crvenka.

Radovi su bili vredni oko 187.000 evra, a izvođač radova je bilo VP „Bačka“ Vrbas.

Milisav Pajević

Počeli radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u niškom naselju Šljaka

 

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Posle velikih problema sa vodosnabdevanjem, nakon desetak godina, počeli su radovi na rekonstrukciji dela vodovodne mreže u niškom naselju Šljaka.

Radove je obišao gradonačelnik Niša Darko Bulatović koji je i pre 20 dana posetio ovo niško naselje i razgovarao sa meštanima o konačnom rešavanju problema koji im je godinama unazad stvarao ogromne poteškoće.

Ekipe JKP Naisus  su radove otpočele u Bujmirskoj ulici.

– U rokovima koje smo pre nepunih mesec dana dogovorili sa meštanima Šljake na Zboru građana, utvrdili smo dinamiku radova i danas i zvanično počeli prvu fazu kompletne rekonstrukcije vodovodne mreže u ovom delu Niša. Prva faza podrazumeva zamenu svih instalacija i rekonstrukciju vodovodne mreže u pet ulica i dva prilaza i za radove u ovoj fazi izdvojićemo 10 miliona dinara, poručio je Darko Bulatović, gradonačelnik Niša .

Radovi će se izvoditi u dve faze i Grad Niš će izdvojiti još 20 miliona dinara.

– Prema planu koji smo napravili, kompletna rekonstrukcija vodovodne mreže u naselju Šljaka biće završena do 1. avgusta naredne godine i sve ukupno koštaće nas 30 miliona dinara, zaključio je Darko Bulatović.

Milisav Pajević

DIS počeo da naplaćuje korišćenje biorazgradivih plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo: Pixabay

U Srbiji više od dve milijarde plastičnih kesa godišnje završi na otpadu, rečeno je na konferenciji povodom uklјučivanja jednog od najvećih domaćih trgovinskih lanaca DIS u veliku akciju Privredne komore Srbije za zaštitu životne sredine.

Kompanija DIS je počela da naplaćuje korišćenje biorazgradivih plastičnih kesa u svim maloprodajnim objektima na teritoriji Srbije.

– Cena jedne kese će u DIS-u iznositi dva dinara i kompanija je donela odluku da od svake prodate kese polovinu novca, odnosno jedan dinar, donira u humanitarne svrhe, rekao je komercijalni direktor kompanije DIS Ivan Šuleić u centrali DIS-a u Krnjevu.

– Novac koji prikupimo od prodaje biorazgradivih kesa biće doniran porodilištima u Smederevskoj Palanci, Kraljevu i Vršcu, kako bi pomogli ustanovama koje su najznačajnije za razvoj naše zemlje, istakao je Šuleić.

Sekretar Udruženja za trgovinu Privredne komore Srbije Žarko Malinović izjavio je da je u našoj zemlji prosečna dnevna potrošnja sedam kesa iz super marketa po glavi stanovnika, kao i da na godišnjem nivou to ukupno bude više od dve milijarde kesa.

– Prosečan račun je 450 dinara, pa da li realno imamo potrebu za tih sedam kesa dnevno, zapitao je Malinović i dodao da je naplata kesa najefikasniji način da se smanji njihova upotreba kao i da je već sada upotreba kesa kod trgovaca koji su počeli da ih naplaćuju smanjena za 50 do 60 odsto.

– Cilj je da njihovu upotrebu smanjimo za 70 odsto, rekao je Malinović dodajući da trgovci na tim kesama ne zarađuju već da ih usmeravaju u humanitarne aktivnosti. Malinović ističe da treba edukovati građane, kako bi što više koristili korpe i cegere, umesto plastičnih kesa.

PKS je posvećena unapređenju zakonodavnog okvira u oblasti zaštite životne sredine, i komora edukuje privrednike u tom smislu. Pokušavamo da rešimo i problem visokih naknada za odnošenje komunalnog otpada, naročito kod malih prodavaca, istakao je Malinović.

Potrošnja kesa u trgovinskom lancu DIS na mesečnom nivou pre početka naplaćivanja iznosila je između 2,2 miliona do 2,4 miliona kesa. U kompaniji su istakli nadu da će se naplatom ta brojka smanjiti za milion kesa.

Milisav Pajević

Sa ulica Kotora dnevno se prikupi oko 95 tona otpadnog materijala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom letnje sezone sa područja kotorske opštine dnevno se u proseku odveze 60 tona smeća i 35 tona kabastog materijala, kazao je direktor lokalnog komunalnog preduzeća Mladen Lučić.

On je naveo da je cena tone smeća, koje se odvozi na barsku deponiju Možura, oko trideset pet evra, istakavši da je to preduzeće odgovorilo zadacima sezone.

– Samo nakon nedavno održane Bokeljske noći je dislocirano oko 50 tona smeća i grad je posle svega nekoliko sati, a nakon velikog posla koji su obavili komunalci, bio potpuno čist, kazao je Mladen Lučić za Radio Kotor.

Na području kotorske opštine postavljeno je ukupno 700 kontejnera zapremine 1,1 kubika i pedesetak velikih kontejnera – takozvanih kesona.

– Smeće se iz područja Starog grada odvozi u četiri, u devet i 15 sati dok su tokom dvadeset četiri sata na ovom području dežurni čistači koji obilaze teren, a u vanrednim okolnostima takođe organizujemo odvoz smeća i mimo pomenutih termina. Kada su u pitanju prigradska naselja smeće se odvozi tri puta dnevno, a po potrebi su radnici angažovani i naknadno, rekao je Mladen Lučić.

Vozni park preduzeća obnovljen pre godinu i vrednost te investicije bila je oko 500 hiljada evra.

Ističe da je saradnja sa ugostiteljima u Starom gradu na zadovoljavajućem nivou.

U Komunalnom preduzeću je sto šezdeset stalno zaposlenih, a oko stotinjak je onih koji su povremeno angažovani honorarno.

Milisav Pajević