Home Blog Page 1038

Usvojen zaključak o izgradnji dve hidroelektrane – “Foča” i “Paunci”

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Vlada Republike Srpske i Vlada Republike Srbije održale su juče u Trebinju 9. zajedničku sednicu na kojoj je usvojen i zaključak u kojem stoji da će prvi zajednički projekti Srpske i Srbije u energetici biti izgradnja dve hidroelektrane – “Foča” i “Paunci“, ukupne instalisane snage 90 megavata, vrednosti 200 miliona evra.

Memorandum o saradnji vlada Srpske i Srbije u oblasti energetike potpisali su ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić.

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović potpisale su memorandume o međusobnom priznavanju “velikih licenci” i o razmeni iskustava u oblasti izdavanja e-građevinskih dozvola.

Milisav Pajević

“Nacionalni parkovi Crne Gore” brinu o Ulcinjskoj solani

Foto: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“

 

Foto: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“
Foto: JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“

Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore produžava se Ugovor o zakupu Ulcinjske solane na još jednu godinu, počev od 24. avgusta ove godine.

Cilj uzimanja u zakup imovine Solane je nastavak aktivnosti na zaštiti i unapređivanju uspostavljenog ekosistema u zakupljenom području, obezbeđivanju fizičke i tehničke zaštite imovine i sprečavanju vršenja protivpravnih radnji.

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku AD Solana „Bajo Sekulić“ – Ulcinj u stečaju, na osnovu člana 22. Zakona o insolventnosti privrednih društava, odlučujući o produženju ugovora o zakupu, zaključenog između stečajnog dužnika i Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, doneo je Odluku kojom se aneksira Ugovor o zakupu od 23.08.2016. godine na način što se ugovoreni rok zakup produžava na još godinu dana, počev od 24.08.2018.godine.

JPNPCG je obavestilo sud i stečajnog upravnika da je zainteresovano za nastavak zakupa, a u svrhu već započetih aktivnosti koje se odnose na održavanje i unapređivanje uspostavljenog ekosistema u zakupljenom području.

Odlukom Vlade Crne Gore, Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, 24. avgusta 2015. godine, poverena realizacija aktivnosti u cilju zaštite bogatog biljnog i životinjskog sveta ulcinjske solane. S tim u vezi, formirano je Savetodavno telo za zaštitu Solane sastavljeno od predstavnika najznačajnijh subjekata nadležnih za zaštitu biodiverziteta, te pripremljeni jednogodišnji Programi rada za Solanu.

Od najznačajnijih aktivnosti, izdvajamo održavanje vodnog režima na solanskim bazenima. JPNPCG je prošle godine uz pomoć Vlade Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja i turizma rešilo problem popravke postojeće pumpe i nabavku nove.

U ovom periodu kao ključan izazov u upravljanju vodnim režimom izdvaja se sanacija narušenih nasipa i bentova za čiju rekonstrukciju su neophodna značajna finansijska sredstva. U tom pravcu JPNPCG je uputilo društveno odgovornim subjektima zahtev za sponzorstvo u cilju nabavke ili iznajmljivanja bagera za potrebe sanacije narušenih bentova i nasipa.

JPNPCG redovno vrši mesečni monitoring karakterističnih ptica imajući u vidu da je Ulcinjska solana prepoznata po bogatstvu ptičjeg sveta sa oko 250 registrovanih vrsta ptica. S tim u vezi, posebno izdvajamo monitoring flamingosa karakteristične vrste Ulcinjske solane.

U cilju zaštite flore na prostoru Ulcinjske solane izvršeno je kartiranje halofitne vegetacije. Sastojine halofitnih biljaka su vrlo značajne jer u Crnoj Gori se javljaju samo na malim površinama (zemljište oko Tivatskih solila i Tivatskom polju, kao i na Ulcinjskoj solani).

Terenska istraživanja sa ciljem inventarizacije flore realizovana su u različitim godišnjim aspektima kako bi se upotpunila postojeća baza podataka o biljnim vrstama Solane. Isto tako, Služba zaštite angažovana za zaštitu prostora, redovno vrši akcije uređivanja prostora na Ulcinjskoj solani.

Milisav Pajević

Izgradnja toplo-dalekovoda od Obrenovca do Novog Beograda koštaće oko 170 miliona evra

 

Foto: JP EPS
Foto: JP EPS

Projekat izgradnje toplo-dalekovoda od Obrenovca do Novog Beograda, kojim će se ovaj deo prestonice grejati toplotnom energijom iz TE „Nikola Tesla A“, pokrenut je posle više od dve decenije.

Tokom posete TENT A, predstavnika JP EPS, Ministarstva rudarstva i energetike, kineske kompanije „Power China”, JKP „Beogradske elektrane“ i lokalne samouprave, istaknuto je da je ovo jedan od najznačajnijih projekata u oblasti energetike koji će se u Srbiji realizovati u narednih nekoliko godina.

– Da bi ovaj projekat zaživeo prethodno je potrebno da se na blokovima A3, A4, A5 i A6 na TENT A izvedu određene tehničke modifikacije uz ulaganje oko 20 miliona evra. Ceo projekat izgradnje toplo-dalekovoda vredan je oko 170 miliona evra. Pored toplifikacije Beograda, za građane Obrenovca važno je da će se, pored povećanja grejnog kapaciteta gradskog jezgra Obrenovca, stvoriti uslovi da, u okviru realizacije ovog projekta, grejanje dobiju i građani mesnih zajednica Zvečka, Krtinska i Urovci, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Prema rečima Zorana Predića, državnog sekretara u Ministarstvu rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije, realizacijom ovog projekta značajno će se povećati energetska stabilnost zemlje i smanjiti uvozna zavisnost pre svega, u oblasti prirodnog gasa.

– U godinama pred nama u energetski sektor će biti investirano nekoliko milijardi evra, u revitalizaciju i izgradnju novih postrojenja u okviru elektroprivrede, kao i u razvoj obnovljivih izvora energije, rekao je Predić.

Ugovor o izgradnji toplo-dalekovoda „ObrenovacNovi Beograd“ sa kineskom kompanijom potpisan je krajem novembra prošle godine, a prvi radovi će, kako je najavljeno, da počnu početkom 2019. godine.

– Projekat toplifikacije Novog Beograda je od istorijskog značaja za daljinsko grejanje u Republici Srbiji, Milorad Grčić je uradio značajnu stvar jer danas svi zajedno pokazujemo koliko je energetski sistem Srbije jedinstven – istakao je Goran Aleksić, direktor JKP „Beogradske elektrane“.

V. d. direktora JP EPS obišao je TENT A sa Goranom Aleksićem, direktorom „Beogradskih elektrana”, Zoranom Predićem, državnim sekretarom ministarstva rudarstva energetike, Miroslavom Čučkovićem, predsednikom opštine Obrenovac i kineskim partnerima.

Milisav Pajević

Američka vojska je najveći zagađivač na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

Američko Ministarstvo odbrane proizvodi više opasnog otpada od pet najvećih američkih hemijskih kompanija zajedno.

Foto-ilustracija: Pixabay

Širom sveta vojska Sjedinjenih Američkih Država za sobom ostavlja otrovno nasleđe u obliku osiromašenog uranijuma, ulja, mlaznog goriva, pesticida, defolijanata i olova lokalnim stanovnicima i njihovom životnom okruženju.

Maurin Salivan, nekadašnja predvodnica Pentagonovog programa za zaštitu životne sredine, skrenula je 2014. godine pažnju da njena kancelarija mora da se nosi sa 39 hiljada zagađenih vojnih oblasti koje se prostiru na 76.890 kilometara kvadratnih njihove otadžbine.

Američke vojne baze, kako na domaćem, tako i na stranom tlu, konstantno se nalaze na listama najviše zagađenih mesta na našoj planeti. Hemijska jedinjenja i gorivo koje upotrebljavaju vojnici nanose štetu i vodi i zemljištu i vazduhu. Baze se neretko svrstavaju među lokacije kojima vlada dodeljuje bespovratna sredstva za čišćenje.

Paradoksalan je slučaj Kempa Ležena u Severnoj Karolini, mesta na koje su mladići i devojke došli da služe svojoj naciji i na kojem su se otrovali. Pod zakletvom da će da brane svoju zemlju, od te iste zemlje su se i razboleli. Zagađenje u bazi je postalo smrtonosno u periodu od 1953. do 1987. godine kada su podzemne vode zatrovane velikom količinom kancerogenih materija.

Kemp Ležen nije jedina baza u kojoj su pale ljudske žrtve, ali od kontaminacije a ne puške. Ni u Americi, ni u svetu.

Sjedinjene Države, pored toga, su država koja je izvršila veći broj testiranja nuklearnog oružja od svih ostalih država zajedno. Radijacija neprestano ugrožava ljude i prirodu pacifičkih ostrva. U posebno kritičnom stanju nalaze se Maršalska Ostrva i američko ostrvo Gvam u čijim su područjima Amerikanci bacili više od 60 nuklearki polovinom prošlog veka.

U skorijoj istoriji, od američkog Ministarstva odbrane najteže je stradao Irak. Vojne operacije rezultovale su u dezertifikaciji 90 odsto iračke teritorije. Zbog pogubnog uticaja koju su Amerikanci imali na poljoprivredu, Iračani su bili primorani da uvoze više od 80 odsto svoje hrane. Korišćenje osiromašenog uranijuma tokom Zalivskog rata izazvalo je masovno opterećenje životne sredine. Povrh svega, odlaganje otpada iz invazije 2003. u otvorene jarke dovelo je povećanja raka među američkim vojnicima i iračkim civilima.

Mine i kasetne bombe postavljene u oblastima Afrike, Azije, Latinske Amerike i Bliskog istoka – dugo nakon što su ratovi utihnuli zadaju smrtne povrede ljudima i uništavaju prirodu.

Amerikanci su iza sebe ilegalno ostavljali i zarđale bačve hemikalija i municiju.

Jelena Kozbašić

Goran Vesić: Država uz Grad Beograd u borbi protiv nelegalne gradnje

 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Formiranje Odeljenja za sprečavanje građenja bez građevinske dozvole od strane Prvog osnovnog tužilaštva predstavlja nastavak akcije koju je pokrenuo Grad Beograd kako bi se stalo na put nelegalnoj gradnji, rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

On je istakao da je prirodno da i tužioci budu deo tog procesa, poput gradskih ili opštinskih inspekcija.

– Za sledeću nedelju planiramo sastanak sa republičkim tužilaštvom, gde ćemo se dogovoriti kako da uskladimo sve napore koje ulažemo u borbu protiv ove pojave. Dobro je što se tužilaštvo uhvatilo u koštac sa ovom vrstom krivičnog dela, jer bespravna gradnja nije problem samo sa stanovišta bezbednosti. Objekte koji se nelegalno grade niko ne kontroliše, projekti ne prolaze kroz kontrolu Sekretarijata za urbanizam, što je uobičajen postupak u Gradu Beogradu kada se gradi sa građevinskom dozvolom, rekao je Vesić.

Prema njegovim rečima, niko ne može sa sigurnošću da kaže da je neki od takvih objekata bezbedan za korišćenje. Drugi problem predstavlja činjenica da se prilikom izgradnje nelegalnih objekata ne plaćaju obaveze, dodao je Vesić, pa tako opština, grad i država ostaju uskraćeni za novac koji im pripada.

– Vreme je da se bespravnoj gradnji stane na put jer je to krivično delo prema članu 219. Krivičnog zakona, zbog čega mi je drago što se tužilaštvo, kao još jedan državni organ, pridružilo borbi protiv nelegalne gradnje. Verujem da zajedničkim snagama možemo da se izborimo sa ovom pojavom. Ovo nije problem koji grad može da reši samostalno, a isto to važi i za opštine, tužilaštvo, Ministarstvo građevine ili notare. Dobro je da su svi državni subjekti udruženi u ovoj zajedničkoj akciji, zaključio je Vesić.

Milisav Pajević

Od plastičnog otpada do goriva

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Globalno se na godišnjem nivou proizvede sto miliona tona plastičnog otpada a veći deo završi na deponijama dok ostatak dospe u životnu sredinu i truje mora i okeane. Slikovito predstavljeno, to je 8 miliona tona plastike koja završi u okeanima svake godine, tj. jedan kamion smeća završi u moru svakog minuta. Ako se trenutni trendovi nastave do 2030. godine ta brojka će se povećati na dva kamiona a do 2050. na 4.

Oko 95% plastike odbacuje se posle samo jednog korišćenja. Prema Svetskom ekonomskom forumu do 2025. godine na 3 tona ribe biće 1 tona plastičnog otpada a do 2050. u morima će biti više plastike nego ribe. Većina aktivista za zaštitu životne sredine posmatra problem plastičnog zagađenja podjednako opasnim kao i klimatske promene.

No, da li nam ima spasa? Naučnici su razvijali načine kako da se količina plastičnog otpada smanji a jedno od rešenja bilo je pretvaranje plastičnog otpada u tečno gorivo.

To je predlog tima istraživača sa Instituta za organsku hemiju u Šangaju. Oni su objavili rad u kome su predstavili svoju metodu koja može da razgradi polietilen na relativno niskim temperaturama. Ova nova metoda koristi iste procese hemijskih katalizatora koji se koriste za stvaranje polimera u „obrnutom inženjeringu“. Pomoću ovog procesa, naučnici su uspeli da pretvore hemijsku strukturu polietilena u proizvode koji mogu ponovo da se upotrebe, tj. u dizel gorivo ili u vrstu voska koja se može koristiti u industriji.

I dalje postoji prostor za unapređivanje ovog procesa, ali ako bi se pokazao kao uspešan mogao bi da se koristi na globalnom nivou u rešavanju problema plastičnog zagađenja i konačno plastiku pretvori u resurs.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times

Uređuje se “Durmitorski prsten”

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

U okviru projekta razvoj panoramskih puteva Crne Gore u toku je uređenje panoramskog puta “Durmitorki prsten“.

Durmitorski prsten, zapravo, kružni put oko Durmitora predstavlja najatraktivniji deo turističke ponude NP “Durmitor”. Dug je 80 km i prolazi kroz srce durmitorskog masiva i predele netaknute prirode.

– Upravo je u završnoj fazi postavljanje turističke signalizacije za koju smatramo da je trebala biti postavljena i ranije pa nam turisti ne bi lutali Durmitorom, takođe ćemo uraditi promotivnu mapu na više stranih jezika, pripremamo audio vodič za kompletnu rutu a urađen je glavni projekat za uređenje 16 lokacija za odmor što uključuje postavljanje klupa, stolova, info tabli i uređenje parking prostora ali sve će se raditi u skladu sa ambijentom i neće se narušavati priroda, kazala je Anka Kujović iz Ministarstva turizma i održivog razvoja za Radio Crne Gore.

Ona je dodala da će deo radova biti završen tokom jeseni a deo naredne godine, u svakom slučaju za sljedeću turističku sezonu imaćemo nešto novo u ponudi panoramskog puta “Durmitorski prsten“.

Master planom razvoja turizma do 2020 godine predviđeno je da se Crna Gora umreži panoramskim putevima, da se poveže turistička ponuda severa i juga u cilju podsticanja rasta turističkog prometa u oblastima koje imaju izuzetne ali još nedovoljno iskorišćene potencijale a povećanje turističkog prometa stimulisaće razvoj poljoprivredne proizvodnje i obezbediti dodatne prihode za lokalno stanovništvo očekuju u Ministarstvu turizma i održivog razvoja.

Milisav Pajević

Predstavljeni izazovi administrativnih kapaciteta u oblasti zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Beogradu je u ponedeljak održan sastanak Radne grupe za izradu Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta koji se izrađuje uz podršku EAS 2 projekta, a zatim 28. avgusta i seminar za zainteresovanu javnost na kome su predstavljene projektne aktivnosti na izradi Akcionog plana za razvoj administrativnih kapaciteta.

Sastanak je otvorila Biljana Filipović Đušić, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine.

Predstavljeni su izazovi administrativnih kapaciteta u oblasti zaštite životne sredine, na nacionalnom, pokrajinskom i na lokalnom nivou.

Prisutnima su takođe predstavljeni rezultati institucionalne „GAP“ analize, koja obuhvata trenutno stanje na centralnom, pokrajinskom i lokalnom nivou, kao i procenu budućih potreba za zapošljavanjem na sva tri nivoa.

Takođe su prikazani i rezultati EU IPA 2014 projekta: „Restruktuiranje i optimizacija javne uprave u Republici Srbiji 2015-2018“, kao i Nacrt institucionalne SWOT analize urađene u okviru nacrta Akcionog plana.

Na sastanku su dogovoreni naredni koraci kako bi nacrt ovog dokument bio uključen u Nacrt revidirane Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27.

Milisav Pajević

ABB solarni invertori na krovovima objekata kompanije “Ikea”

Fotografija: ABB
Fotografija: ABB

U nastojanju da pomogne u ispunjavanju rastuće potražnje za energijom širom sveta, uz minimalni negativni uticaj na životnu sredinu, kompanija ABB stvara dodatne vrednosti za svoje kupce svojim fleksibilnim i inovativnim tehnologijama za solarnu energiju. Integracija obnovljivih izvora energije je postala sve važniji element svetske energetske revolucije i ABB Next Level strategije. ABB je omogućio trgovinskom lancu „Ikea“ da ispuni zadate ciljeve u domenu energetske efikasnosti.

ABB je snabdeo trgovinski lanac „Ikea“ sa 20 inovativnih solarnih invertora TRIO-50 za napajnje krovnog solarnog sistema u svojoj vodećoj robnoj kući u Singapuru. Očekuje se da će sistem generisati 1.3 miliona kWh godišnje, što je dovoljno obnovljive energije za napajanje više od 280 domaćinstava. Instalacija solarnih panela započeta je na robnoj kući „Ikea“ u martu 2017. godine, a elektrana je puštena u rad u decembru 2017. godine. Njenom izgradnjom i upotrebom „Ikea“ očekuje smanjenje troškova potrošnje električne energije za 2,4 milion dolara u narednih deset godina.

Fotografija: ABB

Nekoliko meseci pre projekta u Singapuru, realizovan je i projekat na robnoj kući „Ikea“ u Beogradu koja se prostire na površini od 35.000 m2. Naime, u saradnji sa projektantima i izvođačima, ABB je realizovao isporuku kompletne elektro opreme za snabdevanje objekta „Ikea“ električnom energijom, koja je, pored solarnih invertora, obuhvatala opremu za transformatorsku stanicu 10/0,4 kW, distributivne ormane u samom objektu i šinski razvod. U okviru opreme za transformatorsku stanicu isporučeni su suvi energetski transformatori, za distributivni deo trafostanice i za solarnu elektranu instaliranu na krovu robne kuće, zatim vazduhom izolovano srednjenaponsko postrojenje UniSec, i sertifikovani elektrorazvodni ormani tipa Pro E Power predviđeni za struje do 6300 A.

Raspored solarnih panela i konfiguracija krova robne kuće „Ikea“ u Beogradu opredelila je projektante i investitora za odabir ABB invertora modela TRIO-50, nazivne snage 50kW. Na navedenoj solarnoj elektrani instalirano je ukupno 6 invertorskih jedinica, predviđenih za spoljnju montažu sa zaštitom IP65,  koje sadrže svu zaštitnu i prekidačku opremu i na DC i na AC strani, čije su priključne kutije odvojive kako bi se omogućila jednostavnija bilo horizontalna ili vertikalna instalacija, a samo kućište za spoljnu upotrebu omogućava korišćenje u svim vremenskim uslovima. Navedeni invertori su upravo takve konstrukcije da se ne zahteva njihovo otvaranje prilikom instalacije i povezivanja. Samo povezivanje se vrši sa već šemiranom priključnom kutijom na koju se priključuju svi predviđeni stringovi. Integrisane zaštite uključuju i AC i DC rastavne sklopke, u saglasnosti sa međunarodnim standardima, sa različitim opcijama konfigurisanja. Svi električni spojevi (priključci i konektori) imaju mogućnost zaključavanja. ABB invertor model TRIO-50 ima visok stepen efikasnosti (98,3 %) i to u širokom opsegu snaga. Njega karakterišu još i veliki raspon ulaznog napona, topologija koja ne sadrži transformator, kao i izuzetno brzi i precizni MPPT algoritmi za praćenje i unapređenje procesa proizvodnje električne energije u realnom vremenu. Ravne krive efikasnosti osiguravaju visoku efikasnost na svim izlaznim nivoima, obezbeđujući tako konstantne i stabilne performanse na svim nivoima ulaznog napona i izlazne energije, a postoji i mogućnost priključenja eksternih senzora za nadziranje uslova rada.

ABB rešenja vezana za solarne sisteme omogućavaju korporativnim kupcima, poput kompanije „Ikea“, da ostvare finansijsku i operativnu uštedu uz smanjenu emisiju štetnih gasova. Prema „GTM Research“-u, troškovi instalacije komercijalnih krovnih solarnih elektrana u poslednjih pet godina su se smanjili za gotovo 30 %, u najvećoj meri zahvaljujući smanjenju troškova solarnih panela. Upravo se po ugledu na kompaniju „Ikea“, a zahvaljujući brzoj ekonomskoj održivosti solarne energije, ostatak korporativnog sveta u nadolazećim godinama sve više interesuje i priprema za izgradnju krovnih solarnih postrojenja.

Dizajniran da kombinuje vrhunske parametre i cenovnu konkurentnost centralnom invertoru sa prenosivošću i fleksibilnošću ugradnje „string“ invertora, TRIO-50  će i u budućnosti svoju primenu ostvarivati na drugim krovovima trgovinskog lanca „Ikea“.

Fotografija: ABB

Četiri decenije iskustva koje ABB ima u razvoju i implementaciji invertora, čija se ponuda solarne elektrane kreće od malih monofaznih invertora, preko trofaznih string centralnih invertora, čini ga svetskim liderom u oblasti solarnih sistema koji proizvode energiju bez štetnih emisija, doprinose ublažavanju klimatskih promena i smanjuju zavisnost od ograničenih konvencionalnih izvora energije.

Njihovu ponudu solarnih invertora možete da pogledate na sledećem linku: https://new.abb.com/power-converters-inverters/solar.

ABB (ABBN: SIX Swiss Ex) je inovativni tehnološki lider u oblasti elektroenergetske opreme, robotike i elektromotornih pogona, industrijske automatizacije i elektroenergetskih mreža koji stoji na usluzi korisnicima iz energetskog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta širom sveta. Uz nasleđe od preko 130 godina inovacija, ABB danas ispisuje budućnost industrijske digitalizacije i predvodi energetsku i četvrtu industrijsku revoluciju. Kao glavni partner Formule E, potpuno električne klase FIA moto sporta, ABB pomera granice u cilju podsticanja održive budućnosti e-mobilnosti. ABB posluje u više od 100 zemalja i zapošljava oko 136.000 ljudi. www.abb.com

Photo: ABB

Za više informacija kontaktirajte ABB u Srbiji:

ABB d.o.o.
Bulevar Peka Dapčevića 13
11000 Beograd
Milan Jevremović
Tel: 011/3094-322
milan.jevremovic@rs.abb.com
www.abb.com

Tekst je prethodno objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018.

Visoke kazne za one koji ponesu kamen sa Skijatosa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Turisti koji odluče da sa Lalarije, prelepe plaže na grčkom ostrvu Skijatos, ponesu kamenčić kao suvenir, platiće i do 1.000 evra kazne.

Vlasti na ostrvu Skijatos želele su da visokim kaznama sačuvaju belutke koje je priroda glačala vekovima, a koje turisti odnose u džepovima i tako ozbiljno narušavaju izgled plaže poznate upravo po tom belom šljunku koji zapljuskuje bistro plavo more.

Geolozi su upozorili da bi kontinuirano odnošenje belutaka sa plaže moglo trajno da je ugrozi, pa su vlasti duž plaže postavile upozorenja posetiocima da je zabranjeno sakupljati kamenčiće sa plaže.

Sajtovi za ljubitelje putovanja i turistički vodiči napominju da je kazna za one koji ignorišu zabranu da belutke odnose kao suvenire od 400 do 1.000 evra.

Međutim, nisu samo turisti krivi za sve manje kamenja na plaži. Mnogo Grka sa Skijatosa koristilo je kamenje s plaže za dekorisanje svojih domova ili za mozaike u dvorištima. Lalariji se može prići samo s mora, a u svetu je čuvena po bleštavo belom kamenju, bistroj tirkiznoj vodi i spektakularnim lukovima stena koje je okružuju.

Izvor: Nacionalna geografija

Norveška rekorder po broju prodatih električnih vozila

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropi je polovinom ove godine broj električnih automobila dostigao broj od milion, podstaknut rastom prodaje za više od 40 posto, navodi se u izveštaju EV-Volumes, baze podataka o prodaji električnih vozila.

Oko 195.000 električnih vozila prodato je u prvoj polovini 2018. godine na evropskom kontinentu, što je za 42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, prenose agencije.

To uključuje sva električna vozila s baterijama (BEV) i plug-in hibride (PHEV), lična vozila i lakša teretna vozila.

Najviše električnih automobila je u Norveškoj.

Takvim tempom rasta prodaje očekuje se da će ukupno do kraja godine na evropskim putevima biti 1,35 miliona električnih vozila, stoji u izveštaju.

U Norveškoj je prodato 36.500 električnih vozila u prvoj polovini 2018. godine, a očekivanja su da će do kraja godine biti prodato 84.000 vozila, što je 45 posto od ukupne prodaje ličnih automobila i lakših teretnih vozila u toj zemlji. Nemačka bi po pitanju ukupne prodaje mogla preteći Norvešku do kraja 2018. godine.

Evropa je dosegla brojku od milion električnih vozila na svojim putevima otprilike godinu dana nakon Kine, ali ipak prednjači u odnosu na SAD koji će, očekuje se, dostići tu brojku kasnije tokom ove godine.

Milisav Pajević

Zakone Bosne i Hercegovine mora poštovati GIKIL-a d.o.o. Lukavac

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo juče je na odvojenim sastancima razgovarala sa predstavnicima Uprave GIKIL-a d.o.o. Lukavac i generalnim direktorom Dabašešom Gangulijem, i predstavnicima Sindikata radnika GIKIL-a, o aktualnoj situaciji nakon što je ovo privredno društvo ostalo bez okolišne dozvole.

Predstavnici GIKIL-a d.o.o. Lukavac izvestili su ministarku Đapo da će ovih dana biti potpisan ugovor sa jednom od sertifikovanih konsultantskih kuća za izradu zahteva za izdavanje okolišne dozvole.

Problemi u GIKIL-u nastali su usled neodgovornog odnosa Uprave ovog privrednog društva koje nije poštovalo mere zaštite životne sredine propisane okolišnom dozvolom.

Prema najavi GIKIL-a, u završnoj fazi je instaliranje sistema za kontinuirani monitoring uticaja na životnu sredinu, kao i određene mere za redukovanje emisija otrovnih materija u vodu, vazduh i zemlju, o čemu će biti obaveštene nadležne institucije.

– Nije sporno da su sve nadležne institucije zainteresovane za očuvanje radnih mesta, ali GIKIL je deo velike multinacionalne kompanije koja mora poštovati zakone Bosne i Hercegovine i pokazati društvenu odgovornost, jer naši građani imaju pravo i treba da rade u pristojnim uslovima i žive u zdravom okruženju, rekla je ministarka Edita Đapo.

Kada privredno društvo GIKIL d.o.o. Lukavac ispuni zakonom propisane uslove i u skladu sa njima podnese zahtev za izdavanje okolišne dozvole, Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma će ga odmah dati u proceduru i izjasniti se o istom, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Milisav Pajević

Opština Ruma finansira protivgradnu zaštitu

 

Foto: Opština Ruma
Foto: Opština Ruma

Opština Ruma je na jučerašnjoj sednici Veća izdvojila i dodatnih 6.000 dinara za mesečnu naknadu protivgradnim strelcima.

Lokalna samouprava se odlučila da novčano stimuliše strelce, kako bi se unapredila funkcionalnost protivgradne zaštite na teritoriji Opštine Ruma.

U rumskoj opštini postoji 12 protivgradnih stanica i u njima je raspoređeno 24-oro strelaca.

Veće je odbornicima Skupštine Opštine Ruma prosledilo predlog da se za direktora JP “Komunalac” imenuje Dragan Panić.

Javnom preduzeću “Vodovod” data je saglasnost za nabavku tri polovna teretna vozila.

Milisav Pajević

EU mora da unapredi zakone vezane za cirkularnu ekonomiju

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Povezivanjem cirkularne ekonomije i bio-ekonoije moglo bi da pospeši efikasnost i da smanji pritisak na prirodne resurse Evrope.

Ovo je stav Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA). Oni su izjavili da politike EU i dalje nisu dobre i dovode do rasipanja hrane, nedovoljnu upotrebu biomase i da je potrebno da se ove oblasti izmene i prilagode izazovima životne sredine, neophodna je inovacija i brži prelazak na održivost.

Novi izveštaj agencije ukazuje na to da politike iz ovih oblasti nisu dobro povezane i smatraju da je potrebno da se one dodatno usklade. Manje predstavljeni aspekti politika uključuju dizajn proizvoda kao i infrastrukture, saradnju između različitih učesnika u proizvodnim lancima i smatraju da bi ove zakone trebalo pospešiti kako bi se smanjio stres na životnu sredinu a ukupni životni ciklus proizvoda se produžio.

Iz agencije kažu da bi proizvodi bazirani na biomaterijalima trebalo da budu osmišljeni tako da maksimiziraju pozitivne strane biorazgradivosti i da bi tehnološke inovacije trebalo iskoristiti na taj način da se utiče na ponašanje potrošača.

Napominje se da je jedna od inovacija koje obećavaju u oblasti cirkularne ekonomije jeste 3D štampanje bioplastike, usevi sa višetrukom upotrebom kao i tretmani biološkog otpada.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Inspekcije kontrolišu primenu Odluke o uređenju grada Sombora

Foto: Wikipedia

Odeljenje inspekcije i komunalne policije grada Sombora podseća na obavezu uređenja, odnosno čišćenja prostora i dela javne površine oko zgrade i ispred dvorišnih ograda.

U Odluci o uređenju grada Sombora navodi se da se o prostoru oko zgrade, delu javne površine i ispred dvorišnih ograda staraju: vlasnik, odnosno korisnik porodične stambene zgrade ili stana; vlasnik, odnosno korisnik stambene zgrade ili organ koji upravlja zgradom; vlasnik odnosno korisnik poslovne zgrade, preduzeća, ustanove, organi i organizacije.

Prema odredbama Odluke o uređenju grada Sombora pod čišćenjem prostora i dela javne površine oko zgrade i ispred dvorišnih ograda smatra se košenje trave, čišćenje i sakupljanje nanetog otpadnog materijala i slične radnje.

Očišćeni otpadni materijal vlasnici (korisnici) bi trebalo da na odgovarajući način odlože u posude za otpatke i džakove.

Nadzor nad sprovođenjem Odluke o uređenju grada vrši Odeljenje inspekcije i komunalne policije Gradske uprave grada Sombora.

U slučaju nepoštovanja navedene odluke nadležni komunalni inspektor i komunalni policajac preduzeće propisane mere.

Milisav Pajević

 

Kipar: Povratak kornjača sa ivice istrebljenja

Foto-ilustracija: Pixabay

U prvoj polovini 20. veka  krivolovci su morske kornjače nastanjene na mediteranskom ostrvu Kipru doveli na ivicu opstanka. Ipak, pored negativnih likova, svaka priča obično ima i svoje heroje. U ovoj o kiparskim vodenim stvorenjima, to su konzervacionisti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Andreas Demetropulos pokrenuo je program za konzervaciju kornjača pod okriljem Odeljenja za ribarska i pomorska istraživanja. Rezultate programa sam opisuje kao spektakularne.

Zahvaljujući istrajnim naporima ljubitelja životinja, broj gnezda na ostrvskim plažama porastao je sa 300, koliko ih je bilo sedamdesetih godina prošlog stoleća, na oko 1100 koliko ih ima danas.

Konzervacionisti su gmizavce štitili od njihovih glavnih predatora – lisica – ali i od radoznalih meštana i turista na dve ključne plaže na zapadu i severozapadu Kipra, zahvaljujući zakonu donesenom 1989. godine. Obučili su lokalne stanovnike kako da čuvaju kornjače od lisica i uputili na nadležne u slučaju da zapaze povređenu jedinku. Oni su bili njihovi glavni saborci u misiji konzervacije morskih rođaka Leonarda, Rafaela, Mikelanđela i Donatela (nindža kornjače, prim. aut).

Skok je od posebnog značaja za zelene morske kornjače s obzirom na to da one svoja jaja polažu u tek dve zemlje. Prema morskom biologu Miruli Hadzikristoforou, na Kipru se naseljava od 200 do 300 kornjača ove vrste, dok je onih morskih dvostruko više.

Gmizavci sa oklopom poseduju ukorenjen “biološki GPS” koji ih navigava da jaja ležu na istim plažama kao i njihovi preci hiljadama godina ranije. Iako su na našoj planeti prisutni 200 miliona godina, na Mediteranu su se skućili tek pre oko 10 hiljada godina, naglašava Hadzikristoforou.

Jelena Kozbašić