Home Blog Page 1036

Pohod na Prokletije – centar visokoplaninskog diverziteta Balkana

Foto: Bojan Redžepagić / NP Prokletije

 

 

Foto: Boban Redžepagić
Foto: Bojan Redžepagić / NP Prokletije

PSD Prokletije i TO Andrijevica, organizovali prošlog četvrtka su pohod na jedan od najviših vrhova ProkletijaMaja Rosit (2.525 metara nadmorske visine), uz podršku Službe za edukaciju, promociju i marketing NP Prokletije.

Pohod je predvodio predsednik PSD Prokletije Zuvdija Bajraktarević.

Učesnici pohoda su bili planinari iz Plava, Andrijevice, Berana i Bijelog Polja, među kojima i direktor TO Andrijevica Radovan Đeković.

Stručni saradnik za odnose sa posjetiocima nacionalnog parka Boban Redžepagić učestvovao je u pohodu je organizovao planinarsko-izletničku turu na prokletijski vrh Maja Podgojs (2.021mnv), sa kojeg se pruža pogled na kompletnu plavogusinjsku kotlinu i spada u jedan od najljepših vidikovaca.

NP Prokletije predstavlja ne samo centar visokoplaninskog diverziteta Balkana, već i centar biodiverziteta od evropskog i svetskog značaja.

Na prostoru Prokletija brojne su prirodne šumske zajednice lišćara i četinara, zajednice degradacionih stadija klimatogenih ekosistema, kao i karakterističnih, planinskih, visokoplaninskih, šumskih i livadskih predela.

Šume su jedno od najznačajnijh prirodnih bogatstava ovog zaštićenog područja.

Milisav Pajević

Kapitalni remont bloka A4 u Termoelektrani „Nikola Tesla A“ (TENT) završen u rekordnom roku

 

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Kapitalni remont bloka A4 u TermoelektraniNikola Tesla A“ (TENT) je završen, čime je snaga tog bloka povećana na 332 megavata, produžen radni vek na naredne četiri decenije, unapređena energetska efikasnost i zaštita životne sredine.

Završetku remonta nedavno su prisustvovali Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike i Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“, koji su istakli da je reč o investiciji vrednoj 53,5 miliona evra, a da su sredstva obezbeđena iz budžeta EPS-a.

Antić je čestitao EPS-u na remontu koji je završen u predviđenom roku i dodao da je reč o veoma važnom projektu, kako za EPS tako i za energetski sistem Srbije.

– Ovim kapitalnim remontom, dobili smo novi blok A4 koji ulazi u novi život u nove četiri decenije. Nova, veća snaga tog bloka, bez ikakve sumnje, značajno će uticati na ukupnu proizvodnju električne energije u Srbiji, rekao je Antić.

On je objasnio da je na tom projektu radilo više od 40 kompanija, a da je u pojedinim fazama bilo angažovano više i od 1.500 zaposlenih. To je dokaz da je proces bio dobro organizovan što je dovelo da se završi u roku.

Ministar Antić je naglasio da se Srbija nalazi u velikom investicionom ciklusu, te da se trenutno u našoj zemlji odvijaju projekti u vrednosti više od tri milijarde evra.

Milorad Grčić je rekao da je završen kapitalni remont bloka A4 završen za manje od pet meseci i u rekordnom roku.

Revitalizacijom ovog bloka završili smo revitalizaciju četiri velika bloka u TENT-u A, rekao je Grčić i dodao da su ostali blokovi A1 i A2, to su manji i najstariji blokovi koji rade skoro punih pet decenija. Ti blokovi su u nekoj prethodnoj strategiji EPS-a bili predviđeni za gašenje, ali je strategija promenjena i uz podršku Vlade Republike Srbije blokovi A1 i A2 biće „Vraćeni u život“. Trenutno završavamo neophodne projekte za revitalizaciju ta dva bloka i najkasnije do kraja godine biće raspisan tender za njihovu kompletnu revitalizaciju.

Kako je objasnio Grčić, kada se završi remont blokova A1 i A2 oni će imati snagu više od 400 megavata i radni vek najmanje 40 do 50 godina. Remont tih blokova, čija je vrednost 200 miliona evra, biće finansirani sredstvima EPS-a.

Poslednji kapitalni remont bloka A4 urađen je 2007. godine i obezbedio je stabilan rad bloka proteklih 11 godina. Blok A4 je prvi put sinhronizovan na mrežu 8. juna 1978. godine i ove godine obeležava 40 godina rada.

Milisav Pajević

Ako želimo da sprečimo klimatske promene, kapitalizam mora da umre

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Era jeftine energije bliži se kraju a društva će morati da modifikuju svoju potrošnju kao i energetsku infrastrukturu, ili da snose ozbiljne posledice. Ovo je zaključak naučnog rada koji je objavljen u saradnji sa Ujedinjenim nacijama.

Autor rada je biofizičar sa Univerziteta u Finskoj koji je svoji radom doprineo Globalnom izveštaju o održivosti koji će UN objaviti 2019. godine. Rad sadrži zabrinjavajuća predviđanja.

Tim iza rada smatra da dominantne ekonomske teorije i koncepcije modernog kapitalizma nisu adekvatne jer pogrešno pretpostavljaju da će društva nastaviti da imaju pristup jeftinoj energiji kao što su fosilna goriva. Takođe, ove teorije ne uzimaju u obzir tzv. nepovratne troškove, poput klimatskih promena i time izbegavaju da obrate pažnju na sociopolitičke posledice koje nastaju nekontrolisanim rastom.

„Kako ekonomije prvi put u ljudskoj istoriji prelaze na izvore energije koje su manje energetski efikasni, proizvodnja neophodne energije za ljudske aktivnosti zahtevaće više ulaganja,“ napisali su u radu. Takođe, naučnici su pozvali društva da počnu da razmatraju nove modele upravljanja i ekonomije.

„Slobodno se može zaključiti da ne postoje široko primenjivi ekonomski modeli koji su razvijeni za predstojeće razdoblje kulturnog razvitka i naš fokus će biti na tom tranzitnom periodu u narednih nekoliko decenija,“ rečeno je.

A šta je potrebno uraditi? Oni su podvukli nekoliko ključnih stavki:

Koristiti manje energije i transformisati energetsku infrastrukturu

Obnovljive energije mogu pomoći u ublažavanju klimatskih promena ali trenutno one imaju nisku stopu povratne energije u odnosu na investiciju, što znači da njihova implementacija košta više nego upotreba fosilnih goriva. Tim je predvideo da će biti „izuzetno teško, ako ne i nemoguće“, da se zadovolje rastuće energetske potrebe u narednim decenijama uz pomoć obnovljivih izvora energije.

Načiniti transport efikasnijim

Trebalo bi podstaći šetnju, vožnju bicikla i upotrebu električnog javnog prevoza u svim gradovima. Ovo bi zahtevalo promene u urbanističkim planovima, auto industriji kao i u transportnoj infrastrukturi poput železnica, pomorskih puteva i avijaciji.

Društva bi trebalo da proizvode više svoje hrane

Ovo se odnosi i na razvijene zemlje kao i na društva u razvoju, ona bi trebalo da postanu više samo održiva kada je reč o proizvodnji hrane. Naučnici smatraju da bi bilo previše rizično oslanjati se na samo nekoliko glavnih proizvođača hrane u budućnosti. Oni takođe smatraju da bi trebalo smanjiti proizvodnju mesa i mlečnih proizvoda i fokusirati se na proizvode na biljnoj bazi.

Fokusirati se na drvenu gradnju

Građevinskom industrijom trenutno dominiraju beton i čelik čija je proizvodnja i upotrebni vek veoma energetski zahtevna. Alternativa jesu dugotrajnije građevine od drveta i drugih organskih materijala.

Postizanje ovih promena zahtevaće dosada neviđene akcije.
Tržišno delovanje neće biti dovoljno. Mora postojati sveobuhvatna vizija i dobro koordinisani planovi. U suprotnom brza transformacija na nivou sistema prema globalnim ciljevima održivosti je nemoguća.

U radu se sugeriše da će svako društvo morati da razvije sopstvena rešenja za tranziciju ka održivoj ekonomiji ali vrlo verovatno je da će te promene zahtevati intervencije vlade. „Opcija koja ima najviše šanse da uspe je ta da najprogresivnije države preuzmu vođstvo. Ovo bi zahtevalo velike javne investicije i programe sa jedne strane i jaku regulaciju sa druge. U današnjem modelu globalne ekonomije države su jedini akteri koji imaju legitimitet i kapacitet da finansiraju i organizuju tranzicije na široj skali.“

Milan Zlatanović

Izvor: bigthink

Crna Gora očekuje do kraja godine otvaranje Poglavlja 27

 

Foto: KEI
Foto: KEI

Crna Gora je ispunila svoje obaveze i spremno dočekuje otvaranje Poglavlja 27Životna sredina i klimatske promene, koje se očekuje do kraja godine, saopštio je glavni pregovarač sa Evropskom unijom, Aleksandar Drljević.

On je podsetio da je u februaru predata pregovaračka pozicija.
On je kazao da je reč o veoma zahtevnom i kompleksnom poglavlju i da brojni izazovi u toj oblasti ostaju i nakon njegovog otvaranja.

Kako je dodao Drljević, obaveze toj oblasti ne prestaju ni nakon stupanja u članstvo.

– Posvećeno radimo na usklađivanju s pravnom tekovinom EU i dostizanju evropskih standarda u oblastima poput odlaganja otpadom, upravljanja vodama i unapređenja kvaliteta vazduha jer nam je cilj da građanima i novim generacijama obezbedimo zdravu životnu sredinu, istakao je Drljević.

On je, na pitanje smatra li da otvaranje Poglavlja 27 previše kasni, rekao da sa svakim novim proširenjem i uvećanjem broja članica, proces pristupanja postaje sve zahtevniji i kompleksniji.

– Tako na dinamiku otvaranja, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja, utiče i sama situacija i procedure u EU i državama članicama. Da bi se jedno poglavlje otvorilo, morate dobiti saglasnost svih 28 država članica, što zahteva vreme, naglasio je Drljević.

Photo: Pixabay

Kako je rekao, imajući u vidu zahtevnost, kako 27. poglavlja, tako i celokupnog pregovaračkog procesa, još 2012, kada su otpočeti pristupni pregovori, znali su da će Poglavlje 27Životna sredina i klimatske promene biti otvoreno među poslednjima.

Drljević je podsetio da su u julu 2016. godine, donošenjem sveobuhvatne Nacionalne strategije za poglavlje 27, ispunili merilo za otvaranje poglavlja koje je, prema njegovim rečima, jedno od najzahtevnijih u pregovaračkom procesu, ne samo sa administrativnog aspekta nego i sa finansijske tačke gledišta.

– Iako na otvaranje poglavlja čekamo dve godine, svesni smo značaja koje ono ima za Crnu Goru, kao ekološku državu i njene građane, prethodni period iskoristili za sprovođenje sveobuhvatnih reformi u svim oblastima koje su obuhvaćene ovim poglavljem, tako da sam siguran da otvaranje 27. poglavlja dočekujemo potpuno spremni, sa izgrađenim kapacitetima i boljim stanjem na terenu, poručio je Drljević.

Foto-ilustracija: Pixabay

On je dodao da je usvojen veliki broj zakona i podzakonskih akata kojima je usklađen crnogorski sistem sa pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine.

Prema njegovim rečima, u narednom periodu fokus će biti na uspešnom sprovođenju donetih propisa, izgradnji nedostajuće infrastrukture i daljem jačanju administrativnih kapaciteta, posebno inspekcijskih službi.

Nastaviće se rešavanjem ekoloških i komunalnih problema s ciljem unapređenja stanja životne sredine i saniranja posledica zagađenja.

– Imajući u vidu ulogu i značaj lokalnih samouprava za realizaciju obaveza iz ovog poglavlja, za nas je jako važno dalje snaženje kapaciteta crnogorskih opština za sprovođenje evropskih propisa i standarda iz oblasti životne sredine, kao i dalje uvođenje sistema primarne selekcije otpada i izgradnje infrastrukture u upravljanju otpadom, naveo je glavni pregovarač.

On je kazao da će nastaviti s radom na upravljanju otpadom kroz selekciju, prevenciju, reciklažu i ponovnu upotrebu, kao i na nastavku sanacije takozanih “crnih ekoloških tačaka“, čime će rešiti problem industrijskog zagađenja.

Važno je, prema njegovim rečima, i uvođenje i primena savremenih tehnologija za industrijska i energetska postrojenja s ciljem sprečavanja novih zagađenja.

Foto-ilustracija: Pixabay

– Svakako, poslednji, ali ne i najmanje važan segment predstavlja dalje jačanje svesti građana o važnosti očuvanja životne sredine za buduće naraštaje, naveo je Drljević.

On je rekao da su tokom prethodnog perioda imali veoma intenzivnu komunikaciju i saradnju sa evropskim partnerima, kako iz Evropske komisije, tako i sa ekspertima iz institucijama država članica zaduženih za životnu sredinu i sistema UN-a.

– To je omogućilo da, kroz razmenu znanja i sagledavanje iskustava i naučenih lekcije država koje su sada punopravne članice EU, dođemo do efikasnijih i kvalitetnijih rešenja i boljih rezultata na terenu, kazao je Drljević.

On je podsetio da od početka godine podršku Ministarstvu održivog razvoja i turizma, u oblasti upravljanja i zaštite voda, pruža konsultant za zaštitu životne sredine Helmut Bloh.

– Imajući u vidu da je u pitanju veoma široka i kompleksna oblast koju obuhvata ovo poglavlje, ekspertska podrška je uvek dobrodošla, posebno od strane država članica koje imaju najsveže iskustvo iz pregovaračkog procesa, rekao je Drljević.

Izvor: Agencija Mina

Milisav Pajević

Vaseljenski Patrijarh: Pravoslavni vernik ne može ostati nezainteresovan za ekološku krizu

 

Foto: Info služba SPC
Foto: Info služba SPC

U ovogodišnjoj poruci povodom Dana očuvanja životne sredine 1. septembra Vaseljenski Patrijarh Vartolomej je istakao da je „život Pravoslavne Crkve primenjena ekologija, opipljivo i nedodirivo poštovanje prema prirodnoj okolini“.

Njegova Svesvetost opominje da današnji čovek mora shvatiti svet kao svoj dom (ikos).

On je takođe naglasio potrebu evharistijskog sagledavanja, pristupa tvorevini i njenog korišćenja.

– Svaki oblik zloupotrebe i uništavanja tvorevine, kao i njeno pretvaranje u predmet iskorišćavanja, predstavlja izvitoperenje duha hrišćanskog Jevanđelja. Sasvim je ispravno rečeno za Pravoslavnu Crkvu da je ekološki izraz hrišćanstva u tom smislu što je ona u srži svoga bića očuvala Svetu evharistiju: „Pravoslavni vernik ne može ostati indiferentan na ekološku krizu, jer su staranje o tvorevini i zaštita čovekove sredine izraz naše pravoslavne vere i evharistijski etos, kaže Svjatejši Patrijarh Vartolomej.

U svojoj poslanici Svjatejši Patrijarh Vartolomej se obraća pliromi Crkve i ističe da je 29 godina prošlo od kad je Majka Crkva ustanovila „Dan očuvanja životne sredine“.

Tokom sveg ovog vremena Vaseljenska Patrijaršija je nadahnjivala i inicirala razne aktivnosti koje su donele mnogo ploda, i isticala u prvi plan duhovne i ekološke resurse našeg pravoslavnog predanja.

Ekološke inicijative Vaseljenske Patrijaršije davale su podstrek teologiji da izlaže načela hrišćanske antropologije i kosmologije o staranju za prirodu, a isto tako da neguje istinu da čovekovo putovanje kroz istoriju nema vrednosti ako u njemu nema i iščekivanja sveta koji funkcioniše kao istinski „dom“ (ikos) ljudskog roda, posebno u vreme kada sve veća pretnja prirodnoj sredini ima za posledicu mogućnost globalnog ekološkog razaranja.

Ekološke inicijative Vaseljenske Patrijaršije nisu razvijane tek u odgovoru ili u reagovanju na današnju ekološku krizu bez presedana, nego su bile izraz života Crkve, produženje evharistijskog etosa u verničkom odnosu prema prirodi.

U Pravoslavnoj Crkvi se 1. septembar obeležava skoro 30 godina kao „Dan očuvanja tvorevine“. Ustrojen je na inicijativu tadašnjeg carigradskog patrijarha Dimitrija 1989. godine koji je pozvao „sav pravoslavni i hrišćanski svet“ da se mole  1. septembra „Tvorcu sveta, uznoseći blagodarne molitve na velikom daru stvorenog sveta, kao i molitve za njegovu zaštitu i očuvanje“.

Ovu inicijativu su pozdravile i usvojile 1992. godine pomesne Pravoslavne Crkve (mada pojedine pravoslavne Crkve koje se drže starog kalendara ovaj dan obeležavaju 14. septembra), a zatim katoličke i protestantske pokrajinske Crkve.

Izvor: Carigradska Patrijaršija (s grčkog Info služba SPC)

Milisav Pajević

Saudijska Arabija pojačala proizvodnju sirove nafte

Foto: Saudijska Arabija
Saudijska Arabija
Foto: Pixabay

Proizvodnja sirove nafte u Saudijskoj Arabiji porasla je u avgustu na 10,424 miliona barela dnevno sa julskog nivoa od 10,288 miliona barela, izveštava Rojters pozivajući na neimenovani izvor iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).

Isporuke sirove nafte iznosile su u avgustu 10,467 miliona barela dnevno u odnosu na 10,380 miliona barela u julu, naveo je izvor iz OPEK-a.

Kako objašnjava, podaci o količinama isporučenim na tržište (domaće i strano) mogu da odstupaju od pokazatelja o proizvodnji nafte što zavisi od promene stanja (ulaznih i izlaznih barela) na zalihama.

Milisav Pajević

Akcija „Ne prljaj, nemaš izgovor“ održana u Zrenjaninu

 

Foto: https://www.zrklik.com
Foto: https://www.zrklik.com

Predstavnici kompanije SBB, zajedno sa radnicima JKP „Čistoće i zelenila“ očistili su poslednjeg dana avgusta, Žitni trg u Zrenjaninu.

– Ove godine kompanija SBB je u okviru akcije „Ne prljaj, nemaš izgovor“ posle Pančeva, Kragujevca, Sombora, Šapca, Valjeva, Niša i Trstenika stigla je u Zrenjanin i pomogla da se očisti Žitni trg. U fokusu su nam gradovi gde se održavaju masovne manifestacije kao što su „Dani piva“. Zahvaljujem se ljudima iz Gradske uprave Zrenjanina i Javno komunalnog preduzeća „Čistoća i zelenilo“ na pomoći i razumevanju, izjavila je Dušanka Dragičević, agent prodaje SBB.

Uz zahvalnost kompaniji SBB, u ime građana Zrenjanina, pomoćnik gradonačelnika Duško Radišić apelovao je na građane da za sobom ostavljaju što manje otpadaka, posebno kada je reč o mestima kao što su i parkovi i jezeraBegejske petlje“.

Danijela Tančić, menadžer za odnose sa javnošću Javnog komunalnog preduzeća „Čistoća i zelenilo“ iz Zrenjanina, naglasila je da je malo tako socijalno odgovornih kompanija koje brinu o čistoći i uređenosti naših gradova, kao što je SBB, čemu je zrenjaninsko preduzeće dalo punu podršku.

Akciju „Ne prljaj. Nemaš izgovor“ podržalo je 30 javnih ličnosti. U 19 gradova Srbije postavljeno je 21 igralište. Podeljeno je 40.000 biorazgradivih torbi, a oko 17.500 dece videlo je predstavu „Ne prljaj. Nemaš izgovor“.

Milisav Pajević

Počinje kontrola komunalnog reda u somborskim selima

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Odeljenje inspekcije i komunalne policije Gradske uprave grada Sombora, će i tokom septembra vršiti kontrolu komunalnog reda u somborskim selima.

Kontrola komunalnog reda vršiće se prema sledećem rasporedu: 5. septembar – Riđica; 6. septembar – Stanišić; 11. septembar – Kljajićevo i Telečka; 12. septembar – Stapar i Doroslovo; 13. septembar – Čonoplja; 18. septembar – Bački Breg i Kolut; 19. septembar – Bezdan; 20. septembar – Bački Monoštor; 26. septembar – Svetozar Miletić i Aleksa Šantić i 27. septembar – Gakovo i Rastina.

Kontakt sa Odeljenjem inspekcije i komunalne policije građani mogu ostvariti i mimo redovnih poseta selima i to putem telefona broj: 025/468-241, putem elektronske pošte na e-mail: komunalnapolicija@sombor.rs, pisanim putem redovnom poštom na adresu: Odeljenje inspekcije i komunalne policije, Trg cara Uroša 1, 25000 Sombor, kao i posredstvom mesne zajednice.

Milisav Pajević

Povučen sa tržišta voćni jogurt sa ukusom jagode uvezen iz Rumunije

Foto: Voćni jogurt
Foto: Voćni jogurt

Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je od strane Evropske komisije, kroz Sistem brzog obaveštavanja za hranu i hranu za životinje – RASFF, 28. avgusta dobila je obaveštenje br. 2018.2300, kao “alert – hitnost” o nalazu fragmenata plastike u voćnom jogurtu sa ukusom jagode “ACTIVIA DANONE strawberry“, uvezenom iz Rumunije.

Na osnovu žalbi potrošača u Finskoj koja je isti brend uvezla iz Poljske, poslato je upozorenje svim zemljama u koje je proizvod sa spornim lotom uvezen, uključujući i Srbiju.

Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je po dobijanju obaveštenja izvršila službenu kontrolu uvoznog skladišta i prateće dokumentacije, gde je utvrđeno da je u Srbiju uvezena količina od 81 kilogram, u pakovanjima od 4×125 grama.

Iako do sada nije utvrđeno da su u voćnom jogurtu koji se nalazi na našem tržištu nađeni fragmenti plastike, vodeći se principom predostrožnosti, naloženo je subjektu u poslovanju hranom da izvrši opoziv/povlačenje sa tržišta sve preostale količine potencijalno spornog proizvoda.

O preduzetim merama i aktivnostima obaveštena je i Evropska komisija, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Milisav Pajević

Let u održivost: Emirati sade najveću vertikalnu baštu za potrebe keteringa u avionima

Foto-ilustracija: Pixabay

Emirati su jedna od najvećih svetskih avio-kompanija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem jula ove godine oni su se udružili sa Crop One Holdings, preduzećem iz Kalifornije koje se bavi održivom poljoprivredom. Rezultat njihove saradnje biće gotovo 35 miliona evra vredan projekat sadnje najveće vertikalne bašte na svetu za potrebe keteringa u letelicama avio-prevoznika.

Bašta će nići u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gde je smešteno i sedište Emirata.

Objekat veličine 12 hiljade kvadratnih metara proizvodiće 2700 kilograma svežeg neprskanog zelenila na dnevnom nivou, koliko i 900 hektara zemljišta pod biljkama. Ovo je u skladu i sa sloganom pod kojim posluje Crop One – Dobijati više, koristiti manje (Growing More, Using Less).

Prednosti vertikalne bašte u poređenju sa tradicionalnim uzgojem biljaka su mnogobrojne.

Prvenstveno, uspravna sadnja ostavlja “plići” ugljenični otisak na životnu sredinu u odnosu na njive. Predviđa se da će konstrukciji za navodnjavanje trebati 99 odsto manje vode.

Lokacija vertikalne bašte omogućiće brzu isporuku svežeg voća i povrća u roku od nekoliko sati nakon branja u kuhinje Emirata. Time će namirnice zadržati svoju hranljivost, a smanjenjem rute od njive do tanjira i ispuštanje štetnih gasova iz vozila kojim se hrana prevozi biće smanjeno.

Jelena Kozbašić

Apel građanima da prijavljuju bacanje smeća u prirodu

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije apelovalo je na građane da prijavljuju bacanje smeća u prirodu, ističući da jedino zajedničkim snagama može da se zaštiti životna sredina za buduće generacije.

Ministarstvo zaštite životne sredine zahvaljuje građanima i medijima koji su prepoznali i osudili postupak zagađivanja životne sredine, postavljajući i reagujući na snimak na društvenim mrežama, meštanke koja baca smeće u reku Rasinu, naselje Dupci, kod Brusa.

Burna reakcija javnosti pokazuje posvećenost građana zaštiti prirode i podizanju ekološke svesti.

Ministarstvo zaštite životne sredine zahvaljuje i komunalnoj inspekciji koja je u saradnji sa inspekcijom zaštite životne sredine identifikovala osobu koja je ovakvim činom pokazala nemar i nebrigu prema prirodi i okruženju.

Otkrivanjem identiteta komunalna inspekcija je podnela zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

Snimak Milana Miljkovića postavljen na Infobrifu na kome se vidi nesavesna građanka kako baca otpad pogledajte ovde.

Milisav Pajević

„Zelena lista Srbije“ upoznata sa ekološkim aktivnostima Kruševca

 

Foto: Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije
Foto: Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije

Predstavnici i predstavnice organizacija članica Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije“ prošlog vikenda okupili su se u Kruševcu, kao gosti Ekološkog pokreta „Bela breza“.

Na prijemu koji je za njih priredila pomoćnica gradonačelnice za zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost Olivera Drenovac, ekolozi iz cele Srbije upoznali su se sa aktivnostima koje grad Kruševac preduzima u oblasti zaštite životne sredine, upravljanja čvrstim i tečnim komunalnim otpadom i aktivnostima na zaštiti jezera Ćelije od zagađenja.

Članovi i članice „Zelene liste Srbije“ obišli su sektore reciklaže i čistoće Javnog komunalnog preduzeća Kruševac, kao i deponiju u Srnju. Uz vođstvo tehnologa Miroslava Milosavljevića i Dragane Grandić Aleksić, gosti su se informisali o radu JKP Vodovod i posetili gradilišta postrojenja za preradu otpadnih voda i Fabrike vode u Majdevu.

Zajedno sa domaćinima, predstavnici i predstavnice članica „Zelene liste Srbije“ učestvovali su u ekološkoj akciji “Eko dan na Moravi” na splavu u Jasici.

Stručnjaci i stručnjakinje “Bele breze” su uz pomoć mobilne laboratorije analizirali vodu Zapadne Morave.

Rezultati analize pokazali su da je voda u ovom telu reke relativno bistra, da nema organskih primesa niti teških metala; pH vrednost je 7,5,  ali je pojačano prisustvo amonijaka koji je toksičan za riblji svet.

Susret organizacija – članica „Zelene liste Srbije“ realizovan je u okviru projekta CSOnnect koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC), a finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

U Kragujevcu koncentracija polena ambrozije u vazduhu izuzetno visoka

 

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Osim u Kragujevcu, nedeljama unazad koncentracija polena ambrozije u vazduhu izuzetno je visoka i na području beogradskih opština Zvezdara i Novi Beograd, ali i u Vršcu, Bečeju, Loznici i drugim gradovima.

Tendencija je, kako stoji na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine da će tako biti do kraja septembra, a možda i duže.

Iako grad Kragujevac, u cilju sprečavanja širenja korovske biljke čiji je polen jedan od najčešćih uzročnika alergije kod ljudi, u saradnji sa JKP Zelenilom svake godine organizuje akcije čišćenja ovog rastinja sa javnih površina, to nije dovoljno da se ambrozija suzbije.

Najveći problem predstavljaju neuređene zelene površine, naročito na rubnim delovima Kragujevca, tako da iz Gradske uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu apeluju na sugrađane da to prijave mesnoj zajednici koja će informaciju proslediti Gradskoj upravi za komunalne i inspekcijske poslove.

Problem predstavljaju površine u privatnom vlasništvu, gde nadležne službe ne mogu mogu da postupaju.

U takvim situacijama komunalni inspektorat donesi rešenje o košenju i tako primora vlasnika da uredi svoju zelenu površinu.

S obzirom na to da ambrozija spada u opasne alergene koji izazivaju tegobe kod oko deset odsto ljudske populacije, kao i da je polen te biljke uzročnik 75 posto svih polenskih alergija, jedino rešenje je da se korov uništava, odnosno čupa iz korena. U suprotnom ambrozija ponovo raste i šalje visoku količinu polena u vazduh.

Gradska uprava za zdravstvenu i socijalnu zaštitu apeluje na sugrađane da svi zajedno radimo na njenom suzbijanju. Nijedna država u svetu nije uspela bez participacije građana da se izbori sa tim korovom. Zbog toga smo već započeli pripremu programa za organizovano i sistemsko uništavanje ambrozije u 2019. godini, od marta do oktobra kada je u punom cvetu. U cilju podizanja svesti naših sugrađana o tome koliko poteškoća izaziva alergija na ambroziju, rekao je Nikola Ribarić načelnik Gradske uprave za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Biće odštampano 32 000 flajera sa slikom ambrozije i informacijama koliko je opasna po naše zdravlje.

Milisav Pajević

Završni radovi na renoviranju i energetskoj adaptaciji OŠ „Vuk Karadžić“ u Kniću

 

Foto: Opština Knić
Foto: Opština Knić

Savetnik direktora u Kancelariji za upravljanje javnim ulaganjima Đorđe Vuković obišao je u prisustvu predsednika opštine Knić Miroslava Nikolića i čelnih ljudi opštine Knić, završne radove na renoviranju glavne zgrade Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Kniću.

Da podsetimo, radovi na renoviranju Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Kniću počeli su krajem juna.

Radovi se izvode na unutrašnjem uređenju glavne školske zgrade, kompletnoj energetskoj adaptaciji pomoćnog objekta kao i rekonstrukciji mini pič terena.

Posao je vredan blizu 30 miliona dinara a izvodi ga GP „Sloga Construction“.

Sredstva za realizaciju projekta energetske adaptacije Osnovne škole “Vuk Karadžić” opština Knić je obezbedila preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije.

Milisav Pajević

Da li možemo ponovo da zamrznemo Antarktik?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Planeta se zagreva, polarne kape se tope i zbog toga nivo mora raste. Ovo je lančana reakcija i mnogi se pitaju da li možemo nešto da uradimo?

Šta kada bismo mogli ponovo da zaledimo Antarktik? Na primer, postavljanjem 10 miliona pumpi za vodu koje bi poplavile površinu ledenih pokrivača morskom vodom, koja bi se ponovo zaledila u zimu. Ovaj scenario dodao bi dodatan metar leda što bi drastično usporilo njegovo topljenje.

Ovo zvuči kao naučna fantastika, zar ne? Ali, jedan fizičar sa Univerziteta u Arizoni tvrdi da je ovo izvodljivo. „Deblji led bi značio led koji duže traje,“ rekao je Stiven Deš. „Naša trenutna strategija sastoji se od toga da govorimo ljudima da prestanu da sagorevaju fosilna goriva, to je dobra ideja, ali kako bismo spasili ledeni pokrivač potrebno je uraditi još mnogo toga.“

Ovaj istraživač je svoju nesvakidašnju ideju objavio u magazinu „Earth’s future“. Ideja je da se 10 posto ukpne površine Arktičkog okeana, što je oko 107 km, prekrije pumpama za šta je potrebno oko 10 miliona pumpi. One bi morale da imaju turbinu prečnika od 6 metara a težile bi oko 4000 kg. To znači da bi bilo potrebno oko 10 000 kg čelika po pumpi ili 100 miliona tona čelika na godišnjem nivou za ceo projekat. To je više nego čelika nego što Amerika proizvede za godinu dana.

Vrlo je verovatno da će led sa Arktika nestati do 2030. godine. Ovaj gubitak pokrenuo bi niz posledica. Led odbija sunčeve zrake i šalje ih natrag u kosmos, bez njega okean bi upijao tu toplotu i dalje pospešivao globalno zagrevanje. „Male su šanse da smanjimo emisije ugljen dioksida i temperaturu kako bismo sprečili topljenje leda“, rekao je Deš. To znači da je veštačko očuvanje leda imperativ.

Druga rešenja za očuvanje Arktika podrazumevaju prekrivanje ledenih pokrivača vodenim česticama kako bi se pospešila njihova refleksija. Takođe postoji ideja u naučnim krugovima o stvaranju veštačkih oblaka iznad ovog regiona, koji bi služili kao filter za toplotu.

Ono što je jasno jeste da je potrebno spasiti ledene pokrivače zemlje. Nauka nam u tome može pomoći a će cena biti ogromna, ali ako ne preduzmemo ništa, cenu nećemo moći da platimo.

Milan Zlatanović

Izvor: sustainability-times