Home Blog Page 1003

IPARD program u Crnoj Gori omogućio spoj darova prirode, preduzetničke energije i državne podrške

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore mr Milutin Simović, nakon posete Bijelom Polju, posetio je Rožaje, gde je obišao preduzeće “INTERFOOD 35” koje je u ovoj godini uspešno realizovalo investiciju podržanu kroz IPARD program.

Preduzeće “Interfood 35” d.o.o Rožaje osnovano je pre 11 godina i bavi se otkupom, preradom i izvozom šumskih plodova, sa područja Crne Gore, uglavnom severa.

Kompanija je tokom prethodnih godina, uz podršku kroz programe i projekte sa nivoa države, među kojima i poslednji IPARD, povećala i modernizovala proizvodnju, značajno povećala izvoz pečurki, borovnica, malina, jagoda i drugih plodova, a broj radnika dostigao je više od 130, stalno i sezonski zapošljenih.

Potpredsednik Vlade Milutin Simović ocenio je da ovo preduzeće predstavlja spoj darova prirode, preduzetničke energije i Vladine podrške.

– Slika govori mnogo više od reči. Pogoni su puni proizvoda, i sirovine i gotovih prozvoda, a ono što je najvažnije videli smo pune pogone zaposlenih. U najkraćem, Interfoood je idealan spoj darova prirode, ne samo Rožaja, nego i celog severa, zatim preduzetničke energije mendžmenta i vlasnika preduzeća i Vladine kontinuirane podrške.

U sinergiji ova tri bitna elementa možemo da konstatujemo da imamo uspešan privredni subjekt.

To je subjekt koji će u ovoj godini da izveze proizvode u vrednosti od tri miliona evra i to na zahtevno evropsko tržište, od Švajcarske, Španije, Italije, Francuske, Nemačke do Kipra i drugih zemalja, kazao je Simović.

Milisav Pajević

Skupština grada Beograda donosi odluku o postavljanju sistema javnih bicikala

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay.com

Na sednici Skupštine grada Beograda, u sredu, 14. novembra, između ostalog, na dnevnom biće i odluka o postavljanju sistema javnih bicikala kojom se otvara mogućnost za instaliranje stanica za iznajmljivanje bicikala i pravljenje mreže u gradu, po ugledu na druge evropske prestonice.

Tako će sugrađani moći na jednom mestu da „uzmu“ bicikl, uz pokazivanje lične karte i da se prvih pola sata voze besplatno, a zatim da ga ostave na nekoj drugoj stanici.

– Nastavićemo da razvijamo biciklistički saobraćaj u gradu. Kada smo počeli s tim projektom, imali smo 80 kilometara biciklističkih staza, koje nisu bile u sjajnom stanju. Uspeli smo veliki deo staza da saniramo i obnovimo, da izgradimo još 20 kilometara, a u planu je izgradnja još 100 kilometara staza u naredne tri godine, rekao je Nikola Nikodijević, predsednik Skupštine grada Beograda.

Prema njegovim rečima, bicikl koristi oko jedan odsto stanovništva, a želja nadležnih je da ga u narednih nekoliko godina koristi pet odsto.

Milisav Pajević

Stižu nam održivi klima uređaji iz budućnosti!

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kako temperature budu nastavljale da rastu, upotreba klima uređaja širom sveta će se povećavati. No, klima uređaji doprinose klimatskim promenama jer zahtevaju veliku količinu električne energije koja se uglavnom dobija iz sagorevanja fosilnih goriva a takođe hlade pomoću hidrofluorokarbonata (HFC), hemijskih jedinjenja koji su jedan od gasova staklene bašte.

I tako paradoksalno, što temperature budu veće ljudi će više koristiti klima uređaje da se rashlade a to će dovesti do daljeg povećavanja temperature i upotrebe klima uređaja. Ali, šta ako bismo mogli da koristimo hladnoću iz svemira kako bismo rashladili prostor? Ovo zvuči kao koncept iz naučnofantastičnog filma, ali upravo je to princip na kome trenutno rade naučnici sa Stanford univerziteta u Americi.

Većina toplote koju objekti emituju u formi ultracrvenog svetla se zbog čestica u vazduhu zadržava u atmosferi, ali, da nema prepreka sva toplota bi otišla u svemir. To je proces koji omogućava površinama koje emituju veliku količinu infracrvene radijacije da postanu hladnije od njihovog okruženja.

Novi princip „radijativnog hlađenja“ koristi upravo ovaj proces. Naučnici su osmislili aparat koji ne emituje gasove staklene bašte već velike količine infracrvenog zračenja. Ono što je bitno napomenuti jeste da bi ova tehnologija mogla da se kombinuje sa solarnim panelima u jedinstvenom aparatu koji proizvodi energiju i hladi prostor.

„Poznato je da je Sunce savršeni prirodni izvor toplote za Zemlju,“ rekao je Žen Čen, kineski naučnik koji je i autor ovog koncepta. „Ali, manje je poznato da priroda ima i savršeni hladnjak, svemir!“

Čen i njegove kolege osmislili su napravu koja kombinuje tehnologiju solarne apsorpcije i radijativnog hlađenja. Ona se instalira na krov kuće i pomoću energije Sunca je napaja električnom energijom a istovremeno hladi njenu unutrašnjost tako što ispušta infracrvenu radijaciju koja prolazi kroz uređaj koji je transparentan.

Ono što je sledeći korak jeste da se uređaj prilagodi za komercijalnu upotrebu. Trenutni problem jeste da su delovi ovog uređaja, poput prozora koji propušta infracrvene zrake napravljeni od veoma skupih materijala što čini i sam sistem veoma skupim. No, ako se nađu alternative ova tehnologija doneće revoluciju u naše domove i potpuno promeniti način na koji prikupljamo energiju i hladimo svoj životni prostor.

Ako želite da saznate više o ovom principu pogledajte TED tok poznatog astrofizičara na ovu temu klikom na ovaj link.

Milan Zlatanović

Kragujevcu 11,3 miliona dinara za energetsku sanaciju OŠ “Prota Stevan Popović“ u Čumiću

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Grad Kragujevac je iz Budžetskog fonda za energetsku efikasnost Ministarstva rudarstva i energetike, na osnovu Javnog poziva, kao jedna od 14 lokalnih samouprava, dobio 11,3 miliona dinara za potpunu energetsku sanaciju Osnovne škole “Prota Stevan Popović“ u Čumiću.

Pored zamene stolarije, postavljanja izolacije i unutrašnje LED rasvete, biće zamenjen i način grejanja odnosno prelazak sa električne energije na biomasu.

Ugovor o dodeli sredstva potpisali su prošlog četvrtka Aleksandar Antić ministar rudarstva i energetike i Ivica Momčilović zamenik gradonačelnika Kragujevca.

Dobijena sredstva iz Budžetskog fonda za energetsku efikasnost upotrebićemo za energetsku sanaciju najstarije škole u Šumadiji, osnovane 1792. godine, rekao je Ivica Momčilović, zamenik gradonačelnika Kragujevca zahvaljujući se Vladi Republike Srbije i resornom ministarstvu što su prepoznali značaj tog projekta.

Osim što je najstarija, škola koju pohađa 119 učenika, nalazi se na seoskom području što je za nas veoma važno jer želimo da obezbedimo jednake uslove školovanja za svu decu.

Momčilović je podsetio da je ovo drugi projekat sa kojim je Kragujevac aplicirao i dobio sredstva. Prethodno je odobreno 15 miliona dinara za unapređenje energetske efikasnosti Osnovne škole “Stanislav Sremčević“ sa preko 1000 učenika.

Rezultat zamene stolarije, unapređenja sistema za grejanje i unutrašnjeg osvetljenja, je ušteda u potrošnji električne energije od 50 posto dok su troškovi toplotne energije manji za 25 procenata.

Milisav Pajević

Izložba radova na temu – Urbanističko i arhitektonsko rešenje za turistički kompleks „Gornje Podunavlje“

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Prva škola arhitekture u Somboru je završena, a rezultate ove svojevrsne radionice građani će moći da vide na izložbi koju je u Kulturnom centru „Laza Kostić“ Domu omladine, otvorio Milan Stojkov, glavni urbanista grada Sombora.

– U Domu omladine izloženi su radovi studenata pet arhitektonskih fakulteta koji su radili pod vođstvom profesora i asistenata fakulteta iz Podgorice , Skoplja, Banja Luke, Beograda i Novog Sada.

Ovu sada možemo reći međunarodnu radionicu i izložbu priredili su Departman za arhitekturu i urbanizam Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i Odeljenje za urbanizam grada Sombora, pod pokroviteljstvom gradonačelnice grada Sombora Dušanke Golubović od koje imamo podstrek da se ovakva škola organizuje i naredne godine, nadamo se oko prvog oktobra, da se prošire timovi a prema nekim naznakama imamo već neki dogovor sa ambasadorom Finske da učestvuju i studenti iz Helsinkija“, rekao je Milan Stojkov, glavni urbanista grada Sombora i dodao da je siguran da će i mnogi drugi želeti da se pridruže ovoj svojevrsnoj školi arhitekture.

Tema ovogodišnje radionice bila je – Urbanističko i arhitektonsko rešenje za turistički kompleks „Gornje Podunavlje“ , koje bi trebalo da bude na prostoru iza spomenika Batinske bitke, sve do Mosta slobode i obuhvataće naselje sojenica uz Dunav, hotel (spa centar), pristan za brodove i ostale sadržaje za prihvat većeg broja turista sa vode i kopna.

Studenti su prisutnim gostima izneli svoje vizije i objasnili predloge koje su nacrtali, a ideje su različite, interesantne i što je najvažnije svaka od njih pokazuje da ovo područje ima turističke vrednosti i kao što je neko napomenuo ovaj izvanredan geosaobraćajni položaj na reci Dunav, položaj Sombora i Apatina u obuhvatu područja u graničnom pojasu i povoljne prirodne i hidrološke karakteristike, su odlična polazna osnova za razvoj ovog područja.

Milisav Pajević

Uskoro počinje nova sezona pošumljavanja u JP „Vojvodinašume“

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Nakon završetka vegetacionog perioda, i kada opadne lišće sa sadnica listopadnih vrsta drveća, započeće nova sezona pošumljavanja u JP „Vojvodinašume“.

Ove godine je potreban sadni materijal proizveden u 13 od ukupno 15 rasadnika ovog preduzeća.

Planirano je da se ukoliko uslovi na terenu dozvole, obnova šuma izvrši na površini od oko 1.450 hektara, a nove šume će biti zasađene na oko 95 hektara.

Za ovaj posao je obezbeđeno ukupno oko 849.390 kvalitetnih jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica.

Kao i do sada, najviše će biti posađeno sadnica topole (498.680), vrbe (123.430), poljskog jasena (123.000), hrasta lužnjaka (55.000), crnog bora (24.520), bagrema (20.000) i crnog oraha (4.760).

Zbog izostanka uroda semena hrasta lužnjaka, u novoj sezoni neće biti pošumljavanja setvom semena ove plemenite vrste tvrdih lišćara.

Pored pripremljene površine i kvalitetnog repro materijala, potrebno je obezbediti i radnu snagu od koje u velikoj meri na kraju zavisi da li će uspeh pošumljavanja biti dobar, ili će naredne sezone uslediti popunjavanje, pa i ponovno pošumljavanje na lokalitetima gde je opstalo manje od 50 sadnica.

Milisav Pajević

Donet ažuriran Akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH

Foto: Vlada Federacije BiH
Foto: Vlada Federacije BiH

Vlada Federacije BiH je na poslednjoj sednici, održanoj u Mostaru donela ažuriran Akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH (APOEF).

Učešće obnovljivih izvora energije 2020. godine u sektoru električne energije iznosiće 44 posto, u sektoru energije za grejanje i hlađenje 49 posto i u saobraćaju deset posto.

APOEF-om su propisani indikativni ciljevi za udeo energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine u ukupnoj finalnoj potrošnji u sektorima grejanja i hlađenja, električne energije i transporta.

Trenutno u Federaciji BiH postoji veoma iskazan interes za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije koja kao primarno gorivo koriste obnovljive izvore energije, saopšteno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije BiH.

Milisav Pajević

Da li zadruge otvaraju vrata za veća ulaganja u OIE?

Foto: EP

Nova direktiva EU iz juna ove godine podigla je nivo obaveznog učešća OIE u bruto finalnoj potrošnji na 32 odsto koji bi evropske države morale dosegnuti do 2030. godine. Prema trendu razvoja energetskih zajednica/zadruga koje su godinama aktivne u Evropi, očekuje se da će iz elektrana koje su u vlasništvu lokalnih energetskih zadruga širom Evrope stizati više od 50 GW iz vetroelektrana i više od 50 GW iz solarnih elektrana. Od ukupno instalisanih kapaciteta evropske zadruge bi obezbedile udeo od 17 odsto, kad je reč o vetru, odnosno 21 odsto, kad se radi o sunčevoj energiji.

Pojam zadruge najčešće se vezuje za zemljoradnju ili stočarstvo, a kod nas oživljava dodatno i sećanja na prošla vremena i socijalističko udruživanje te nas može navesti na pogrešan zaključak i sasvim nas odvratiti od ideje da otkrijemo šta nam zadružni projekat može doneti.

Da bismo saznali šta su zapravo energetske zadruge/zajednice, uzeli smo učešće na dvodnevnom okruglom stolu „Energija u zajednici“ koji su organizovali Fridrih Ebert Štifung fondacija i Beogradska otvorena škola. Najbolji način usvajanja novih saznanja jeste pažljivo slušanje o iskustvima onih koji su energetske zadruge već osnovali. O energetskim zajednicama koje rade za dobrobit građana iz lokalnih sredina u kojima se zajednice i nalaze, govorili su predstavnici zadruga iz regiona kao što su Zelena energetska zadruga iz Zagreba, Zadruga za etičko finansiranje, Zadruga “Otok Krk” – Eko Kvarner i drugi.

Foto: EP

 U Hrvatskoj postoji 9 energetskih zajednica koje imaju oko 100 članova. Pod njihovim okriljem građani su dobili mogućnost da budu donosioci odluka u kom energetskom pravcu će se razvijati lokalna zajednica, a takođe i da postanu investitori koji dobijaju povrat svojih ulaganja od ušteda koje se naprave zahvaljujući manjem utrošku električne energije iz elektrodistributivnog sistema. Ukratko rečeno, energetska zajednica je oblik grupnog ulaganja u OIE.

Osnovna škola „Ostrog“ u Kaštel Luštiću predstavlja prvu energetsku nezavisnu školu ne samo u Hrvatskoj, već i u svetu, koja je obezbedila sredstva za solarnu elektranu jednim delom zahvaljujući  novcu koji su građani uložili kroz sistem energetske zadruge. Osim što škola proizvodi struju za svoje potrebe, ona danas i zarađuje, jer višak energije predaje u mrežu. Ovo je primer šta može jedna zadruga da učini na energetskom planu kad je reč o pojedinačnim objektima.

Foto: Unsplash (Jason Blackeye)

Šta se može postići na nivou lokalne zajednice, saznali smo od predstavnice energetske zajednice „Otok Krk“, najpoznatije lokalne zadruge  koja postoji od 2012. godine. Ova zadruga okuplja udruženja, komunalna preduzeća, državne organe, jedinice lokalne samouprave i pojedince. Šest opština ovog najvećeg hrvatskog ostrva dogovorili su da imaju jedno glavno komunalno preduzeće koje će brinuti o otpadu, njegovoj selekciji, čistoći, a sve uz primenu solarne energije i električnih vozila. Svi članovi zadruge imaju jednake udele i po jedan glas u odlučivanju, a glavni cilj im je da postanu energetski nezavisno ostrvo. Između ostalog, ujedinjena lokalna zajednica uspela je da smanji troškove, drastično umanji gubitak vode i smanji emisiju CO2.  I to nije sve. Oni ne samo da su na dobrom putu, nego su prema rezultatima koje su ostvarili možda i dvadesetak godina ispred dometa sopstvene domovine u oblasti obnovljivih izvora energije, reciklaže i elektromobilnosti.

Da li je vreme da udahnemo novi život zadrugama i u našoj zemlji, ali ovog puta u sektoru energetike, pokazaće vreme pred nama kao i volja naših građana da primene iskustva energetskih zajednica iz regiona.

Tamara Zjačić

Ako ne zaustavimo gubitak biodiverziteta, izumrećemo i mi

Foto-ilustracija: Unsplash

Biodiverzitet predstavlja raznolikost živog sveta na našoj planeti, od pojedinačnih vrsta do čitavih ekosistema. Upražnjavanjem aktivnosti kao što su krčenje šuma, lov i poljoprivreda i zagađivanjem – mi ljudi razaramo naše okruženje, te na taj način u pitanje dovodimo i sopstveni opstanak.

Poslednji značajni ugovori na polju biodiverziteta iz 2002. i 2010. nisu uspeli da zaustave najgori gubitak biljnog i životinjskog od iščezuća dinosaurusa.

Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (eng. International Union for Conservation of Nature, IUCN) trenutno se više od 26 hiljada vrsta živog sveta nalazi u opasnosti od nestanka. Spisak IUCN je ulio dodatan strah da je u toku šesto masovno izumiranje.

Ukoliko međunarodna zajednica u narednih dve godine ne usmeri svoje napore ka ozbiljnijoj zaštiti prirode, Kristijana Paska Palmer, izvršna sekretarka Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, plaši se da ćemo svedočiti i iščeznuću naše vrste.

Foto: CBD (screenshot)

Palmerova je pozvala građane svih zemalja sveta da izvrše pritisak na svoje vlade kako bi one do 2020. godine postavile ambicioznije ciljeve za odbranu insekata, ptica, biljaka i sisara koji igraju ključnu ulogu u proizvodnji hrane, obezbeđivanju čiste vode čovečanstvu i odstranjivanju štetnog ugljenika iz atmosfere.

“Gubitak biodiverziteta je tihi ubica”, rekla je Kristijana Paska Palmer za Gardijan. “Razlikuje se od klimatskih promena, čiji uticaj ljudi osećaju u svakodnevnom životu. Kada je reč o smanjenju biološke raznovrsnosti, uticaj nije toliko jasan, ali u trenucima kada shvatite da se ono odigrava, postoji mogućnost da je već prekasno.”

Konzervacionisti očajnički priželjkuju ugovor o biodiverzitetu koji će da ima istu težinu kao Pariski sporazum o klimatskim promenama. Iako naučnici tvrde da iščeznuće vrsta predstavlja jednaku pretnju po čovečanstvo, ovaj problem do sada nije probudio potrebnu pažnju u političkim krugovima.

Foto-ilustracija: Unsplash

Prema mišljenju sekretarke Konvencije, ipak postoje tračci nade. Nekoliko afričkih i azijskih vrsta se obnovilo, pošumljenost Azije skočila je za 2,5 odsto i uvećana je zaštićena morska teritorija. To, međutim, nije dovoljno.

Slika je u celini zabrinjavajuća. Očekuje se da će se gubitak biodiverziteta zbog uništavanja prirodnih staništa jedinki, hemijskog zagađenja i invazivnih vrsta u sledećih trideset godina dodatno ubrzati kao posledica klimatskih promena i rasta stanovništva. Stručnjaci pretpostavljaju da će se do 2050. godine broj ptica i sisara u Africi da bude prepolovljen i da će ribarstvo u Aziji da doživi potpuni slom. Smanjenje kapaciteta flore i faune znači i manju sposobnost planete da apsorbuje ugljenik.

“Trebalo bi da budemo svesni opasnosti, a ne paralisani izostankom akcije. I dalje imamo konce u svojim rukama, ali se prostor za delovanje sužava. Kako bismo odbranili prirodu, potreban nam je viši nivo građanske i političke volje”, zaključila je Palmerova.

Jelena Kozbašić

Očišćeno žariste zagadjeno dioksinom iz Vijetnamskog rata

Foto-ilustracija: Unsplash

Vijetnam i Sjedinjene Države završili su čišćenje površina kontaminiranih dioksinom na aerodromu u Danangu koja je zagadjena za vreme Vijetnamskog rata.

Foto-ilustracija: Unsplash

Aerodrom u Danangu bio je jedno od žarišta zagadjenja dioksinom gde su američke snage skladištile herbicid poznat “ejdžent orindž” koji su koristile da ubiju šume u kojima su se skrivali borci komunističke vojske tokom Vijetnamskog rata.

Vijetnamu je danas svečano predato 30 hektara zemljišta očišćenog od toksičnih materija.

Zamenik vijetnamskog ministra odbrane Ngujen Či Vin pohvalio je napore vlade SAD za prevazilaženje posledica rata, dok je američki ambasador u Vijetnamu izjavio da je današnja svečanost bitan korak za budućnost odnosa dve zemlje.

Dve zemlje rade na čišćenju još jednog žarišta zagadjenja dioksinom u vazduhoplovnoj bazi Bien Hoa.

Pre četiri godine SAD su obećale da će očistiti delove te baze, te će američka agencija za medjunarodni razvoj USAID uskoro početi zamenu tla u toj bazi što bi trebalo da traje nekoliko godina i košta 390 miliona dolara.

Izvor: Zelena Srbija

Rezervat prirode Solila novi član Parkova Dinarida

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Prijemom novih članova, Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja, od 9. novembra broji ukupno 92 zaštićena područja iz osam zemalja regiona – od Slovenije do Bugarske.

Rezervat prirode Solila, u Tivatskom zalivu, novi je član Mreže Parkova Dinarida, pored Parka prirode Orjen, Parka Tivoli, Rožnik, Šiško brdo iz Slovenije i Javne ustanove Zeleni prsten iz Hrvatske.

Četvrta Međunarodna konferencija Parkova Dinarida završena je posetom njenih učesnika JP Morsko Dobro iz Budve, odnosno zaštićenom rezervatu prirode Solila u Krtolima kod Tivta.

Konferencija koja je održana u Budvi je okupila preko 150 učesnika iz osam zemalja regiona koji su u okviru tri radna dana kroz diskusije, prezentacije i radionice sa vodećim stručnjacima iz regiona razmijenili iskustva i obradili temu jačanja saradnje zaštićenih područja i lokalnih zajednica, a što predstavlja jedan od temelja dobrog upravljanja prirodnim resursima.

Deo učesnika konferencije posetio je Solila i na licu jjesta se uverio u poboljašnje infrastrukturnih uslova u tom parku prirode, u koji kontinuirano ulažu JP Morsko Dobro i Opština Tivat, u saradnji sa MZ Krtoli i tivatskim NVO sektorom.

Solila su područje nekadašnjih slanih močvara i srednjevekovnih bazena za proizvodnju soli u južnom dijelu Tivatskog zaliva, a koji su pod zakonskom zaštitom zbog svojih velikih prirodnih, ekoloških i kulturno-istorijskih vrednosti. Solila su i međunarodno su prepoznata kao jedno od važnih područja za ptice i njihovu migraciju.

Od ukupno registrovanih 342 vrste ptica u Crnoj Gori, 114 vrsta je registrovano na samim Solilima, a od toga čak 109 primećenih vrsta uživa neki vid zaštite.

Ovo područje od oko 150 hektara je kao drevna solana sa brojnim arheološkim nalazima, veoma vrijedno i u kulturno-istrojskom smislu, a stanište je i brojnih vrednih vrsta biljaka, vodozemaca, riba i rakova.

Milisav Pajević

AOR postao punopravni član Evropskog biro-a za životnu sredinu – EEB

Na Generalnoj skupštini Evropskog biro za životnu sredinu EEB (European Environmental Bureau), koja je održana 6. novembra ove godine u Briselu, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su primljeni za punopravnog člana.

Članstvo predstavllja priznanje svima koji su doprineli svojim angažovanjem prepoznatljivosti Ambasadora održivog razvoja i životne sredine kao strukovnog udruženja; istovremeno, otvaraju se nove mogućnosti i izazovi za dalji rad.

Milisav Pajević

Nikola izašao na crtu Tesli: Gigantski kamion koji pokreće vodonik!

Foto: Nikola motor

Na polju elektromobilnosti suparnik Tesli nije Edison, već Nikola. Iako su obe kompanije ime dobile po srpskom naučniku Nikoli Tesli, na tržištu električnih vozila one su jedna drugoj konkurenti.

Foto: Nikola motor

Nikola je proizvođač električnih kamiona iz Solt Lejk Sitija (Sjedinjene Američke Države).

Nikolin novi proizvod Tre ima hidrogenski pogon koji omogućava nultu emisiju štetnih gasova, brže punjenje, prelazak većih razdaljina i manju težinu teretnjaka. Vozilo ima od 500 do 1000 konjskih snaga i, zavisno od podešavanja, može da pređe od 500 do 1200 kilometara.

Nikola Tre može da se pohvali i dvostruko većim ubrzanjem od klasičnih dizelaša, ali i velikom energetskom uštedom.

Foto: Nikola motor

Veličinu i dužinu novog modela kompanija je prilagodila evropskom tržištu, a testiranje teretnjaka najavljeno je za 2020. godinu na norveškim putevima.

Iako su za imenovanje svojih prethodnih kamiona iskoristili brojeve jedan i dva na engleskom (One i Two), preduzeće je odlučilo da svog Evropejca nazove Tre. Brojčani niz je nastavljen trojkom, ali na norveškom.

Nikola je trenutno u potrazi za pogodnom lokacijom za svoj proizvodni pogon na evropskom tlu.

Foto: Nikola motor

Početak proizvodnje sva tri modela najavljen je u periodu od 2022. do 2023, a rezervacije kamiona već su moguće na njihovom sajtu: https://nikolamotor.com. Kompanija je saopštila da za One i Two do sada ima 8000 zainteresovanih klijenata.

Do 2028, Nikola planira da ima mrežu od preko 700 hidrogenskih stanica za punjenje širom Amerike i Kanade. Svaka od njih na dnevnom nivou može da proizvede od 2 do 8 hiljada kilograma vodonika.

Jelena Kozbašić

Čišćenje i izmuljenje magistralnog kanala Banatska Palanka – Novi Bečej

Foto: JP Vode Vojvodine
Foto: JVP Vode Vojvodine

U toku je čišćenje i izmuljenje magistralnog kanala Banatska Palanka – Novi Bečej, koje sufinansiraju JVP „Vode Vojvodine” i opština Novi Bečej, sa skoro 16 miliona dinara.

Ovaj kanal dugačak je oko 150 kilometara i najvažniji je kanal za vodosnabdevanje celog Banata.

U planu je izmuljenje ukupno oko 46 hiljada kubika mulja na deonici kanala koja je dužine od 1.5 kilometar, kojim će se rešiti problem Novog Bečeja sa podzmenim vodama, atmosferskom i fekalnom kanalizacijom, omogućiti bolja protočnost, kao i snabdevanje vodom svih korisnika sistema za navodnavanje, ribnjaka i svih ostalih potrošača.

Trenutno se čisti leva obala, pojas od ustave Novi Bečej prema crpnoj stanici, a planirano je da se sledeće godine radovi nastave kako bi se sredila i desna obala, a ovaj deo kanala koji je u samoj blizini Novog Bečeja prilagodio građanima.

Radovima se inspekciona staza spušta do vode, čime se građanima omogućuje da priđu kanalu, što ranije nije bilo moguće zbog pojasa trske i visoke obale.

Glavni cilj projekta je da se unapredi osnovna funkcija magistralnog kanala s obzirom da ovakvih radova nije bilo od kada ovaj kanal iskopan, pre 40 godina.

Radove izvodi Vodoprivredno preduzeće „Gornji Banat”, a planirano je da budu gotovi početkom 2019. godine.

Milisav Pajević

Ove destinacije su poslednje na listi želja turista

Foto-ilustracija: Unsplash

Ako volite gužvu onda se uputite u Bangladeš. Južna azijska nacija je najmanje posećena turistička destinacija u svetu, navodi se u istraživanju Svetske banke.

Sa više od 160 miliona stanovnika, a samo 125 hiljada turista u 2014. godini, na jednog posetioca dolazi 1.273 stanovnika.

Foto-ilustracija: Unsplash

Poređenja radi, Velika Britanija ima oko 66 miliona stanovnika, a prošle godine je ugostila 37,7 miliona turista.

Sa svojim sjajnim plažama i safarijima, Bangladeš je svakako označen kao potencijalna turistička destinacija. Ipak, zbog sigurnosnih strahova i političke situacije nije mnogo turista voljno da se upusti u ovu zemlju.

Na drugom mestu posle Bangladeša na listi 10 najmanje posećenih zemalja nalaze se Gvineja, Moldavija, Indija, Sijera Leone, Niger, Etiopija, Čad, Madagaskar i Mali.

I na ovoj listi nalazi se mnogo zemalja koje zapravo ni ne želite da posetite. Štaviše, Burkina Faso, Čad, Mali i Venecuela se ne preporučuju za turističke posete.

Izvor:B92

Počinje izrada Strategije za pse lutalice u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pixabay.com

Savet za zaštitu životinja Crne Gore nastavlja intenzivno sa aktivnostima na unapređenju uslova za adekvatnu zaštitu dobrobiti životinja, kako bi se i u ovoj oblasti postigli najviši standardi koji predstavljaju jedan od indikatora razvoja crnogorskog društva i odgovorilo savremenim potrebama naših građana.

Podsećamo da je Vlada Crne Gore prepoznajući potrebu angažovanijeg odnosa nadležnih institucija, kao i svih subjekata društva u rešavanju izazova u ovoj oblasti,

Savet osnovala u maju ove godine. U dosadašnjem periodu realizovano je niz konkretnih aktivnosti u cilju rešavanja, prevashodno, najaktuelnijih problema vezanih za nehuman odnos pojedinaca prema prema životinjama, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, problem velikog broja pasa lutalica i pojava napada pasa na ljude.

Na današnjoj petoj sjednici, koja je održana u prostorijama Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sumirani su rezultati do sada realizovanih aktivnosti i definisani koraci za naredni period, posebno u dijelu unaređenja stanja u oblasti kontrole populacije pasa lutalica i odgovornog vlasništva nad kućnim ljubimcima. Kao odgovor na te izazove, do sada su realizovane sledeće aktivnosti:

– Izabrana je najpovoljnija ponuda prema tenderu za nabavku softvera za nadogradnju postojeće elektronske baze za identifikaciju i registraciju životinja, sa bazom za pse, a koja će biti realizovana u narednih pola godine;

– Uprava za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, planom budžeta za 2019. godinu tražila je dodatna finansijska sredstva, kako bi se programom mera obavezne zdravstvene zaštite životinja obuhvatila nabavka mikročipova za pse, nabavka vakcina protiv besnila i platila vakcinacija pasa protiv besnila;

– U završnoj je fazi izrada brošure u kojoj su u skladu sa propisima sumirane odgovornosti i nadležnosti svih odgovornih u sistemu zaštite dobrobiti životinja sa ciljem da u skladu sa ovlašćenjima i preduzmu mere protiv neodgovornih držalaca kućnih ljubimaca i drugih životinja.

Na sednici, osim članova Savjeta, učestvovala je i g-đa Aleksandra Hammond-Seaman, ekspertkinja na projektu IPA 2014, zadužena za komponentu koja se odnosi na kontrolu populacije pasa lutalica.

Gospođa Seaman upoznala je članove Saveta sa okvirom za izradu Strategije za pse lutalice, koji podrazumeva identifikaciju i registraciju životinja, zdravstvenu zaštitu, demografsku procjenu, kao i utvrđivanje broja pasa i praćenje populacije, promociju i jačanje svijesti cele zajednice o odgovornom vlasništvu i postupanju sa psima lutalicama.

Strategija će biti okvirni dokument zasnovan na najboljoj praksi i standardima Međunarodne organizacije za zdravlje životinja. Nakon toga, potrebno je da svaka lokalna uprava razvije strategiju za svoje područje.

Takođe, ekspertkinja je upoznala članove Saveta sa dosadašnjim aktivnostima na projektu – izrade metodologije brojanja i procjenu brojnosti pasa lutalica kao jedan od osnovnih koraka za usješnu realizaciju Strategije, kao i sa planiranim treninzima.

Kako ovaj strateški dokument zahteva međuresorsku saradnju i interdisciplinarnost, definisano je da članovi radne grupe za izradu strategije moraju biti predstavnici državnih organa, lokalne uprave, civilnog sektora i veterinarskih organizacija.

Cilj je uspostaviti funkcionalan i održiv sistem za kontrolu pasa lutalica kao i vlasničkih pasa, sa aktivnostima koje će se sistematski sprovoditi od strane svih uključenih aktera.

Milisav Pajević