Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Prema poslednjim proračunima, očekuje se da će do 2025. godine u životnoj sredini biti čak 11 milijardi tona plastike, kao i da će najveći deo te količine ostati u prirodi kao zagađivač.
Pored toga, naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama procenili su da više od 1.000 tona čestica mikroplastike padne na nacionalne parkove i zaštićena područja, što je proporcijalno jednako kao da ih je prekrilo 300 miliona plastičnih flaša.
SAD, međutim, nije jedino područje u kojem postoji problem sa „plastičnom kišom“. Ovaj tip plastike zalazi u svaki kutak planete i tako postaje deo gotovo svakog ekosistema na planeti.
Transport mikroplastike potpomognut je kišom i vetrom te se zato ona može pronaći i u udaljenim delovima sveta, odnosno u oblastima koje ljudi ne naseljavaju.

Beleži se da je na globalnom nivou tokom 2017. u svetu proizvedeno čak 348 miliona tona plastike, a taj broj se svake godine povećava za 5 odsto. Veliki problem jeste i spontana fragmentacija plastike koja zato postaje deo slatkovodnih i morskih područja, kao i atmosferske oblasti.
Izazov za naučnike predstavlja otkrivanje različitosti tolerancije na plastiku kod biljnih i životinjskih vrsta, iako se svakako slažu da mikroplastika može da dovede do pada biodiverziteta.
U američkim nacionalnim parkovima primećeno je da veliki deo čestica mikroplastike čine tekstil iz odeće, kao i vlakna iz vozila, te se pretpostavlja da su i sami posetioci „krivi“ za nesvesno ostavljanje plastike koja se taloži na zemljištu.