Prema rezultatima istraživanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), oko 14 odsto sve hrane proizvedene na svetu propadne svake godine pre nego što dođe do prodavnica. Njena ukupna vrednost iznosi otprilike 400 milijardi dolara.
![](https://energetskiportal.rs/wp-content/uploads/2019/10/brian-kraus-vXW6oz0k6ZQ-unsplash-340x225.jpg)
Organizacija je u svom izveštaju ukazala u kojim delovima lanca snabdevanja nastaju najveći gubici i pozvala na efikasnije reševanje tog problema.
Uprkos tome što većina zemalja sa visokim prihodima ima adekvatna skladišta i hladnjače, usled tehničkog kvara, lošeg upravljanja temperaturom ili vlagom ili pravljenjem prevelikih zaliha, ipak se stvaraju gubici.
Pre nego što se nađe na policama marketa, najviše hrane pre nego propadne u centralnim i južnim oblastima Azije i u Severnoj Americi i Evropi.
Ciljevi održivog razvoja, između ostalog, predviđaju da se gubici hrane po glavi stanovnika na nivou maloprodaje i potrošnje prepolove do 2030. godine.
„Gubitak hrane donosi nepotreban pritisak na životnu sredinu i prirodne resurse… što u suštini znači da se zemlja i vodeni resursi troše, a da se zagađenje i gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte ispuštaju bez ikakve svrhe. Često se pitam kako možemo dozvoliti da se hrana baca kada više od 820 miliona ljudi u svetu svaki dan gladuje”, zaključio je generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija Ku Dongiu.
Stručnjaci ističu da smanjenje gubitka hrane i otpada takođe može potencijalno pozitivno da se odrazi i na druge ciljeve održivog razvoja, koji podrazmevaju borbu protiv gladi, povećanje bezbednosti hrane i promociju održive poljoprivrede.