Bez vladavine prava nema zaštite životne sredine

Photo-illustration: Pixabay

Zaštita životne sredine tesno je povezana sa vladavinom zakona, a bez jasno propisanih mera i njihovog efikasnog sprovođenja, pravo na zdravu životnu sredinu, a time i ljudska prava svih nas, ozbiljno su ugrožena.

Učesnici panel diskusije „Životna sredina i vladavina zakona“ u organizaciji Fondacije Hajnrih Bel i kancelarije Saveta Evrope u Beogradu razgovarali su o tome na koji način možemo povećati poštovanje ekoloških normi od strane pojedinaca, korporacija, administracije i vlade.

Preispitivanje ustavnosti suverenih mera

Šefica ekonomskog odeljenja Nemačke ambasade u Srbiji Ana-Kristin Piplika navela je da je borba protiv klimatskih promena povezana sa vladavinom prava i svi smo svesni da je to ključno pitanje za naš način života. Loša vest je, kako kaže, to što smo ovu opasnost sami stvorili, ali dobro to što smo uz pomoć vladavine prava počeli da se borimo protiv klim promena.

Ona je dodala da se zakonitost i ustavnost pojedinih suverenih mera mora dovesti u pitanje kako bi se utvrdilo koji mehanizmi su rešenje za klimatske promene, za šta je navela jedan primer iz Nemačke.

“Savezna Vlada Nemačke i Bundestag (Savezno veće) su pre dve godine usvojili paket za zaštitu životne sredine pri čemu su propisane mere za energetsku efikasnot, promovisanje obnovljivih izvora i smanjenje zagađenja. Ipak, prema mišljenju pojedinih građana, zakon nije bio dovoljno efikasan nakon čega je Ustavni sud doneo odluku da Savezna Vlada zakonom iz 2019. godine nije obratila dovoljno pažnje na buduće generacije. Zato se sada intenzivno radi na promeni zakona”, rekla je Piplika.

Za kraj je čestitala našoj zemlji na nedavno usvojenim Zakonima o klimatskim promena i dodala da će međunarodna zajednica zdušno podržati Srbiju na daljem putu energetske tranzicije.

Jače institucije za izbegavanje sudskih procesa 

Direktorka i viša pravnica u Međunarodnom institutu za pravo i životnu sredinu u Madridu, Ana Bareira Lopez, učesnicima panela predstavila je svoju prezentaciju o vladavini prava i zaštiti životne sredine koja se zasniva na studiji OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj).

Ona je ukazala na to da svi zavisimo od prirodnih resursa i zato je važno da putem održivog razvoja i dobre uprave očuvamo život na planeti.

Nažalost, zakonodavni okvir koji sada imamo nije dovoljno efikasan jer imamo puno sporazuma o zaštiti životne sredine i direktive na nivou Evropske unije, međutim kada se radi o adekvatnoj primeni, izgleda da ne postoji dovoljno uvažavanje ovih mera.

“Često smo bili svedoci da kompanije, države i pojedinci sprovode projekte koji zanemaruju prava i uticaj na životnu sredinu. Važno je da i javna vlast bude primorana da poštuje zakone jer je vladavina prava pravni okvir koji obuhvata upravljanje životnom sredinom i obavezujuć je za sva privatna i javna lica, uključujući i državu”, precizirala je Bareira Lopez.

Na pitanje kako do efikasnog sprovođenja zakona, ona ističe da je nužna primena svih raspoloživih alata da bi se poštovanje propisa postiglo, ali mnoge uprave nemaju dovoljno resursa da uspešno sprovode kontrole, odnosno inspekcijski nadzor. Ukoliko sprovođenje zakona nije uspešno, mora se pristupiti sudskim procesima, međutim Bareira Lopez naglašava da bi to trebalo da bude poslednja mera jer to znači da je do nepovratne štete već došlo. Zato je važno da imamo jače institucije kako bismo izbegli sudske procese.

Srbiji je teško da ispuni međunarodne obaveze 

Foto-ilustracija: Pixabay

Aleksandar Kovačević iz Energetske zajednice ukazao je na to da je sa potpisivanjem Deklaracije iz Sofije Srbija dobila jedan novi impuls kada je reč o pristupanju EU. Ipak, činjenica da se obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici ponavljaju u Deklaraciji iz Sofije govori o tome da te obaveze nisu postignute iako su rokovi već istekli.

Jasno je da dosadašnji napori da se poveća energetska efikasnost i smanji energetsko siromaštvo nisu dali rezultata, kaže Kovačević.

On je istakao da je malo toga postignuto u Srbiji i regionu kada reč o smanjenju emisije sumpor-dioksida, azotnih oksida i čestica prašine, a još 2013. godine, kada su rađene analize Ugovora o Energetskoj zajednici, bilo je jasno da će Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji biti teško da postignu materijalne obaveze iz Ugovora.

Izostaju krivični postupci zbog zagađenja okoline 

Dušan Dakić, sudija krivičnog odeljenja u Osnovnom sudu u Novom Sadu rekao je da, iako prema Članu 74 Srbija garantuje pravo na zdravu životnu sredinu, to pravo nije utuživo baš kao što ne možemo tužiti državu jer nam nije obezbedila posao.

“Mi u okviru krivičnog zakona imamo niz zakona gde je zaštitni objekat životna sredina, a obaveza države je da propiše novčane i zatvorske kazne”, kaže Dakić i dodaje da je se ovi zakoni nedovoljno sprovode jer nedostaju inspekcijske kontrole.

Govoreći o krivičnim postupcima zbog ugrožavanja životne sredine, Dakić kaže da se tu najčešće radi o slučajevima zlostavljanja životinja, a retki su oni koji su krivično gonjeni zbog zagađenja, prvenstveno jer je to nova oblast u sudskoj praksi.

Kada je reč o pravnim licima, postupci protiv kompanija koje zagađuju okolinu uglavnom se završavaju kao privredni prestupi jer je veoma teško utvrditi šta je konkretno uzrokovalo pomor riba ili neku drugu ekološku katastrofu ukoliko na tom mestu postoji više zagađivača.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti