Austrija je lider u eko-proizvodnji hrane

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Na četvrtoj radionici u sklopu projekta „CAP for Us„, 50-tak učesnika imalo je priliku da sazna kroz primere dobre prakse kako je Austrija postala jedan od najvećih ekoloških proizvođača u Evropskoj uniji.

U prvom planu našla se njena najistočnija i najmlađa savezna država – Gradišće (Burgenland) u kojoj eko poljoprivreda neprestano raste. Trenutno je čak 31 odsto pod ovom proizvodnjom od ukupne poljoprivredne površine sa prosečnom veličinom gazdinstva od 55 hektara.

Napomenimo samo da je to već sada više od cilja Zelenog plana, odnosno da do 2023. godine u EU 25 odsto površina bude pod eko proizvodnjom.

Rast je, objasnio je predsednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovič, započeo pre 40 godina uvođenjem subvencija za ekološku poljoprivredu, a koja je za ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 evra po hektaru, povrtarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 evra po hektaru. Što se tiče pčelarstva, korisnik dobije 25 evra po košnici (maksimalan broj košnica za koje se može dobiti podrška je 1.000 po jednom gazdinstvu).

„Vodimo se motom ZPP-a, a to je ako poljoprivrednik radi na zaštiti životne sredine, dobiće veće premije. Isto tako ako svoju proizvodnju želi da preusmeri na ekološku, dobiće podsticaje, ističe dodajući da se podrške finansiraju 60 odsto iz državnog proračuna dok 40 odsto pokriva sama pokrajina.

U Gradišću, kao i u samoj Austriji, mala je struktura porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, a kako je rekao predsednik komore, „forsira“ se direktna prodaja od poljoprivrednika.

Najveći deo takve proizvodnje u zemlji odvija se u unutrašnjosti gde preovladavaju ravnice, a najzastupljenije je vinogradarstvo sa 25 odsto od ukupnih ekoloških površina, zatim ratarstvo sa deset dok je voćarstvo prisutno sa osam do devet odsto.

Od povrtarskih kultura najviše se uzgajaju paradajz, paprike, krastavci i salate. Iako je stočarstvo u senci, ova savezna država proizvodi najviše mleka u zemlji, a u proizvodnji pilića su samoodrživi. Ipak, primetno je smanjenje broja farmi koje sve više zamenjuju vinogradi.

Ceo tekst pročitajte OVDE.

Izvor: Agroklub

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti