Hrvatska – Udruženja nezadovoljna predlogom Zakona o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay

Uoči sednice Hrvatskog sabora, predstavnici mreže udruženja i inicijativa „Zero Waste Hrvatska“, kao i platforme organizacija udruženih u borbu protiv zagađenja plastikom, održali su akciju na Markovu trgu, piše Ekovjesnik.

Pozvali su saborske zastupnike da stanu u obranu javnog interesa i zaštite životne sredine upozoravajući da zakonski predlog ministra Tomislava Ćorića neće doprineti rešavanju nagomilanih problema, već osigurati nastavak neodrživih praksi,

S obzirom da je Hrvatska na evropskom dnu u ispunjenju ciljeva smanjenja nastanka otpada i povećanja recikliranja i njegove ponovne uporabe, novi zakon trebalo bi da bude vetar u leđa dobrim lokalnim praksama, smatraju udruženja.

„Nažalost, ministar Ćorić nastavlja u lošem pravcu i opet nameće obvezu gradovima i opštinama da mešani otpad predaju u regionalne centre, iako se na primeru Marišćine i Kaštijuna pokazalo se da su oni društveno, ekološki i ekonomski neprihvatljivi“, rekao je Marko Košak iz Zelene akcije.

On je dodao da zabrinjava i nova odredba da Planove upravljanja otpadom više ne donose jedinice lokalne samouprave, već županije, što ukazuje na pogodovanje radu regionalnih centara, umesto potrebne decentralizacije sistema.

Nadalje, uz uporno forsiranje dokazano promašenih ideja i nedostatak ambicije, udruženja smatraju da se derogira čak i postojeća ambicija. Na primer, cilj od 60 odsto recikliranja do 2022. godine, koji je propisan važećim Planom upravljanja otpadom RH, zamenjuje se slabijim ciljem od 55 odsto do 2025. godine.

„I pticama na grani je jasno da ministru Ćoriću ciljevi predstavljaju samo mrtvo slovo na papiru, uprkos samohvalama o napretku koje ne drže vodu”, dodao je Košak.

Branka Genzić-Horvat iz udruženja UZOR naglasila je da je drastično povećanje cena računa, kakvo se već dogodilo u Istri i na Kvarneru zbog kolapsa centara za smeće, sudbina koja čeka građane u ostatku Hrvatske.

Otpad se mora pretvarati u vredne sirovine za nove proizvode, a ne u smeće za deponije ili spaljivanje uz velike ekološke i zdravstvene štete”, poručila je Genzić-Horvat. Pojasnila je kako su zbog neusklađenosti s EU direktivama i neadekvatnih studija, udruženja i inicijative podnele prijave protiv centara za smeće pred hrvatskim i evropskim pravosudnim telima.

Izvor: Ekovjesnik

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti