
Sjedinjene Američke Države napustiće Pariski klimatski sporazum iz 2015. godine, što predstavlja ujedno i jedan od prvih poteza nove administracije Donalda Trampa, novog predsednika države. Ovakvu odluku o povlačenju nije doneo prvi put – povlačenje iz sporazuma dogodilo se i tokom prethodnog mandata, ali je tad sam sporazum još uvek bio u ranoj fazi implementacije.
Odlukom je potvrđena namera da se energetika ipak fokusira na proizvodnju fosilnih goriva, uz obrazloženje da će povećana eksploatacija nafte i gasa smanjiti trenutno visoke troškove života građana. Ovo obrazloženje odražava stavove iz prethodnog mandata, prema kojima su takvi sporazumi nepovoljni i usporavaju ekonomiju. Ipak, stručnjaci za zaštitu životne sredine upozoravaju da ovakav zaokret može dovesti do znatnog porasta emisija štetnih gasova i usporavanja globalnih napora u borbi protiv klimatskih promena, s obzirom na to da su SAD među najvećim zagađivačima.
Osim toga, radi se o jednoj od najbogatijih država sveta, stoga bi povlačenje iz Pariskog sporazuma, baš kao i 2017. godine, moglo da utiče na druge zemlje smanjenjem njihove finansijske pomoći fondu za zelenu klimu, budući da aktuelna politika generalno teži smanjenju klimatskih izdvajanja.
Posledično, odluka presipituje i prethodno postavljene ciljeve, kojima su SAD planirale da do 2035. smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 61-66 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine, što sa novom politikom neće biti moguće postići.
Pročitajte još:
- Borba za dominaciju na Grenlandu – Da li energetski resursi i put do Arktika oblikuju ovo pitanje?
- Evropska narodna stranka: Klimatski ciljevi moraju biti usklađeni sa očuvanjem industrije EU
- Indonezija pokrenula međunarodnu trgovinu ugljenikom preko platforme IDX Carbon
U okviru najnovijih izvršnih naredbi, ukinute su i neke mere donete u prethodnoj administraciji, uključujući blokadu bušenja nafte na Aljasci i pojedinim priobalnim područjima. Samim tim, otvorena je mogućnost za ubrzano istraživanje novih naftnih i gasnih polja, što uznemirava ekološke struje. Smatraju da će bušenje, iskopavanje, i na kraju korišćenje tih energenata, dovesti do intenziviranja klimatskih promena, pri čemu je poznato da se trajni led već smanjuje, a nivo mora povećava svake godine.

Kako smo nedavno pisali, istovremeno se otvaraju i pitanja daljeg geopolitičkog uticaja Sjedinjenih Država na Arktiku, posebno nakon najava novog predsednika o potrebi „priključenja Grenlanda“, koji je granica ka Arktiku, a i samo ostrvo obiluje resursima, energentima i mineralima, koji su verovatno u velikoj meri još uvek neistraženi, s obzirom na prisustvo stalnog leda. Ipak, sa sve tanjim glečerima, sve je lakši pristup potencijalno bogatim zalihama energenata. Za Sjedinjene Američke Države, zainteresovanost za Grenland može biti dugoročni strateški potez, jer bi time obezbedile bolju poziciju u arktičkoj trci sa ostalim zemljama koje imaju pristup ovom području, ali bi paralelno jačale energetsku stabilnost i obezbedile sebi veću kontrolu nad važnim pomorskim prolazima.
Osim toga, predsednik Tramp je privremeno obustavio administrativno planiranje davanja u zakup morskih zona za vetroelektrane, smatrajući ih ne samo najskupljim oblikom energije koji narušava pejzaže, naselja i staništa ptica, već i nepotrebnim opterećenjem za zemlju koja obiluje fosilnim gorivima, poput SAD-a. Posebno je sporno to što se komponente za vetroelektrane uglavnom proizvode u Kini. Takva politička odluka može imati dalekosežne posledice, ne samo za američke, već i za evropske proizvođače vetroparkova, ukoliko se ova politička linija nastavi.
Na federalnom nivou, zelene politike su na samom početku nove administracije doživele udarac kroz ukidanje brojnih ciljeva, propisa i subvencija koje su promovisale električna vozila i time ograničavale prodaju SUV vozila, zagovarajući stajalište da izbor vozila treba da ostane na slobodnom tržištu. U tom kontekstu, električna vozila će morati da se bore za svoje mesto na tržištu bez posebnih prednosti.
Američko povlačenje iz klimatskih sporazuma već dovodi do preispitivanja globalnih strategija i neke države, poput Argentine, najavljuju reviziju sopstvenih klimatskih planova, navode svetski mediji. Zabrinjava upravo to što se tokovi politike SAD-a često prelivaju na druge zemlje, pa može doći do daljeg slabljenja međunarodne saradnje u borbi protiv klimatskih promena, naročito kod takođe velikih zagađivača kojima takve politike nisu bliske.
Energetski portal