Zeleno svetlo za Severni tok 2, još 100 kilometara do kraja 

Foto-ilustracija: Pixabay

„Severni tok 2“ nije više bolna tačka u amerčko-nemačkim odnosima jer su dve zemlje sklopile sporazum da Vašington više ne blokira gradnju gasovoda. Međutim, mogao bi biti ključna tačka razdora među članicama Unije – pored najglasnijih, Ukrajine i Poljske, protiv njegove gradnje je još nekoliko članica.

„Severni tok 2“ cevima treba da poveže rusko-nemačke obale Baltičkog mora. Biće to drugi direktni dotok ruskog gasa do Nemačke – istog kapaciteta kao „Severni tok 1“.

Gasovod je odoleo brojnim geopolitičkim preprekama i konačno dobio zeleno svetlo Vašigtona, uz uslovljavanje – da ne naškodi postojećem gasovodu kroz Ukrajinu, kojoj ugovor o trazitu ruskog gasa ističe 2024.

„Mi ćemo tražiti dodatnih 10 godina za Ukrajinu. Moramo zajedno da radimo na smanjenju ukrajinske zavisnosti od ruskog gasa i njene ekonomske zavisnosti od tranzita. To je loš cevovod, ali moramo da pomognemo u zaštiti Ukrajine. Osećam da smo ovim sporazumom učinili neke značajne korake u tome“, kaže Viktorija Nuland, podsekretarka za političke poslove u Stejt departmentu.

I Nemačka smatra da sporazum ne rešava sve razlike ali obezbeđuje završetak važne infrastrukture za energetsku bezbednost Evrope. Iako Nemačka obećava da će podržavati ukrajinsku tranzitnu ulogu, Kijev je od Evropske unije odmah zatražio konsultacije o gasovodu jer je, kažu, pretnja za bezbednost Ukrajine.

„Uostalom, nismo bez sredstava da nešto uradimo a nadam se da sankcije protiv Moskve neće biti potrebne. Imamo uveravanja Rusije da neće iskoristiti gasovod kao oružje, verujemo im na reč. Ako ipak to učini, reagovaćemo“, kaže nemačka kancelarka Angela Merkel.

„Za nas je „Severni tok 2″ pre svega bezbednosno pitanje i voleli bismo da američko-nemačka izjava u vezi sa sigurnošću bude jača. I dalje nam je nejasno da li je Rusija spremna da pravilno ispuni svoje obaveze o energetskoj bezbednosti Ukrajine i očuvanju njene uloge tranzitne države“, kaže Dmitro Kuleba, ministar spoljnih poslova Ukrajine.

Iz Brisela poručuju da će sporazum razmotriti. A Kremlj da je zadovoljan što Nemačka nikad nije odustala od tog projekta.

„U tekstu sporazuma postoje stvari sa kojima se ne možemo složiti, ali i stvari koje pozdravljamo. Govori se o ruskoj agresiji i štetnim akcijama kako u Ukrajini tako i van nje. Ne možemo da prihvatimo upotrebu takvog jezika. Rusija nikada nije koristila energetske resurse kao instrument političkog pritiska, već je garant energetske bezbednosti evropskog kontinenta“, kaže Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

„Severni tok 2“ sa cevovodom od 1.230 kilometara važi za najduži gasovod na svetu a do njegovog završetka ostalo je još oko 100 kilometara.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti