Verovatnoća za restrikcije mala, ipak štednja neophodna

Foto-ilustracija: Pixabay

Učesnici panel diskusije ,,Da li će biti dovoljno struje tokom zime?’’ u organizaciji Klimatskog foruma, bili su Milka Mumović ekspertkinja za energetiku iz Sekretarijata Energetske zajednice, profesor dr Nikola Rajaković predsednik Saveza energetičara, Nenad Jovanović savetnik za energetiku iz LDK Consultants i Antoan Avinjon programski menadžer Delegacije EU u Srbiji.

Na pitanje kakva je trenutno situacija u našoj elektroenergetici, Nenad Jovanović odgovorio je da u ovom trenutku elektroenergetski sistem Srbije zadovoljava naše potrebe i da je procenat električne energije koju uvozimo veoma mali.

Prema njegovim rečima, iako se u skorije vreme nije desilo, u jednom trenutku iz termoelektrane proizvodili smo 3200 megavata, a imali smo i iz gasnih elektrana proizvodnju od 400 megavata. Pored toga, uključena i TE-TO u Zrenjaninu, a sada postoji gasna elektrana i u Pančevu. Iz svih tih kapaciteta imali smo 3,6 gigavata.

,,Ako uzmemo u obzir da su naši pikovi u ovom trenutku zbog toplog vremena oko 4,3 gigavata, to je dobro. Da ne zaboravimo da imamo i hidro proizvodnju i vetar’’, istakao je Jovanović.

Jovanović je naglasio da je sve dobro dok imamo dovoljno uglja ili lignita da snabdevamo te termoelektrane. Nepovoljna situacija zadesila nas je u decembru prošle godine, kada nismo imali dovoljno lignita, zbog čega smo morali da uvezemo 2000 megavata, što je Srbiju koštalo 1,2 milijarde evra. Ipak Jovanović ističe da je trenutno naš elektroenergetski sistem ,,doveden u red’’.

Pogodni vremenski uslovi, koji nisu karakteristični za ovo doba godine, doprinose trenutno dobroj situaciji. Međutim, kako navodi Jovanović čak i da je vreme karakteristično za oktobar mi bismo morali da proizvedemo još dodatnih 500 megavata, što ne bi predstavljalo problem jer postoji dovoljno hidropotencijala.

Profesor Rajaković objasnio je da je elektroenergetski sistem čitave Evrope povezan, a da je Srbija u odnosu na to na vrlo interesantnom geografskom položaju i da imamo osam povezanih dalekovoda sa susedima koji imaju mogućnost povlačenja velike količine energije.

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

,,Oni mogu u jednom trenutku da povuku 1250 megavata. Srbija je u mogućnosti, sa tehničke strane, da isprati velike poremećaje do kojih je došlo i do kojih može da dođe, samo ukoliko imamo od koga da kupimo, i ako ima ko da proda’’, rekao je profesor Rajaković.

Jovanović je istakao da imamo dovoljno energije iz sopstvenih kapaciteta, ali da tokom zime kada temperatura ode ispod nule, veća potrošnja može zahtevati uvoz. Ono što je važno, kako navodi, jeste da potrebna količina može lako da se uveze, pod uslovom da druge države nemaju velikih problema.

,,Može da se desi da ostanemo bez dovoljne količine električne energije… A verujem da iz Bosne, Bugarske i Rumunije pa i Grčke, možemo da uvezemo dosta električne energije’’, rekao je Jovanović.

Milka Mumović rekla je da će električne energije biti za uvoz, ali ostaje pitanje koliko će nas to koštati. Faktori formiranja visoke cene električne energije usledili su i pre rata u Ukrajini, tokom 2021. godine, kada su velike nuklearne elektrane počele da se zatvaraju, ali i zbog uvođenja cena na ugljen-dioksid koje su ograničile emisiju ugljen-dioksida.

,,Elektrane koje su bile veliki zagađivači postale su preskupe. Količina ugljen-dioksida koji može da se emituje je ograničena, tako da se prvo išlo na smanjenje proizvodnje termoelektrana na ugalj. Sledeće su bile elektrane na gas, a u tom trenutku kreće potražnja za gasom i to je dovelo do povećanja cene gasa. Kod nas se emitovanje ugljen-dioksida iz termoelektrana ne plaća, tako da su naše proizvodne cene ostale na istom nivou’’, objasnila je Mumović.

Profesor Rajaković rekao je da će električne energije tokom zimskog perioda biti dovoljno i da je verovatnoća da imamo restrikcije manja od 2 odsto. On je istakao da su restrikcije moguće samo u ekstremnom scenariju gde ćemo imati veoma hladne tri nedelje i jako nepovoljnu hidrologiju, što je malo verovatno zbog najavljene prosečne zime i pripremljenosti termoenergetskog sektora u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Govornici su istakli da je potrebno da se obrati pažnja na mere energetske efikasnosti, štednje i solidarnosti i da je u Srbiji cena struje ,,veštački niska’’ zbog čega se električna energija  prekomerno koristi i postaje zamena za sve druge energente.

Nenad Jovanović objasnio je da je važno da se štedi, kako bi se uvozila što manja količina električne energije, zato što su građani ti koji pokrivaju viškove koji se plaćaju za uvoz.

,,Zapravo plaćaju svi poreznici u Srbiji. Zašto je važno da se štedi? Ako pogledamo samo prošlu zimsku sezonu, koliko smo električne energije uvezli i platili – to je ekvivalent tome da vi na svoj račun za električnu energiju stavite još 40 evra za svaki mesec. Toliko nas je koštao uvoz. Da li će građani to da plate? Da naravno, kroz porez. Problem je što će tu da pate svi poreski obaveznici, pa i oni koji su energetski siromašni i koji su u bedi. I oni će platiti iako možda i nemaju električnu energiju ni sijalicu. Zbog toga nam je potrebna solidarnost’’, rekao je Jovanović i dodao da nam je potrebna cena koja će dati signal da treba da smanjimo potrošnju.

Kada se ostvaruje najveći efekat štednje?

,,Najveće efekte postižemo kad štedimo pri vršnim opterećenjima. Vršna opterećenja sistema su kad počnemo da uključujemo svetlo, to će se pomerati prema 17 časova, a sada je to između 18 i 19 časova. I tada je svaki megavat dragocen’’, rekao je profesor Rajaković i dodao da je električna energija najplemenitiji vid energije, bez koje moderna civilizacija staje.

Nenad Jovanović takođe je istakao da je važna štednja u vršnim opterećenjima zato što troškovi termoelektrane rastu eksponencijalno. Što je veća proizvodnja električne energije u termoelektrani, potrebno je više energenata da bi se dobila ta električna energija, zbog čega je skuplji kilovat-čas.

Kao dugoročno rešenje problema profesor Rajaković navodi kretanje elektroenergetskog sistema Srbije prema dekarbonizovanoj energetici.

,,To ne može biti za pet, ni za 10 godina, ali moramo da imamo jasne planove kako se to dešava. Da bismo zatvarali stare proizvodne kapacitete, mi moramo da gradimo nove. U Srbiji prevashodno na sunce i vetar. Da biste zamenili 1000 megavata u termoelektrani, vama treba 4000 megavata u solarnim ili oko 3,5 hiljada u vetroelektranama. Prvo možemo da dobijemo iz solarnih jer se lako grade i procedure su jednostavne’’, zaključuje profesor i dodaje da će najveći deo električne energije u budućnosti morati da se proizvodi iz solarnih izvora.

Gospodin Avinjon rekao je da stepen obnovljivih izvora energije u Srbiji nizak i da Evropska unija pomaže Srbiji kroz izradu nacionalnog energetskog klimatskog plana, kao i pripremi niskokarbonskog plana razvoja ali da je potrebno da se ti planovi i strategije i sprovedu.

Tribina „Da li će biti dovoljno struje tokom zime“ održana je u okviru programa EKO-SISTEM: Podrška reformama u zaštiti životne sredine, koji sprovode Mladi istraživači Srbije, uz podršku Švedske, a tokom Nedelje klimatske diplomatije Evropske unije.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti