Pokrenuta peticija protiv Rio Tinta, broj potpisa sve veći

Foto-ilustracija: Unsplash (David Hellmann)

Britansko-australijska rudarska kompanija Rio Tinto uskoro bi mogla da započne eksploataciju litijuma u dolini reke Jadar, jedinoj poznatoj lokaciji na kojoj se nalazi litijumom bogat mineral jadarit. Iako projekat „Jadar“ obećava veliku ekonomsku dobit budući da je litijum okarakterisan kao „zlato 21. veka“, otpor zabrinutih građana raste usled neizbežnih ekoloških posledica.

Iz tog razloga je organizacija „You move Europe“ pokrenula peticiju za obustavu projekta jer će, kako se navodi u pratećem tekstu, eksploatacija litijuma uništiti prirodu, zemljište i reke ovog kraja, narušiti zdravlje ljudi i životinja, ali i uticati na kvalitet života susednih zemalja.

Razlog tome je proces izdvajanja litijuma iz minerala jadarita koji zahteva korišćenje koncentrovane sumporne kiseline. Ovaj proces će, kako navode u tekstu, koristiti 300 kubnih metara vode, pri čemu će se hemijski tretirana voda vraćati nazad u reku Jadar i podzemne vode, a preko njih u Drinu i Savu.

Osim voda, ni vazduh neće biti manje zagađen, jer isparenja agresivnih kiselina mogu da se rašire do velikih udaljenostu preteći da ozbiljno ugrozi zdravlje ljudi i životinja.

Najzad, treba spomenuti i stanovnike ovog kraja jer će preko 19.000 ljudih, od kojih se mnogi bave poljoprivredom, morati da bude iseljeno, a njihova zemljišta iskorišćenja za potrebe rudnika.

Ipak, prema rečima ministareke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović, nema razloga za strah jer su u toku samo istraživanja doline Jadra kako bi se utvrdilo kojom rudom smo bogati što je za nas kao zemlju ekonomski veoma značajno.

Zaštita životne sredine je, prema njenim rečima, prioritet ovog projekta, a nijedna dozvola neće biti izdata dok ne bude gotova procena uticaja na životnu sredinu, a javnost u potpunosti upoznata sa svim detaljima.

Ipak, i sama istraživanja su, objašnjava Zvezdan Kalmar iz Koalicije za održivo rudarstvo, ozbiljne aktivnosti za koje je morala biti odrađena zasebna procena uticaja na okolinu.

“U svrhu istraživanja za sada je napravljeno preko 520 bušotina. Ljudima već propadaju usevi i zagađena im je voda usled izlivanja litijumske vode koja ne treba da se nalazi na površini zemlje, već na velikim dubinama”, kaže Kalmar za Energetski portal.

On dodaje da je jedan od vodećih problema to što je javnost isključena iz donošenja odluka, a detalji ovog projekta su netransparentni.

“Procena uticaja na životnu sredinu je upravni akt kojom država reguliše šta će neko moći da radi na određenoj teritoriji, ali nigde ne postoji tvrdnja šta će Rio Tinto smeti, a šta neće smeti da radi. Sam plan je protivustavan jer onemogućava građanima da donose odluke, a naše pravo je da kažemo ‘ne’ rudniku, sve i da imamo ‘zlatno brdo’”, ističe Kalmar i dodaje da ovo “zlatno brdo” preti da uništi živote.

Kako navodi, prema novom Zakonu o rudarstvu, podaci o mineralima na određenoj teritoriji ostaju u privatnom vlasništvu, čime se javnost ponovo uskraćuje za relevantne informacije. Iako navodi da su rudne rezerve jadarita locirane između 60 i 70 odsto, sve to pada u vodu ukoliko građani ne žele rudnik na određenom području.

On ipak dodaje da Rio Tinto nije uzrok problema, već posledica naše državne politike. Zato naglašava da moramo reći odlučno “ne” svakom rudniku litijuma, ne samo pomenutoj kompaniji.

Isto je reklo i blizu 40.000 potpisnika peticije, koliko ih je sada, a broj onih koji svojim potpisom poručuju da Rio Tinto nije dobrodošao iz minuta u minut je sve veći.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti